Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: HINA

Politika

Kotromanović: Rusija će ostati sila, ali SAD je svjetski policajac i to treba ostati

Bivši ministar obrane RH s velikim operativnim iskustvom u Domovinskom ratu te vojni analitičar Večernjeg lista Ante Kotromanović gostovao je u četvrtak u našem studiju. Večernjakovoj novinarki Lani Kovačević komentirao je sto dana od početka rata u Ukrajini.

Danas se obilježava stoti dan rata u Europi koji je započela Rusija vojnom invazijom na Ukrajinu. Kako danas gledate na situaciju. Krenulo je s ruskom idejom demilitarizacije, a završilo s okupacijom istoka Ukrajine?

Rusija je u početku krenula intenzivno i agresivno s ciljem brzog slamanja ukrajinskog vojnog i političkog vrha te osvajanja cijele države, međutim pokazalo se da se Vladimir Putin itekako preračunao. Prvih sto dana možemo podijeliti u dva dijela. U prvom dijelu Ukrajinci su pokazali spremnost i zavidnu lucidnost u smislu vojne taktike. Obranili su glavni grad Kijev i otjerali su ruske postrojbe iz središnje Ukrajine tako da nisu ni mogli stići do zapada zemlje. To je natjeralo ruski vojni vrh na totalni taktički zaokret i dislokaciju rata na istok Ukrajine, odnosno na regiju Donbas. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, pokazalo se da ukrajinska vojska ne može do kraja parirati ruskoj agresiji. Pitanje je dana kada će Rusija uspostaviti apsolutnu vlast na jugoistoku Ukrajine i de facto ga spojiti s maticom iz Moskve. Sada se pokazalo koliko je infrastruktura važna. Rusi su sustavno radili na uništavanju cestovne, željezničke, industrijske, skladišne i proizvodne logistike. Ukrajinska vojska je iscrpljena, a postrojenja su uništena, što znači da novo naoružanje ne može biti isporučeno na front. Osim toga, i naoružavanje od država Zapada sada ide sporije. S druge strane, u Rusiji svi pogoni i dalje rade. Vrlo brzo mogu zamijeniti uništeno topništvo te oklopnu i zračnu mašineriju novom. Ne treba zaboraviti da je ruska vojska brojčano strašno nadmoćna tako da imaju luksuz odmarati svoje postrojbe, što rezultira permanentnim naletom.

Rusija je odustala od ofenzive na Kijev i Harkiv, dva najveća ukrajinska grada. Znači li to da se Vladimir Putin potpuno povukao iz te priče ili postoji nekakav skriveni plan?

Mislim da se od Kijeva apsolutno odustalo. Riječ je o gradu od četiri milijuna stanovnika u kojem je smještena apsolutno sva logistika. Za osvajanje takvog grada Rusi bi trebali žrtvovati gubitak i velike resurse, a i onda bi bilo pitanje bi li ga uopće osvojili. Vladimir Putin shvatio je da se ipak ne može u jednoj tako velikoj zemlji voditi tri fronta. Što se pak tiče Harkiva, mislim da od njega Putin nije odustao. Trenutačno su tamo bitke zaustavljene, a fokus je prebačen na istok.

Međutim, očigledno je da će Rusi sljedećih dana udarati na jug Ukrajine – gradove Nikolajev i Odesu te će pokušati napraviti svojevrsni prsten oko Kijeva stavljajući jug i istok Ukrajine pod svoju kontrolu. Ovo je postao iscrpljujući i dugačak rat. Stječe se dojam da se Rusima nigdje ne žuri i da se sasvim lagodno nose s pritiscima i sankcijama Zapada. Jedino čega me strah jest demoralizacija ukrajinske vojske. Ako se ovaj sukob nastavi još nekoliko mjeseci i ako ukrajinski gradovi počnu padati jedan za drugim, moguće je da će ih to obeshrabriti. To će svakako biti jedan od ključnih faktora u daljnjem sukobu.

Moskva je najavila da bi stanovnici Zaporožja i Hersona već ovog ljeta na referendumu mogli glasati o priključenju Rusiji…

Da, to će se vjerojatno i dogoditi. Taj referendum bit će organiziran uz snažnu propagandu i stanovitu silu koja će Putinu dati prividan legitimitet iako je posve jasno da te gradove namjerava osvojiti i priključiti Rusiji i bez referenduma.

Je li nakon sto dana rata Rusija postala drugorazredni igrač?

