Connect with us

Upišite traženi pojam

Domagoj Knežević, Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Domagoj Knežević, Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Domagoj Knežević, Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Top Tema

INTERVJU DOMAGOJ KNEŽEVIĆ: Hrvatska diplomacija i danas itekako uspješno radi na afirmaciji naše domovine na globalnoj razini

Objavljujemo razgovor s dr. sc. Domagojem Kneževićem, povjesničarom s Hrvatskog instituta za povijest i savjetnikom ministra vanjskih i europskih poslova g. Grlić Radmanom, povodom nedavnog izlaska memoara doajena hrvatske diplomacije dr. Mate Granića te prikazivanja serijala nastalog prema istima. Profesor Knežević osvrnuo se i na sukob hrvatskog državnog vrha te koji su vanjskopolitički prioriteti susjedne nam Bosne i Hercegovine. U nastavku razgovora za portal Objektivno.hr povukao je i paralelu u načinu vođenja hrvatske vanjske politike za vrijeme rata i današnje mirnodopsko doba.

Promicija knjige, Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Laska li vam što vas je dr. Mate Granić odabrao za suurednika i recenzenta drugog dopunjenog izdanja knjige “Diplomatska oluja” u nakladi Večernjeg lista? Kako je inicijalno došlo do suradnje?

Istaknuo bih tu na početku kako je ta naša suradnja zapravo započela prije četiri godine u procesu izlaska njezinog prvog izdanja. I naravno da me kao znanstvenika i povjesničara s Hrvatskog instituta za povijest koji se bavi istraživanjem suvremene hrvatske povijesti i Domovinskog rata iznimno zainteresirala ponuda profesora Mate Granića da budem suurednik i recenzent njegove memoarske knjige “Diplomatska oluja”. Dakle, kada se istraživački bavite razdobljem “herojskih vremena hrvatskog naroda” i suradnju vam ponudi jedan od najbližih suradnika predsjednika Tuđmana i najdugovječniji hrvatski ministar vanjskih poslova – onda nema nikakve dvojbe kako je to profesionalna šansa koju svatko od nas priželjkuje.

Promicija knjige, Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Jedan ste i od glavnih sugovornika u dokumentarnom serijalu ”Diplomatska oluja” nastalog prema istoimenoj knjizi u režiji Kristijana Milića i produkciji Igora i Frana Juraja Prižmića. Isti će se od 2. veljače u prime time-u prikazivati na Prvom programu HTV-a. Kako ste doživjeli sudjelovanje u navedenom projektu te jeste li zadovoljni njegovom realizacijom?

Iznimno sam zadovoljan realizacijom tog dokumentarnog serijala za kojeg mislim da će svojim sadržajem i osobama koje se pojavljuju u njemu itekako zainteresirati hrvatsku javnost. Nema nikakve sumnje kako su i Kristijan Milić i Igor i Fran Juraj Prižmić vrsni poznavatelji svog posla i rezultat je mogao biti samo izvanredan. Osim toga, i povjesničarska imena koja nastupaju u serijalu kao što su Davor Marijan, Ivo Lučić i Darjan Godić s Hrvatskog instituta za povijest te Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata jamče iznimnu profesionalnu i stručnu podlogu na kojem je nastao ovaj serijal. Naravno, ovakav jedan serijal bit će također i prilika da se u javnosti možda otvori rasprava o pitanjima iz naše nedavne prošlosti.

Da možete preslikati dio tadašnje diplomacije u današnje doba, što bi to bilo?

S obzirom na različite kontekste, vrlo je teško uspoređivati ondašnje i današnje vrijeme hrvatske diplomacije. Međutim, s obzirom na kompleksnost tadašnje situacije uzrokovane brutalnom velikosrpskom agresijom – u tadašnjoj diplomaciji može se vidjeti iznimno snažan nacionalni zanos i bezuvjetna želja da se obrani hrvatska demokracija i sloboda. Dakle, takva će se vremena teško ponoviti, ali mislim da hrvatska diplomacija i danas itekako uspješno radi na afirmaciji naše domovine na globalnoj razini.

S obzirom na trenutno nejedinstvo u hrvatskom državnom vrhu i jedinstvo kakvo je vladalo u doba Tuđmana i Granića, mislite li da naša politika i društvo sinergijski funkcioniraju isključivo u doba kriza?

Osobno, nisam pobornik etiketa za cijele nacije i zato ne mislim da naša nacija sinergijski funkcionira isključivo u doba kriza. Smatram kako je taj sukob u hrvatskom državnom vrhu zapravo rezultat nedorečenosti našeg zakonodavstva u resoru vanjskih poslova i podjele nadležnosti između predsjednika RH i Vlade RH. Po mom mišljenju, ako smo krenuli putem kancelarskog tipa vlasti, nije razumljivo da Vlada RH u svemu snosi glavnu političku odgovornost, a da u resoru vanjskih poslova pak dijeli jednake ovlasti s predsjednikom RH.

Držite li sukob između institucija predsjednika Republike i predsjednika Vlade zapravo odrazom pravog demokratskog pluralizma ili prevelikih ambicija?

Sve su to demokratski procesi koji su normalni ukoliko ne izlaze iz ustavnih okvira, ali naravno da i osobni animoziteti mogu odigrati veliku ulogu u izostanku potrebne političke suradnje i to nije nikakva novost u demokratskom političkom svijetu.

Tko su prema vašem mišljenju troje najznačajnijih hrvatskih diplomata i zašto?

S obzirom na to da sam povjesničar koji istražuje razdoblje Domovinskog rata, naveo bih tri najznačajnija diplomata iz tog razdoblja koje se zbog svoje kompleksnosti ne može uspoređivati niti s jednim razdobljem nakon toga. Za mene nema nikakve dvojbe kako su to prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, najdugovječniji ministar vanjskih poslova Mate Granić i ministar vanjskih poslova Zvonimir Šeparović. Međutim, tu bih naveo i Katoličku Crkvu i hrvatsku dijasporu kao kolektivitete koji su dali neprocjenjiv doprinos tadašnjem uspjehu hrvatske diplomacije.

Smatrate li prioritetnijim ulazak BiH u NATO savez ili Europsku uniju?

Inače, pored toga što sam povjesničar, također sam i savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova Grlića Radmana za BiH, te smatram kako su ova oba politička cilja prioritetna za BiH. Kako je svima poznato, sve one komunističke države koje su se u kasnijim fazama priključivale onoj staroj jezgri država članica EU, prvo su postale članice NATO-a. Dakle, jedan cilj vodi prema drugom. Naravno, kako bi BiH krenula prema tim ciljevima, potrebno je na unutarnjem političkom planu poštivati sve one sporazume na kojima BiH kao suverena država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda nesumnjivo počiva, a to su Daytonsko pariški mirovni sporazum i slijedom toga Ustav BiH, te Washingtonski sporazum koji je temelj hrvatsko–bošnjačke Federacije BiH.

S obzirom da su lideri zemalja danas poprilično aktivni na Twitteru i sami predstavljaju pozicije svojih zemalja u svijetu, je li uloga diplomata smanjena? Ima li klasična diplomacija budućnost?

Danas živimo u digitalnom dobu i tome se diplomacija morala također prilagoditi jer važne vijesti i političke poruke u trenutku prođu cijelim svijetom. Međutim, smatram da je onaj klasični diplomatski kontakt još uvijek presudan za postizanje stvarnih diplomatskih uspjeha.

Povezane vijesti

Politika

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman podržao je, na konferenciji o jačanju i proširenju Europske unije u Berlinu, reformske ideje Njemačke koje teže...

Politika

Povjesničar Ivo Goldstein bio je gost Dnevnika HRT-a, a govorio je o Rezoluciji UN-a kojoj se Hrvatska protivi te o stanju u Izraelu. Koja...

Showbiz-Lifestyle

Dvije godine nakon što se riješila očevog skrbništva, Britney Spears izdaje memoare u kojima se prisjeća doba kad je bila superzvijezda, koja je postala...

Politika

BiH bi trebala do kraja ove godine početi pregovore s EU-om jer bi to pomoglo sprečavanju “malignih utjecaja trećih zemalja”, rekao je u četvrtak...