Connect with us

Upišite traženi pojam

Index

Politika

Njemački list: Skupo, skuplje, Hrvatska

“SKUPO, skuplje, Hrvatska”– tim je ne baš ugodnim superlativom jedan austrijski tabloid nedavno opisao razvoj cijena u zemlji koja je, pored Italije, najomiljenija inozemna destinacija Austrijanaca” – tom rečenicom započinje članak Frankfurter Allgemeine Zeitunga kojim se analiziraju razlozi i moguće posljedice aktualnih cijena u Hrvatskoj, prenosi Deutsche Welle.

Euro je, napominje FAZ, čini se, doista opravdao svoju reputaciju kao “teuro” (tako se u Njemačkoj nakon uvođenja eura nazivala zajednička valuta, to je pojam kojim se signalizira kako je sve poskupjelo zbog eura, teuer na njemačkom znači skupo, nap. red.). U Hrvatskoj je euro od početka ove godine službena valuta.

“Hrvatska doduše ni ranije nije bila povoljna, ali sad se mnogima čini kao da Jadran postaje luksuzna destinacija. Internet i žuti tisak su prepuni žalopojki na račun cijena u Dalmaciji i Istri”, piše njemački list. Kao primjere skupoće navode se cijene jedne kuglice sladoleda u Dubrovniku (navodno 5 eura) ili hamburgera za koji se u nekom gradu u Istri mora izdvojiti 22 eura: “A hotelske cijene da ni ne spominjemo.”

“Cijene su previsoke”

FAZ prenosi u tom kontekstu i izjavu hrvatskog ministra financija Marka Primorca, koji je koncem lipnja javno komentirao razvoj cijena. On je tada izrazio uznemirenost zbog porasta cijena te upozorio da bi, ako se taj trend nastavi, to moglo ugroziti turističku sezonu, odnosno da bi moglo imati i dugoročne (negativne) efekte, prenosi frankfurtski dnevnik. A turizam je, napominje FAZ, najvažnija privredna grana u Hrvatskoj.  

Primorac je tada, dodaje ovaj list, izrazio dvojbe oko toga je li porast cijena, jednim dijelom i znatno visok, doista opravdan te podsjetio na vladine mjere i pomoć turističkoj branši, napominje FAZ. I citira Primorčev tadašnji zaključak: “Cijene su previsoke!” Ministar se naime tada posebno osvrnuo na gospodarsku situaciju u Njemačkoj, najvažnijoj emitivnoj turističkoj zemlji, te dodao kako ga sve to zabrinjava.

Tjera li tako Hrvatske svoje goste, pita se FAZ, ili bi pak možda porast cijena mogao doprinijeti tome da se korigira neke greške načinjene proteklih godina? “Tko god je tu zemlju posjetio tijekom ljetnih mjeseci, možda će se složiti s izjavom da tamo postoje i neka mjesta kojima bi dobro došlo da na vrhuncu sezone bude manje turista”, napominje FAZ.

Prije svega se to odnosi na Dubrovnik, u čijoj staroj gradskoj jezgri, kako piše ovaj list, a pozivajući se na jedno istraživanje, vlada najveća navala turista od svih destinacija u Europi. Čak i više nego u Veneciji, napominje FAZ: “Na jednog domaćeg stanovnika dođe 36 turista, samo nije jasno vrijedi li to samo za vrhunac sezone ili je to godišnji prosjek.”

Prve mjere u Dubrovniku

Frankfurtski list podsjeća svoje čitatelje da su gradske vlasti u Dubrovniku već najavile pa i uvele neke mjere s ciljem obuzdavanja masovnog turizma, ali i napominje: “Previsoke cijene ipak nisu službeno dio planiranih mjera s ciljem reduciranja navale turista.”

FAZ piše kako se u prvoj polovici tekuće godine ne može uočiti da su (pre)visoke cijene zastrašile turiste. Citiraju se naime podaci Hrvatske turističke zajednice o tome kako je u prvih šest mjeseci bilo zabilježeno 6.7 milijuna dolazaka, odnosno 27.3 milijuna noćenja. “Hrvatska narodna banka je objavila kako su prihodi od dolaska stranih gostiju u prvom kvartalu iznosili oko 670 milijuna eura – skoro 40% više nego u istom kvartalu godinu dana ranije.”

Moguće je ipak, napominje njemački list, da se visoke cijene odraze na broj gostiju u drugoj polovici godine. U tom se kontekstu navodi kako posebice iz sektora apartmanskog turizma dolazi nezadovoljstvo brojem rezervacija. 

Problem radne snage

FAZ se osvrće i na jedan problem koji muči i Hrvatsku, a i hrvatski turistički sektor: “Već godinama Hrvatska ostaje bez radne snage, što je trend koji je pojačan nakon ulaska te zemlje u Europsku uniju 2013. Na početku se deficit kompenzirao doseljavanjem bosanskih Hrvata i sezonskim radnicima iz Srbije. Konobari iz Srbije su već odavno pravilo, a ne iznimka. Ali i taj rezervoar presušuje”, piše FAZ. Dodaje kako nova radna snaga sad stiže iz Nepala, Filipina, Argentine, Brazila i sjevera Afrike.

“Možda eksplozija cijena na obali ima i dobru stranu, možda je to sad šansa i za druga područja u Hrvatskoj da ih se otkrije kao turistička odredišta. Na primjer, Vukovar na istoku. Grad s lijepim starim gradom, a može se razgledati i barokni dvorac Eltz ili vodotoranj koji su 1991. izrešetali Srbi”, piše FAZ. I dodaje kako se kupati može i u Dunavu, i sve to puno povoljnije nego u Dubrovniku.

Više na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/njemacki-list-skupo-skuplje-hrvatska/2487883.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d

Povezane vijesti

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sudjeluje od 9. do 11. srpnja na samitu NATO-a u Washingtonu. Glavne su teme samita daljnja pomoć...

Politika

Strani turisti s područja Europske unije kao i domaći turisti, osiguranici HZZO-a, moći će tijekom ljeta dobiti zdravstvenu uslugu besplatno kod dodatnih timova u...

Politika

Plinska stanica Cerić u vukovarsko-srijemskoj općini Stari Jankovci investitora kanadske tvrtke Vermilion puštena je danas u rad, a u njoj bi se nakon priključenja...

Politika

Na sutrašnjoj 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice donosi se povijesna odluka kojom vrtići u Velikoj Gorici postaju besplatni za roditelje. Jedno je...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori