Situacija s migrantima na dijelovima Karlovačke županije poprima alarmantne razmjere. Nakon najave mogućnosti da se za njih napravi migrantski kamp na području Krnjaka, ne čudi što su stanovnici ovog dijela sve napetiji i ljući. Svakodnevno žive s migrantima i taj pritisak traje već godinama jer je Karlovačka županija “usko” grlo i nakraći put.
Jedan od onih koji ne drži jezik za zubima je i načelnik općine Vojnić Nebojša Andrić (HDZ).
Traži hitan sastanak stožera Civilne zaštite sa svim gradonačelnicima i načelnicima zbog migrantske krize, ali i policijskim snagama, javlja radiomrežnica.
Nema tu žena, redom muškarci od 18 do 30 godina, vojno sposobni
-Migranti hodaju između naših kuća, provaljuju, to su grupe od 15,20, 30 ljudi, vojni sposobni redom, stari između 18 i 30 godina, žena gotovo da i nema. Ljudi se ne osjećaju sigurno.
Govori se i o tom migrantskom kampu, no ništa nema službeno, nikakvog sastanka nas čelnika općina, niže dalje Andrić kritike i zabrinutost.
-Zato mogu izjaviti da granica Republike Hrvatske ne funkcionira osim u dijelu gdje su legalni prijelazi. Ako dnevno granicu može prijeći par tisuća ljudi, oni su u stanju na leđima prenijeti i atomsku bombu, slikovit je Andrić.
-Ta granica je šuplja kao švicarski sir. Ako policija ne može i nema snage, neka vojska stane na granicu. Ovo nije rješenje, ovo je katastrofa, poručio je.
Organizirat će se i štititi kuće
Andrić kaže kako je i sam prije nekoliko dana na Maljevcu čekao 6 sati da uđe u Hrvatsku. Naravno, legalno.
-A migranti je ( granicu, op.a) prijeđu za 6 minuta i policiju koriste kao taksi servis koji ih prevozi s točke A do točke B.
Andrić kaže da je sve što navodi istina te da su civili odnosno građani ugroženi. Zato traži sastanak stožera.
– Mi ćemo se svakako organizirati i na lokalnom nivou da sami štitimo svoje kuće, poručio je.
Nekadašnja vojarna između Krnjaka i Barilovića mogla bi postati hot spot za izbjeglice.
“MUP razmatra i procjenjuje da se lokacija u Dugom Dolu koristi za kratkotrajni smještaj i registraciju nezakonitih prelazaka granice odnosno razlog je što PU Karlovačka nema dovoljno smještajnih kapaciteta za provođenje tih postupaka”, rekao je Damir Butina, načelnik sektora za granicu.
Kojih će ako se ovakav trend nastavi biti još i više. Uz povećan broj ilegalnih prelazaka raste i broj ilegalnih krijumčarenja.
“Kada uspoređujemo prvih sedam mjeseci ove i prošle godine ove godine je porast od čak 191 slučaja nezakonitog prelaska državne granice isto tako imamo i povećanje krijumčarenja osoba”, dodao je Butina.
Idejom o izgradnji migrantskog kampa nisu oduševljeni stanovnici Krnjaka. Da se nešto radi vide, ali o čemu je riječ ne znaju.
“Dosta blizu kuća pa čujem i sada kad idu ovako, siromasi kradu kukuruze, provaljuju u kuće. Ljudi su u strahu jer su to pretežno mladi momci, nemaju ni žena ni djece”, poručio je Milić Smoljanović.
“U kasnim večernjim satima dolazili su u moju kuću, lupali na vrata, ja sam pozvao policiju, trebalo im je sat vremena da dođu. Kažu, nemaju kapaciteta da izađu na sve pozive. Nedavno sam u dvorištu našao trojicu migranata, rekli su da traže hranu”, kaže Dejan Mihajlović.
“Imamo malu djecu, moraš djecu svaki put pazit oće izać van samo ili ga neko mora čuvat”, dodao je Goran Bižić.
Kompleks bivše vojarne smješten je tristotinjak metara od centra Krnjaka. Načelnik ističe da informacije o kampu nema.
“Ljudi su uplašeni jer zaista ti ljudi koji dolaze iz druge kulture, druge vjere, sredine, zbog svih dosadašnjih iskustava očekujemo jako loše”, istaknuo je Perica Matijević, načelnik Općine Krnjak.
Prvi grad od ulaska Hrvatske u šengen na migrantskoj ruti je Slunj.
“Građani grada Slunja i sama osobno, osjećamo nesigurnost pri kretanju velikih skupina emigranata kako po perifernim dijelovima, okolnim selima našega grada, tako i u samom centru našega grada”, napomenula je Mirjana Puškarić, gradonačelnica Slunja.
Osim straha, ističe gradonačelnica, problem su i velike količine otpada koji ostaju iza emigranata na rutama kojima prolaze.
“Ovom prilikom želim reći da su naši komunalci stalno prisutni u čišćenju takvih ruta i puteva i uklanjanju smeća sa tih lokacija”, dodala je gradonačelnica.
Prema podacima Frontexa, lani je registrirano 150.000 ilegalnih ulazaka u zemlje Europske unije, a otprilike svaki treći tu je granicu prešao upravo u Hrvatskoj.
