Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: N1 / Ivan Hrstić

Top Tema

JE LI OVO MOGUĆE?! Plenković na obljetnicu priznanja: Neki akteri rade na demontaži države

Predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o ostvarenim očekivanjima i propuštenim šansama 30 godina od međunarodnog priznanja Hrvataske.

Premijer je u programu HRT-a čestitao svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te podsjetio da je danas i 24. obljetnica reintegracije hrvatskog Podunavlja. Poručio je kako su 90-te godine bile prijelomne godine u kojima je hrvatski narod zajedno s braniteljima i predsjednikom Tuđmanom iskoristio tektonske promjene u Europi i pad Berlinskog zida – i izvojevao slobodu. Temeljni procesi koji su krenuli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, povjerenje između građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetniči duh hrvatskog čovjeka.

“Ta tri procesa su osnovna, uz sve drugo što smo imali, od procesa pristupanja EU-u i NATO-u, gospodarskog razvitka, suočavanja s brojnim nedaćama uključujući posljedice pogrešaka ekonomske tranzicije, pandemije i dva razorna potresa. Mi koji sada vodimo Vladu već dva mandata nastojimo rješavati te probleme najbolje što možemo i znamo uz želju da Hrvatska bude respektirana država u krugu država zapadnocivilizacijskih vrijednosti”, poručio je premijer. Pritom je podsjetio na hrvatsku tradiciju, kulturu, identitet, vjeru i obitelj kao nukleus hrvatskoga društva.

Što možemo poboljšati?

Premijer je naglasio kako ekonomsko i socijalno stanje građana moramo unaprijeđivati, kako bi dosegli standard zemalja koje su živjele u demokraciji puno više desetljeća od Hrvatske, i puno više desetljeća koristile predpristupnu pomoć EU-a.

Podsjetio je i kako je internentsko ozračje promijenilo demokraciju i način funkcioniranja društva – te da nekad od pojedinaca izvlači najgore. To dovodi do govora mržnje i polariziranja u društvu te netolerancije. S tim u vezi je naglasio kako moramo činiti sve kako bi u društvu vladao dijalog a ne isključivost.

Na pitanje kako ispuniti očekivanja koja jamče povjerenje u institucije, Plenković kaže: “Hrvatska je imala rat i vodila je borbu za opstanak, dok su drugi munjevito transformirali svoje društvo i ekonomiju europskim standartima, kazao je premijer. Devedesete su razdoblje nacionalne renesanse i nacionalnog naboja, ali drugi su tada držali sprint, dobili novac te transformirali svoje ekonomske sustave. Zemlje s kojima se uspoređujemo u EU su ušle devet godina prije nas, što nije zanemarivo.”

Podsjetio je da danas, unatoč krizi, Hrvatska ima dvoznamenkasti rast i očuvana radna mjesta. Čini mi se da će desetljeće koje je pred nama biti desetljeće u kojemu će Hrvatska stati na noge i biti ‘au pair’ sa ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Tu trebamo, dodao je, biti konsolidirani, kao dobro nauljeni motor koji zna iskoristiti sve prigode da iskoristi ono za što smo se zalagali desetljećima.

Premijer smatra kako je ozračje u Hrvatsko pretjerano negativno i pesimistično. Nikad, osim prilikom uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije – stvari se ne doživljavaju kao dobre. To nije dobro, jer ako je takvo ozračje – svi stvari gledaju gore nego kakve jesu. Podsjetio je da je njegova Vlada podignula plaće. Svjestan je da to nije dovoljno te poručuje da Vlada čini sve da se na tome ne stane.

“Biti građanin nosi sa sobom prava i obveze. Dio građana ne koristi cjepivo koje je Vlada osigurala. To je apsurd. Moj kolega Maltežanin broji preko 90 posto procijepljenih. To je turistička zemlja i Maltežani žele da drugi znaju da su sigurni”, kazao je.

Borba protiv korupcije

“Manje harange i učinkovitije pravosuđe, to je bit demokracije”, kazao je Plenković podsjetivši na slučaj krivo optuženog Damira Polančeca. Kazao je kako su promijenjeni svi sistemski zakoni vezano za pravosuđe i svi oni u sebi imaju cilj jačanje sudaca, precizno definiran plan rada kako bi se smanjili rokovi. Međutim, dodao je – posla ima još, pravosuđe može biti bolje i učinkovitije.

Komentirajući izjave građana koji su otišli iz Hrvatske zbog nedovoljno izgrađenog društva i neefikasnih institucija Plenković je kazao kako je njegovoj Vladi na prvom mjestu izgradnju društva i institucija.

“Paralelno imate aktere koji rade na demontaži države i svih institucija. Nakon Petrinje došlo je do orkestriranog napada i na Crveni križ. Unazad mjesec dana na tapeti su HNB, HRT, Vrhovni sud i DORH. Radi se o sustavnom napadu – oni idu ‘salama taktikom’ i režu ‘feticu po feticu’ svakih mjesec dana. Jedan je cilj ugroziti Schengen, a drugi europodručje”, kazao je premijer.

Govoreći o popisu stanovništva kazao je kako je 1948. Hrvatska imala isti broj stanovnika, ali je imala 95.000 beba. Danas ih ima 35.000. Smatra da se radi o sustavnom trendu od 50-tih godina prošlog stoljeća. Kazao je kako je sa strane njegova oca bilo petero braće i sestara, a s majčine četvero. U generaciji njegovih djedova s jedne strane bilo ih je 11.

“Način života se promijenio. U Koreji imate 0,8 djece u Nigeriji 5. Što su zemlje razvijenije imate manji prirodni prirast. Isto je i sa zemljama u našem okruženju – Bugarska, Litva, Latvija, (…) dok Skandinavija raste jako malo”, kazao je Plenković. Dodao je kako mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem.

Napomenuo je da je 2013. omogućeno hrvatskim radnicima da se njihovo školovanje prizna i da se bez radnih dozvola zaposle u EU-u. Naglasio je kako je Vlada donijela niz mjera kako bi omogućila mladim obiteljima da stanu na noge. Na tome treba raditi još, dodao je – jer radi se o zapadnom načinu života i to se osjeti. To nije samo stvar države, tu svatko treba dati svoj doprinos, naglasio je.

Izvor: HRT

Povezane vijesti

Politika

omovinski pokret Split pokrenuo je proceduru sazivanja tematske sjednice zbog sramotnih i neprihvatljivih izjava gradonačelnika Ivice Puljka u jeku predizborne kampanje u BiH.Gradonačelnik Puljak izravno je...

Politika

Ina se može i mora vratiti u hrvatske ruke, rekao je Davor Štern, bivši ministar gospodarstva s međunarodnim iskustvom u naftnom i plinskom biznisu, danas...

Politika

Hrvatski premijer Andrej Plenković u nedjelju navečer pozdravio je potez visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji je po zatvaranju birališta obznanio da je...

Politika

Evo zašto cijene rastu… Na hrvatskom Redditu osvanuo je post pod nazivom “Varaždin, marža sto posto” u kojem se autor požalio da je sir...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori