Connect with us

Upišite traženi pojam

Na slici: Šime Erlić i Igor Bobić

Politika

Ministar Erlić za N1 pojasnio procese po pitanju iskorištavanja sredstava iz fondova Europske unije koji su se u javnosti pogrešno tumačili

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je komentirao kako je Hrvatska iskoristila sredstva koja je imala na raspolaganju do kraja prošle godine, ali i kakva je perspektiva pred nama u odnosu na novo programsko razdoblje do 2030.

Govoreći o kraju godine i svođenju računa, ministar Erlić je rekao da smo uspjeli doći do kraja roka za realizaciju projekata iz EU fondova koji je bio u prosincu.

Kazao je da je zadovoljan i ponosan što smo realizirali svoju prvu financijsku perspektivu uspješno.

– Realizirali smo sva sredstva. Moramo još ovjeriti određeni dio sredstava u prvom dijelu ove godine da bismo opravdali sredstva pred Europskom komisijom, ali potrošili smo sva sredstva, više od 12 milijardu eura iz prve financijske perspektive i ta sredstva su Hrvatsku promijenila na bolje, podignula standard, ali i utjecala na niz promjena, dodao je.

Pojasnio je da smo 12,1 milijardu eura imali na raspolaganju, 124 posto smo preugovorili, obrađeno je zahtjeva oko 13,1 milijardu, a ovjerili smo u ovom trenu i ovjeravamo do lipnja još 85 posto tih sredstava. “Bit će sto posto do ljeta. Trebali smo imati dovoljno projekata i računa da imamo dovoljno iskorištenih sredstava”, rekao je.

Hrvatska na osmom mjestu po potrošnji

Ministar je istaknuo da smo donedavno bili deveti po isplaćenosti sredstava u Europskoj uniji, a sad smo po potrošnji na 8. mjestu. “To je dobro jer nam je ovo prva financijska perspektiva, morali smo izgraditi sustav. Od početka, kad smo ušli u EU, bolja je situacija, sustav je danas funkcionalan. Može li biti bolje, uvijek može. Procjenjujemo godišnje da smo na oko 2.200 ljudi u sustavu, a na 80 posto potrebno kadra, uvijek fali stručnih ljudi”, dodao je.

Govoreći o motivaciji ljudi da se zaposle s takvim znanjem u državnoj službi, Erlić je rekao da su dosad zaposleni imali dodatke na plaću, no novim Zakonom o plaćama one rastu i izjednačavaju se. “Mislim da je to u redu jer su to postali redovni poslovi državne uprave. Kontinuirano ćemo imati odljev ljudi jer konzultanti su ti koji uvijek mogu dati bolja sredstva, ali moramo stvarati nove ljude i pokušavamo ih zadržati. Nije samo plaća faktor. I konzultantski sektor je važan kad se gleda cijela razina”, istaknuo je.

Napomenuo je da se dosta toga promijenilo od dolaska EU fondova. Radilo se, kazao je, na pojednostavljivanju, ali to se nikako ne može napraviti do kraja jer svaki projekt treba zadovoljiti kriterije zbog čega u nekim stvarima treba biti rigorozan. Smatra da je sustav kvalitetan i otkriva da smo 13,5 milijardi eura u plusu, što je, kako je rekao, nikad više.

Nedovršeni projekti su očekivani

Osvrnuvši se na nedovršene projekte, Erlić je pojasnio da se sredstva preugovaraju da bi se stvorio buffer. Istaknuo je da, kad se radi o tisućama projekata, mora biti određenih odstupanja i neki mora zapeti. Zato preugovorimo dio sredstava da možemo opravdati sva sredstva. Određenih projekata koji se nisu realizirali ima. Neki od njih su željeznica prema mađarskoj granici, centar za gospodarenje otpadom, oni podliježu metodi faziranja, mogu se prebaciti, a neki se neće ni završiti, pojasnio je Erlić.

Kad je riječ o Centru za gospodarenju otpadom u Gradu Zagrebu, kazao je da je omogućeno da se sve jedinice lokalne samouprave mogu financirati iz sredstava EU fondova. “Zagreb tu kaska jer na jedinici lokalne samouprave je da definira lokaciju i projekt, a mi osiguramo financiranje kroz programske dokumente i mi smo to učinili”, dodao je.

Što se tiče Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO-a), ministar je rekao da Hrvatska mora osigurati sustav kontrole trošenja EU sredstva. Nepravilnosti, kazao je, mogu biti kaznene ili nepravilnosti projektnog tipa. “One koje imaju obilježja kaznenog djela, o tome se izvješćuju sva tijela u pravosuđu uključujući EPPO i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Što se tiče statistike, prema zadnjem izvješću EPPO-a, Hrvatska je u sredini od 20-ak država koje imaju EPPO. Hrvatska ima najveći udio europskih sredstava za potrošnju u odnosu na BDP u odnosu na druge zemlje. Većina javnih investicija se tako ugovara”, naveo je.

Cilj naše politike je smanjiti regionalne razlike

Uskoro planiraju raspisati još preko 100 natječaja za oko dvije milijarde eura ulaganja. Tvrdi da će sva sredstva biti potrošena do 2030. Rekao je da su javne investicije primarne, ali može se ulagati i u privatno. Naveo je da se ulagalo od bolnica, preko socijale, do ulaganja u produktivne investicije gospodarske zone, istaknuvši da su vidljivi pozitivni efekti ulaganja. Erlić je kazao i da Indeks pokazuje da se smanjuju regionalne razlike, naglasivši da je 17 jedinica lokalne samouprave prešlo iz slabije razvijenih u bolje razvijene.

Rekao je da je Indeks za najnerazvijeniju jedinicu lokalnu samouprave 2018. vrijedio  37, a ove godine najnerazvijenija jedinica lokalne samouprave ima indeks 67. Prije je, dodao je, razlika bila 80 između najrazvijenije i najlošije, a sad je 50.

“To je cilj naše politike da se smanji regionalna razlika. Kako više ulažemo, smanjujemo razvojni zaostatak i podižemo standard. Sva ulaganja iz EU fondova, to nije samo apsorpcija potrošnje sredstava, to su fizičke investicije koje su stvorile dodanu vrijednost”, zaključio je Erlić.

izvor: N1/vlada.hr

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković po završetku sjednice Predsjedništva HDZ-a dao je izjavu za medije u kojoj se osvrnuo na aktualne teme. Novinarima je kazao...

Politika

Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima proteklih je dana izvjestilo javnost da je protiv bivšeg ministra obrane Marija Banožića donijelo rješenje o provođenju istrage radi...

EU fondovi

Na zatvorenom dijelu u četvrtak održane sjednice Vlade, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić izvijestio je kako je krajem prosinca 2023....

Politika

Eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) kao član pregovaračkog tima europskih pučana na održanoj konferenciji za medije je, kako prenosi tportal, istaknuo da su Vijeće EU-a...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori