Ministri vanjskih poslova država članica EU-a slažu se da se u Pojasu Gaze uspostavi “humanitarna pauza”, prestanak neprijateljstva kako bi se civilnom stanovništvu mogla dostaviti humanitarna pomoć.
“Postoji suglasnost oko potrebe za humanitarnom pauzom kako bi se moglo dostaviti humanitarnu pomoć bez opasnosti kakva postoji dok traju neprijateljstva”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell u ponedjeljak u Luxembourgu.
“Moje je mišljenje da ministri razumiju da je takva pauza potrebna”, rekao je Borrell. Dodao je da postoji razlika između humanitarne pauze i prekida vatre, prvo je manje ambiciozno i značilo bi prekid neprijateljstva zbog humanitarnih razloga, dok bi prekid vatre bio trajnije rješenje.
Ministri vanjskih poslova država članica razgovarali su u Luxembourgu o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, o oslobađanje izraelskih građana koje je Hamas uzeo za taoce u napadu 7. listopada te o dostavi humanitarne pomoći stanovnicima u pojasu Gaze.
Još su jednom osudili Hamasove napad na Izrael, koji u odgovoru na te napade ne bi trebao uskraćivati stanovništvu Gaze osnovne potpreštine poput vode ili električne struje.
“Svi smo izrazili solidarnost s Izraelom, osudili brutalni teroristički napad Hamasa, podržali pravo Izraela na samoobranu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom”, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Hrvatski ministar je rekao da zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Ukrajina nije pala u drugi plan i da EU i dalje čvrsto stoji uz nju.
“Iako je sada fokus na Bliskom istoku, svijest o nezanemarivanju Ukrajine apsolutno je ostala”, rekao je Grlić Radman.
Rekao je da je Hrvatska podržala fond za pomoć Ukrajini, da pomoć bude brza, stabilna i učinkovita, da treba jačati kapacitete ukrajinske obrambene industrije i pomoći joj u razminiranju.
“Mi smo jako ponosni na konferenciju o razminiranju Ukrajine koju smo prije dva tjedna organizirali u Zagrebu, na kojoj je obećano pola milijarde eura pomoći”, rekao je Grlić Radman.
Grlić Radman je rekao da je s nekim zemljama članicama potrebno još razgovarati kako bi ih se uvjerilo u opravdanost otvaranja pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
“Možda kod nekih zemalja ne postoji toliki entuzijazam i s njima treba razgovarati kako bismo ih uvjerili u opravdanost otvaranja pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, što će dugoročno pridonijeti stabilnosti zapadnog Balkana i same Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Čelnici država članica EU-a razgovarat će na samitu u prosincu o proširenju i mogućnosti otvaranja pregovora s Ukrajinom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom.