Rusija će uvijek nesumnjivo biti sila. Taj status im nitko ne može oduzeti. Golema su država s golemom vojskom i prirodnim resursima. Međutim, nisu prva sila i Amerikance s tog trona neće nitko skinuti u dogledno vrijeme. Pa dovoljno je samo pogledati brojke i novac koji se odvaja za razvoj vojne industrije i naoružanje. SAD premašuje 600 milijardi dolara na godišnjoj razini, a Rusija je na stotinjak milijardi dolara. Ipak, u ovom ratu Rusija se dosta opekla. Vidjelo se da nisu uspjeli u naumu da pregaze Ukrajinu za desetak dana, što im je nepovratno narušilo međunarodni ugled o supersili koja može što hoće i kad hoće. Pretrpjeli su strašne gubitke zbog nepromišljenih prvoloptaških taktika. Sad su to promijenili. Više ne žure i ne idu bezglavo na nekolicinu frontova. Taktika je iscrpiti ukrajinsku vojsku, ovo pretvoriti u dugi sukob bez kraja i demoralizirati ukrajinski narod. 

Je li SAD onda jedini stvarni pobjednik ovoga rata?

Može se reći tko je najveći gubitnik. To su Europljani koji su prvi na udaru ekonomskih reperkusija, inflacije, nestašice i visokih cijena. SAD-u je uvijek i svakako cilj ekonomski i politički oslabiti Rusiju. To se neminovno dogodilo bez obzira na to što sankcije Moskvi nisu ostvarile učinak kakav se očekivao. Ali one ipak djeluju. Nešto sporije, ali djeluju. Tek će se za koju godinu vidjeti koliko će iz ovog rata Rusija izaći međunarodno i ekonomski izolirana, što će se reflektirati i na tamošnji standard koji može dovesti do socijalnih nemira i smjene autokratske vlasti.

Koju poruku vidite kao ključnu u ovom stodnevnom ratu?

Najružnija poruka jest činjenica da svijet gleda kako velika riba jede onu manju. To ne smije biti obrazac ponašanja u međunarodnom poretku. Ako to postane prihvatljiv narativ, onda možemo očekivati niz sličnih sukoba diljem svijeta. Zato je tu SAD bitan. Svjetski policajac treba postojati i ako je već tako, neka to bude SAD koji nikad neće dopustiti ovakve i slične krize na drugim kontinentima. 

Što iz svega može naučiti Hrvatska?

Hrvatska može i treba samo učiti. Nekima će to zvučati smiješno jer mi imamo relativno svježe iskustvo iz Domovinskog rata. Ali treba imati na umu da se svijet promijenio. Ovo je dosad neviđeni sukob, urbani rat sa sofisticiranim oružjem. Mi, kao država, trebamo pratiti trendove u vojnom smislu bez obzira na to što smo zaštićeni kao članica NATO-a. Sada vidimo da se događaju stvari koje nismo mogli ni zamisliti. Hrvatska mora biti samodostatna u smislu vlastite vojske i u nju neprestano ulagati. Ovo je jedinstvena i  povijesna prilika za reformu vojske RH.  Rusija je u ovom ratu imala hipersonične rakete, termobarične bombe, napredno topništvo i oklopno naoružanje te potpunu nadmoć u zraku i na moru. Međutim, rat pobjeđuju ljudi na terenu – pješadija koja s puškom u ruci ulazi u Mariupolj. To je srce svake vojske, to je jezgra bez koje se ne može. U  tom smislu želim kazati da trebamo jačati ljudstvo u vojsci i organizirati pričuvne postrojbe koje će biti na mjesečnoj plaći. Tu mislim na one ljude koji su stručnjaci u svojim profesijama, ne samo na vojnike. Što će vam ljudstvo ako nemate liječnike, pravnike, prometne stručnjake, inženjere, IT profesionalce? Bez toga vojska ne može funkcionirati.

Foto: Hina

Povezane vijesti

Top Tema

U javnosti se ponovo sve glasnije špekulira o prijevremenim izborima. Smatrate li da je u jeku trenutne energetske i financijske krize pogodno vrijeme za...

Politika

Posljednji zapovjednik Vukovara, Branko Borković – Mladi Jastreb, objavio je post u kojem se zgraža nad cijenama mlijeka u trgovinama u odnosu na cijenu...

Showbiz-Lifestyle

Ove je godine gostiju iz Srbije kod nas 60 posto više nego lani u istom razdoblju, ali čak i 20 posto više nego rekordne...

Politika

UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je zapadne zemlje da zabrane ulazak svim građanima Rusije. U intervjuu za Washington Post rekao je da bi najmoćnija...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori