Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto: Željko Hladika (Pixsell) , Osobni album, Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Ostale vijesti

NOVA AFERA!? Index otkriva: “Vladin savjetnik Primorac prije boostera preporuča svoj test za 1080 kuna”

Dragan Primorac član Znanstvenog savjeta vlade RH rekao je proteklog tjedna kako bi prije booster doze bilo pametno provjeriti staničnu imunost. Tu uslugu u Hrvatskoj nudi jedino njegova klinika i trenutno košta 1080 kuna i to s popustom.

“Ako je razina niža, vi imate pravo na booster dozu”, rekao je Primorac gostujući nedavno na RTL Televiziji. Specijalist epidemiologije dr. sc. Bernard Kaić na upit Indexa o preporuci provjere stanične imunosti prije primanja treće doze cjepiva istaknuo je kako je to, citiramo, “totalno bez ikakve veze”. Boris Lenhard poznati hrvatski znanstvenik koji trenutno radi na Imperial Collegeu u Londonu kao redoviti profesor i voditelj skupine za računalnu biologiju svrstao je ovu tvrdnju u red “pandemijskog marketinga i pandemijskih profitera”. Lenhard u razgovoru za Index ističe kako su to besmislice jer ne postoji testiranje koje može utjecati na primitak treće doze. No, krenimo redom.

Kako piše Index u Hrvatskoj je tijeku davanje tzv. treće doze, kao i booster doze. Treća doza primjenjuje se zbog ograničenog, tj. slabijeg imunološkog odgovora i ona je predviđena kao dodatna doza osobama za koje se pretpostavlja da nisu razvile potpuni ili zadovoljavajući imunološki odgovor. Za razliku od dodatne doze, docjepna booster doza je doza cjepiva koja se primjenjuje s većim vremenskim odmakom od primarne serije cijepljenja kako bi se produžila duljina trajanja zaštite stečene primarnim cijepljenjem.

Kaić: Ne, to je bez ikakve veze

Primorac misli da bi prije booster doze bilo pametno provjeriti staničnu imunost.Specijalist epidemiologije dr. sc. Bernard Kaić na upit o preporuci provjere stanične imunosti prije primanja treće doze cjepiva bio je vrlo kratak i jasan.

“Ne! To je bezveze. Totalno bez ikakve veze”, rekao je kratko Kaić. S tim se slaže Lenhard koji pojašnjava.

“Test stanične imunosti dokazuje prisutnost u krvi T-limfocita, koji reagiraju na prisutnost virusa SARS-CoV-2 ili njegovih pojedinih dijelova. Ako je test pozitivan, to je indikacija da je osoba bila izložena virusu (ili cjepivu, ovisno o tome koji se dio virusa koristi u testu za stimulaciju T-limfocita). Stanična imunost na SARS-CoV-2 može biti zadržana čak i kad u krvi više nema dovoljno antitijela da bi standardni serološki test dao pozitivan rezultat”, ističe Lenhard u razgovoru za Index, dodajući kako rezultat testa stanične imunosti ne pruža informaciju koja može poslužiti za odluku treba li se osoba cijepiti trećom dozom ili ne.

“Zato je besmisleno preporučivati ga prije booster doze”, ističe Lenhard.

Primorac: Potreban je personalizirani pristup

Primorac s druge strane, za Index pojašnjava kako se pretraga stanične imunosti provodi u uzorku periferne venske krvi stimulacijom T-limfocita dijelovima proteina S virusa SARS-CoV-2 te da pri tome dolazi do oslobađanja interferona gama (IFNγ), čija se koncentracija mjeri metodom ELISA (eng. Enzyme-Linked Immunosorbent Assay). “Dijagnostička osjetljivost testa je 97.9%, a specifičnost 97.8%. Rezultat se izražava kao mIU/mL, a sve vrijednosti > 200 mIU/mL označavaju pozitivnu staničnu imunost”, objašnjava Primorac.

“Logika određivanja vrijednosti interferona gama (IFNγ) u laboratoriju vezana je uz prirodni proces stanične proizvodnje ovog citokina od strane pomoćničkih limfocita T, ali i citotoksičnih limfocita T nakon infekcije SARS-CoV-2. Inače, interferon gama je zbog svoga djelovanja i dobio ime, jer interferira s procesom replikacije (umnažanja) virusa. Uz to, uloga interferona je slanje signala cijelom imunosnom sustavu da je ‘uljez’ ušao u naš organizam, što posljedično aktivira sve ključne stanice vezane uz staničnu imunost, uključujući i prirodne stanice ubojice, koje i same proizvode interferon gama (IFNγ).

U našoj svakodnevnoj praksi istodobno pratimo dinamiku razvoja, ali i trajnosti humoralne (vrijednost SARS-CoV-2 specifičnih protutijela), ali i stanične imunosti uvjetovane limfocitima T (mjerenjem vrijednosti interferona gama (IFNγ)  kako bismo kod osoba koje su preboljele covid-19, ali i kod onih koji su cijepljeni, objektivizirali odgovor imunosnog sustava i utvrdili dugoročnost zaštite protiv ponovnog obolijevanja od covida-19. Svaki rezultat testa interpretira se individualno u kontekstu kliničke slike pacijenta, uključujući razinu stanične i humoralne imunosti, a prema potrebi i drugih laboratorijskih nalaza ovisno o pacijentovim komorbiditetima. Jedino takav, personalizirani pristup daje relevantan odgovor o stanju svakog pacijenta ponaosob”, ističe Primorac za Index.

Test s popustom od 1080 kuna

Na izravan upit koliko stoji takav test rekao nam je kako većina osoba koja kod njih dolazi na testiranje istodobno želi odrediti razinu protutijela i napraviti analizu stanične imunosti te takav zajednički test s trenutnim popustom iznosi 1080 kuna.

Na upit koliko je taj test bitan za primanje booster doze u smislu odgode ili eventualnog dokaza da booster doza za testiranog nije potrebna, Primorac smatra da bi test trebao biti bitan.

“Ako pogledate preporuke Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, one ističu da booster dozu mogu primiti osobe starije od 18 godina koje su primile cjepivo Pfizer-BioNTech ili Moderna i kod kojih je prošlo najmanje 6 mjeseci od završetka primanja druge doze cjepiva.

Isto tako preporuka stoji i za osobe cijepljenje Johnson & Johnson’s, Janssen cjepivom, no kod tih osoba booster doza se preporučuje najranije 2 mjeseca nakon primarnog cijepljenja. Unatoč navedenim tzv. ‘vremenskim’ preporukama, znanstvenici širom svijeta nastoje objektivizirati kriterije koji će na znanosti utemeljenim dokazima sagledati imunosno stanje svakog pojedinca i odrediti potrebu za booster dozom, odnosno optimizirati period za davanje booster doze.”

Primorac: Primanje booster doze trebalo bi se ordinirati personaliziranim pristupom

Primorac se pri tome poziva na rad koji je objavljen u jednom od vodećih znanstvenih časopisa, Science, gdje autori ističu da 95 posto ispitanika 6 mjeseci nakon što su preboljeli covid-19 imaju memorijske stanice protiv SARS-CoV-2. Memorijske stanice ne mogu postojati ako prethodno nije uključena cijela kaskada događaja vezanih uz staničnu imunost, smatra Primorac.

“Iznimno važan zaključak iz toga rada je da titar cirkulirajućih protutijela ne može predvidjeti ‘snagu’ i trajnost stanične imunosti uvjetovane limfocitima T. A o snazi stanične imunosti najbolje svjedoče rezultati objavljeni u podjednako utjecajnom znanstvenom časopisu Nature, gdje je prikazano da osobe koje su 2002. i 2003. godine bile inficirane virusom SARS-CoV i danas, 17 godina kasnije, imaju memorijske stanice koje su upamtile infekciju.

Posljedično, primanje booster doze trebalo bi se ordinirati personaliziranim pristupom u okviru kompletne kliničke slike, razine stanične i humoralne imunosti, komorbiditeta pacijenata itd. Vrlo ohrabrujući rezultati znanstvenih istraživanja ističu da se stanična imunost do sada pokazala kao perzistentan faktor imunološke obrane koji nema tendenciju pada, kao što je to slučaj s antitijelima, a za njegovu dugovječnost zaslužni su memorijski limfociti T”, zaključuje na kraju Primorac.

Lenhard: Nikome se ne preporučuje odgađanje ili preskakanje treće doze

Znanstvenik Lenhard o utjecaju testa na booster dozu također je bio jasan. To je za njega besmislica jer ne postoji nijedan znanstveni rad koji bi to potvrdio.

“Ne, ne postoji ništa službeno odobreno”, kaže Lenhard odgovarajući na upit postoji li ikakvo testiranje koje ipak može utjecati na primitak treće doze. Lenhard također smatra da je ovdje sve jasno.

“Jačina ishodišne reakcije i brzina opadanja s vremenom se razlikuju od osobe do osobe i ne postoji jednostavna veza između razine antitijela prije infekcije i težine simptoma, kao ni između intenziteta staničnog imunog odgovora i težine simptoma”, ističe Lenhard, dodajući još jednom da je stanična imunost ništa drugo nego odgovor samih živih stanica (T-limfocita) na (ponovno) izlaganje virusu.

“Nikome se ne preporučuje odgađanje ili preskakanje treće doze, samo je za neke hitnija nego za druge. A to su stariji i bolesniji te oni koji su se ranije cijepili”, ističe Lenhard, zaključivši na kraju, referirajući se na Primorčev poziv na testiranje, da, kada bi se danas ponovo pojavio prvi SARS-CoV i cjepivo za njega, “nitko normalan ne bi savjetovao onima koji imaju staničnu memoriju infekcije od prije 17 godina da se ne cijepe”.

Izvor: Index

Povezane vijesti

Politika

Kako izvještava portal Zagrebi Plenkovićev miljenik Barbarić uspio je zbog svojeg bahatluka ujediniti i Državni inspektorat Mikulića i DORH pod vodstvom Šipek da se...

Politika

Redakcija je u posjedu ekskluzivne fotografije nastale na čuvenom Saboru HDZ-a u Lisinskom kada je Plenković uz asistenciju Milijana Brkića poručio Karamarku da stranku...

Top Tema

Diplomiranoj pravnici i zastupnici iz redova vladajućeg HDZ-a u aktualnom sazivu Hrvatskog sabora dano je povjerenje predsjedavanja jednim od najvažnijih saborskih odbora, onog za...

Politika

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić susreo se danas u Bruxellesu s povjerenicom Europske komisije za koheziju i reforme Elisom Ferreirom....

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori