Connect with us

Upišite traženi pojam

Domagoj Knežević, Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Domagoj Knežević, Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Domagoj Knežević, Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Top Tema

INTERVJU DOMAGOJ KNEŽEVIĆ: Hrvatska diplomacija i danas itekako uspješno radi na afirmaciji naše domovine na globalnoj razini

Objavljujemo razgovor s dr. sc. Domagojem Kneževićem, povjesničarom s Hrvatskog instituta za povijest i savjetnikom ministra vanjskih i europskih poslova g. Grlić Radmanom, povodom nedavnog izlaska memoara doajena hrvatske diplomacije dr. Mate Granića te prikazivanja serijala nastalog prema istima. Profesor Knežević osvrnuo se i na sukob hrvatskog državnog vrha te koji su vanjskopolitički prioriteti susjedne nam Bosne i Hercegovine. U nastavku razgovora za portal Objektivno.hr povukao je i paralelu u načinu vođenja hrvatske vanjske politike za vrijeme rata i današnje mirnodopsko doba.

Promicija knjige, Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Laska li vam što vas je dr. Mate Granić odabrao za suurednika i recenzenta drugog dopunjenog izdanja knjige “Diplomatska oluja” u nakladi Večernjeg lista? Kako je inicijalno došlo do suradnje?

Istaknuo bih tu na početku kako je ta naša suradnja zapravo započela prije četiri godine u procesu izlaska njezinog prvog izdanja. I naravno da me kao znanstvenika i povjesničara s Hrvatskog instituta za povijest koji se bavi istraživanjem suvremene hrvatske povijesti i Domovinskog rata iznimno zainteresirala ponuda profesora Mate Granića da budem suurednik i recenzent njegove memoarske knjige “Diplomatska oluja”. Dakle, kada se istraživački bavite razdobljem “herojskih vremena hrvatskog naroda” i suradnju vam ponudi jedan od najbližih suradnika predsjednika Tuđmana i najdugovječniji hrvatski ministar vanjskih poslova – onda nema nikakve dvojbe kako je to profesionalna šansa koju svatko od nas priželjkuje.

Promicija knjige, Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Jedan ste i od glavnih sugovornika u dokumentarnom serijalu ”Diplomatska oluja” nastalog prema istoimenoj knjizi u režiji Kristijana Milića i produkciji Igora i Frana Juraja Prižmića. Isti će se od 2. veljače u prime time-u prikazivati na Prvom programu HTV-a. Kako ste doživjeli sudjelovanje u navedenom projektu te jeste li zadovoljni njegovom realizacijom?

Iznimno sam zadovoljan realizacijom tog dokumentarnog serijala za kojeg mislim da će svojim sadržajem i osobama koje se pojavljuju u njemu itekako zainteresirati hrvatsku javnost. Nema nikakve sumnje kako su i Kristijan Milić i Igor i Fran Juraj Prižmić vrsni poznavatelji svog posla i rezultat je mogao biti samo izvanredan. Osim toga, i povjesničarska imena koja nastupaju u serijalu kao što su Davor Marijan, Ivo Lučić i Darjan Godić s Hrvatskog instituta za povijest te Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata jamče iznimnu profesionalnu i stručnu podlogu na kojem je nastao ovaj serijal. Naravno, ovakav jedan serijal bit će također i prilika da se u javnosti možda otvori rasprava o pitanjima iz naše nedavne prošlosti.

Da možete preslikati dio tadašnje diplomacije u današnje doba, što bi to bilo?

S obzirom na različite kontekste, vrlo je teško uspoređivati ondašnje i današnje vrijeme hrvatske diplomacije. Međutim, s obzirom na kompleksnost tadašnje situacije uzrokovane brutalnom velikosrpskom agresijom – u tadašnjoj diplomaciji može se vidjeti iznimno snažan nacionalni zanos i bezuvjetna želja da se obrani hrvatska demokracija i sloboda. Dakle, takva će se vremena teško ponoviti, ali mislim da hrvatska diplomacija i danas itekako uspješno radi na afirmaciji naše domovine na globalnoj razini.

S obzirom na trenutno nejedinstvo u hrvatskom državnom vrhu i jedinstvo kakvo je vladalo u doba Tuđmana i Granića, mislite li da naša politika i društvo sinergijski funkcioniraju isključivo u doba kriza?

Osobno, nisam pobornik etiketa za cijele nacije i zato ne mislim da naša nacija sinergijski funkcionira isključivo u doba kriza. Smatram kako je taj sukob u hrvatskom državnom vrhu zapravo rezultat nedorečenosti našeg zakonodavstva u resoru vanjskih poslova i podjele nadležnosti između predsjednika RH i Vlade RH. Po mom mišljenju, ako smo krenuli putem kancelarskog tipa vlasti, nije razumljivo da Vlada RH u svemu snosi glavnu političku odgovornost, a da u resoru vanjskih poslova pak dijeli jednake ovlasti s predsjednikom RH.

Držite li sukob između institucija predsjednika Republike i predsjednika Vlade zapravo odrazom pravog demokratskog pluralizma ili prevelikih ambicija?

Sve su to demokratski procesi koji su normalni ukoliko ne izlaze iz ustavnih okvira, ali naravno da i osobni animoziteti mogu odigrati veliku ulogu u izostanku potrebne političke suradnje i to nije nikakva novost u demokratskom političkom svijetu.

Tko su prema vašem mišljenju troje najznačajnijih hrvatskih diplomata i zašto?

S obzirom na to da sam povjesničar koji istražuje razdoblje Domovinskog rata, naveo bih tri najznačajnija diplomata iz tog razdoblja koje se zbog svoje kompleksnosti ne može uspoređivati niti s jednim razdobljem nakon toga. Za mene nema nikakve dvojbe kako su to prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, najdugovječniji ministar vanjskih poslova Mate Granić i ministar vanjskih poslova Zvonimir Šeparović. Međutim, tu bih naveo i Katoličku Crkvu i hrvatsku dijasporu kao kolektivitete koji su dali neprocjenjiv doprinos tadašnjem uspjehu hrvatske diplomacije.

Smatrate li prioritetnijim ulazak BiH u NATO savez ili Europsku uniju?

Inače, pored toga što sam povjesničar, također sam i savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova Grlića Radmana za BiH, te smatram kako su ova oba politička cilja prioritetna za BiH. Kako je svima poznato, sve one komunističke države koje su se u kasnijim fazama priključivale onoj staroj jezgri država članica EU, prvo su postale članice NATO-a. Dakle, jedan cilj vodi prema drugom. Naravno, kako bi BiH krenula prema tim ciljevima, potrebno je na unutarnjem političkom planu poštivati sve one sporazume na kojima BiH kao suverena država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda nesumnjivo počiva, a to su Daytonsko pariški mirovni sporazum i slijedom toga Ustav BiH, te Washingtonski sporazum koji je temelj hrvatsko–bošnjačke Federacije BiH.

S obzirom da su lideri zemalja danas poprilično aktivni na Twitteru i sami predstavljaju pozicije svojih zemalja u svijetu, je li uloga diplomata smanjena? Ima li klasična diplomacija budućnost?

Danas živimo u digitalnom dobu i tome se diplomacija morala također prilagoditi jer važne vijesti i političke poruke u trenutku prođu cijelim svijetom. Međutim, smatram da je onaj klasični diplomatski kontakt još uvijek presudan za postizanje stvarnih diplomatskih uspjeha.

Najčitanije

Koga će HDZ izabrati za predsjedničkog kandidata?

Povezane vijesti

Politika

U povodu obilježavanja 11. obljetnice hrvatskog članstva u Europskoj uniji, predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je domaćin večerašnjeg svečanog primanja u Banskim dvorima. Poželjevši...

Politika

Hrvatski narod je uvijek uz vas, a tako i Vlada RH, premijer Plenković i ja osobno – bit ćemo uvijek tu u obrani vaših...

Politika

Na jučer održanim europskim izborima HDZ je osvojio 6 mandata, SDP 4 te po jedan Domovinski pokret i Možemo. U dijaspori je glasalo ukupno...

Intervju

Da Hrvatska demokratska zajednica ozbiljno pretendira ostvariti povijesni rezultat i osvojiti dosad najveći broj mandata na izborima za Europski parmalnet, svjedoči i ponovno uvrštavanje...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori