Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac poručio je da su Vladine procjene inflacije bile između 2,9 i tri posto u prošloj godini. „U 2024. je inflatorni pritisak pao, što ne znači da su cijene pale, dapače, one rastu. U 2025. godini očekujemo stopu inflacije od 2,7 posto“, kazao je, dodavši da moramo biti svjesni utjecaja brojnih makroekonomskih indikatora. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar pozvao je građane da sankcioniraju trgovce koji, prema njegovim riječima, neopravdano dižu cijene i tako pridonose rastu inflacije. „Savjetujem građanima da budu odgovorni potrošači i da tako reguliramo tržište,“ izjavio je.
“Naše procjene inflacije su bile između 2,9 i tri posto u 2024. godini. S obzirom na ovaj završni podatak, mislim da se radi o inflaciji od 2,975, čime smo vrlo dobro pogodili kretanje inflacije. U 2025. očekujemo smanjenje inflatornih pritisaka. U 2024. je inflatorni pritisak pao, što ne znači da su cijene pale, dapače, one rastu. U 2025. godini očekujemo stopu inflacije od 2,7 posto“, izjavio je Primorac nakon sastanka vladajuće koalicije. Dodao je da će popuštanje inflatornih pritisaka biti blaže, ali i dulje te da moramo biti svjesni utjecaja brojnih makroekonomskih indikatora.
Povećanje inflatornih pritisaka nastaje zbog povećane potražnje za dobrima i uslugama
„Ono o čemu nas izvještava ECB, kao institucija zadužena za donošenje adekvatnih mjera, sugerira da je inflacija tu na neko dulje vrijeme, po blago povećanim stopama. Normalne stope inflacije koje osiguravaju stabilan gospodarski rast su oko dva posto, stopa u Hrvatskoj je blago povećana, ona će se smanjivati, međutim, to neće biti onom dinamikom i brzinom kako bismo svi željeli”, kazao je ministar financija.
Primorac je poručio da Vlada tome može doprinijeti držanjem deficita pod kontrolom i obuzdavanjem potrošnje, odnosno potražnje za određenim proizvodima i uslugama.
„Povećanje inflatornih pritisaka nastaje zbog povećanja potražnje za dobrima i uslugama na tržištu. Ako je potražnja veća, cijene su veće. Možda je i stabilan gospodarski rast, nekoliko puta veći od EU prosjeka, nešto što blago doprinosi povećanju inflatornih pritisaka. To osigurava porast plaća i zaposlenosti. Na nositeljima makroekonomske politike je naći balans između toga“, rekao je ministar, pritom objasnivši kako dolazi do inflacije, ali i kako ju spriječiti.
ECB kroz utjecaj na ključne kamatne stope nastoji osigurati veću ili manju svotu novca na tržištu. Kad je inflacija veća, kamate će se povećati, a banke će preusmjeravati svoje depozite u centralu. Kad potražnja padne, tako će padati i inflacija, ali time je ugrožen gospodarski rast. Kad ECB počne smanjivati kamatne stope, automatski se događa povećanje potražnje, što utječe na inflatorne pritiske. Vlada može nastojati svojim mjerama ne poticati dodatno inflaciju i može za najugroženije građane osigurati od toga, kao i uvesti administrativne mjere za određivanje cijena, istaknuo je ministar financija.
Ublaženi troškovi proizvodnje u industriji
Vlada je dosad ograničavala marže energenata i cijena struje i time je ograničila cijene u industriji. Time smo uspjeli ublažiti troškove proizvodnje u industriji, izjavio je Primorac.
Dodao je da je inflacija, iako je blago povećana u odnosu na uobičajene stope, posebno zabrinjavajuća za one s najnižim primanjima.
„Nema razloga za strah, niti bih plašio građane i poduzetnike. Pratimo situaciju u Njemačkoj i drugim najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima. Situacija u tim zemljama zanima naše poduzetnike, ako tamo dođe do pada potražnje to bi moglo utjecati na naše izvoznike. Nema razloga za zabrinutost, očekujemo da inflacija bude 2,7 posto“, poručio je Primorac.
Vlada nema instrumente za obuzdavanje inflacije
Dio javnosti zagovara uvođenje poreza na ekstraprofit, Primorac je kazao da taj porez može imati pozitivne i negativne konotacije.
„Porez na ekstraprofit bio je uveden jednokratno i smatrali smo da je tad to ispunilo svrhu,“ odgovorio je ministar financija upitavši zašto zagovornici tog poreza ne misle da bi dionici ponovno izigrali Vladi i podigli cijene za visinu poreza.
Nema lijeka za inflaciju, niti to itko može riješiti odmah, instantno i sa svim mjerama koje postoje. Vlada nema instrumente za obuzdavanje inflacije, jer bi onda svaka vlada donijela dekret i spriječila rast cijena. Upogonili smo sve instrumente koje imamo i ne treba nitko nasjedati na to da se nešto može brzo i instantno“, naglasio je Primorac.
Šušnjar pozvao građane na kažnjavanje trgovaca koji neopravdano dižu cijene
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je kako je inflacija je u skladu s očekivanjima i projekcijama Ministarstva financija, oko tri posto.
Dodao je kako se podatke o inflaciji treba korelirati s rastom BDP-a. “Kada gospodarstvo raste, nužno idu i neželjene stvari kao što je inflacija”, rekao je.
Potom je apelirao na potrošače da budu odgovorni jer, kako je rekao, neke stvari nisu toliko poskupile koliko su poskupile prema krajnjim kupcima.
“Stoga koristim i ovu priliku da naše potrošače pozovem na odgovornost i da sankcioniramo one koji neopravdano podižu cijene. To je najbolji mehanizam za regulaciju cijena”, rekao je Šušnjar.
Dokle god potrošnja nekontrolirano ide i trgovci se ponašaju neodgovorno i dižu cijene, istaknuo je.
Vlada je poduzela niz mjera za smanjenje inflatornih pritisaka
Ustvrdio je da je Vlada poduzela niz mjera kako bi smanjila inflatorne pritiske, kao što je smanjivanje stope PDV-a na hranu.
“Nažalost, puni efekt te mjere nije postignut, jer su neki ostavili razliku tih iznosa u svojim profitima i maksimalizirali ih nauštrb građana”, rekao je ministar.
Podsjetio je i na Vladine intervencije u priuštivost cijena energije.
“Glavne komponente života Vlada regulira i nastoji da oni budu za sve građane priuštivi”, ustvrdio je.
Što se tiče mogućnosti proširenja liste proizvoda s ograničenim cijenama, izvijestio je da su pri kraju analize te će idućih tjedana lista biti moderirana, gdje bi neki proizvodi mogli ispasti s nje zbog cijene, kao što su jabuke, ali neki će biti i stavljeni.
Smanjenje stopa PDV-a nije polučilo željeni efekt
“Savjetujem građanima da budu odgovorni potrošači i da tako reguliramo tržište. Na te izbore idemo svaki dan, tako možemo doprinijeti kao potrošači regulaciji cijena”, rekao je Šušnjar.
Potrošači, prema njegovim riječima, moraju pokazati odgovornost i što više sankcionirati trgovce koji neopravdano dižu cijene.
Kaže da su financijski podaci javno dostupni i pokazuju jako visoke profite, od pekara do trgovaca, no smatra da oni moraju imati i određenu društvenu odgovornost.
„Smanjenje pojedinih stopa PDV-a nije polučilo željeni efekt, jer za iznos smanjenja stopa nije pala cijena, no reakcija tržišta je da se i dalje kupuje, ne samo prehrambene proizvode, što trgovci koriste“, smatra Šušnjar.
