Kako koprivničko-križevačkom županu uspjeva poći za rukom biti jedan od najdugovječnijih na svojoj funkciji otkriva u razgovoru za Objektivno.hr gdje nam dodatno pojašnjava koje kapitalne projekte uz pomoć vrijednih suradnika kani realizirati u narednom periodu, kako i brojne druge mjere u sektoru zdravstva i školstva koji su im od primarnog interesa.
Ministar Šime Erlić tokom nedavnog posjeta Županiji istaknuo je iznimnu kompetenciju svih županijskih kadrova po pitanju uspješnosti povlačenja sredstava iz EU fondova. Odvija li se taj zahtjevni proces u vašem slučaju bez značajnijih problema ili se suočavate i s određenim izazovima?
Drago nam je što je resorni ministar pohvalio rad Županijske uprave, svih stručnih službi koje se bave EU projektima te posebno našu Regionalnu razvojnu agenciju PORA-u, na svemu što činimo u pogledu prijave i realizacije projekata te korištenja europskih sredstava iz različitih europskih fondova. Možemo kazati kako smo uspješni u tome, a što nam je ministar Erlić i potvrdio te u više navrata istaknuo da je Županija u posljednjih pet, šest godina iskoristila preko 470 milijuna eura kroz brojne projekte kojima smo uvelike poboljšali kvalitetu života naših sugrađana. Bez tih sredstava teško bi mogli realizirati sve projekte, posebice one infrastrukturne čija se vrijednost mjeri u desetinama milijuna eura, jer poznato je da su proračuni Županije, ali i JLS-ova prilično ograničeni. Zbog toga, europska sredstva pružaju velike mogućnosti, a mi smo to znali iskoristiti na najbolji način. Što se tiče izazova koje spominjete, oni su najviše uvjetovani zahtjevnijim propozicijama i procedurama natječaja, no s obzirom da smo dobro kadrovski ekipirani ni tu nemamo velikih problema. Uostalom, naša PORA kao regionalni koordinator pruža besplatnu pomoć JLS-ovima i javnopravnim tijelima u prijavi projekata na EU fondove i do sada je tijekom 15 godina pružila pomoć u pripremi i provedbi 370 projekata u vrijednosti 200 milijuna eura. Mislim da to dovoljno govori koliko dobro i kvalitetno radimo.
Kako je Vlada kroz politiku regionalnog razvoja i EU fondova doprinijela razvoju Koprivničko-križevačke županije?
Ovdje bih naglasio da Županija kojoj sam na čelu već 20 godina ima vrlo kvalitetan odnos i suradnju s Vladom RH i ministarstvima te da danas kada govorimo o Koprivničko-križevačkoj županiji govorimo o prostoru koji po investicijama spada u područje u kojoj se provode veliki kapitalni projekti od nacionalnog značaja vrijedni preko 700 milijuna eura, a velik dio tih projekata sufinanciran je upravo EU sredstvima. Spomenut ću samo ključne kapitalne investicije među kojima se izdvajaju izgradnja 2. kolosijeka pruge od Križevaca do mađarske granice vrijedna preko 400 mil. eura, aglomeracije koje su vrijedne preko 160 mil. eura te izgradnja RCGO Piškornica gdje je ukupna vrijednost projekta 120 mil. eura. To su projekti od strateškog značaja za državu i našu županiju koje Vlada RH snažno podupire i na tome smo zahvalni. Ono što je u našoj perspektivi važno jest Razvojni sporazum Sjever i koji vidimo kao temelj daljnjeg napretka područja ove županije, ali i cijele sjeverozapadne regije. Strateški kapitalni projekti iz područja prometa, obrazovanja, zdravstva, civilne zaštite i turizma, a koje uz pomoć države i europskih sredstava planiramo realizirati u narednom periodu vrijedni su preko 413 milijuna eura.
Pozdravljate li izjave i pristup ministra Erlića da je potrebno uvažavati želje i potrebe lokalne razine kod realizacije ulaganja iz EU fondova?
Ministar je na radnom sastanku istaknuo upravo važnost regionalnog razvoja i praćenja potreba lokalne zajednice. Naša politika se i temelji na ravnomjernom razvoju svih naših krajeva, mnogo ulažemo u obrazovnu i zdravstvenu infrastrukturu kako u gradovima tako i u općinama, vjerujem da se to primijeti na svakom koraku. Ministar Erlić je bio ugodno iznenađen svime što smo napravili i naglasio je kako se ovdje vidi razlika u odnosu na neke druge krajeve Hrvatske, sve to potvrđuje da radimo dobar posao u kontinuitetu već dugi niz godina.
Po kojem principu birate u koje ćete investicije krenuti? Osluškujete li bilo građana u tom slučaju?
Županija je primarno u svojoj nadležnosti okrenuta školstvu i zdravstvu, stoga je u tim sektorima najviše projekata. Naše strateško planiranje je temeljeno na potrebama građana, osluškujemo što građani žele, uostalom zbog toga smo i toliko puta dosada i birani na izborima. Naravno da se ne može uvijek sve ostvariti jer ovisimo o ograničenom proračunu, no nebrojeno puta do sada smo dokazali da znamo pronaći adekvatne modele kojima možemo realizirati ono što smo zamislili. Spomenut ću samo naš projekt izgradnje 5 školskih sportskih dvorana vrijednih preko 10 milijuna eura koje smo izgradili u suradnji s općinama po financijskom modelu 50/50 čime smo riješili pitanje ne samo kvalitete obrazovne infrastrukture nego i potrebe lokalne zajednice koja sada ima multifunkcionalne prostore za sportske i društveno-kulturne aktivnosti. Tu je i Centar kompetentnosti u KKŽ koji je vrijedan također preko 10 milijuna eura i kojim smo postavili nove obrazovne standarde u strukovnom obrazovanju učenika, ali smo utjecali i na cjeloživotno obrazovanje te pripremili učenike za izlazak na tržište rada čime pomažemo i gospodarstvenicima koji traže kvalitetan kadar. Osim obrazovanja, tu su i brojni drugi projekti – od turizma preko izgradnje i opremanja vrtića, rekonstrukcija sportskih igrališta, izgradnje sigurne kuće i obiteljskog centra, obnova domova zdravlja i opremanja ordinacija, obnove voznog parka zdravstvenih ustanova do energetskih obnova zgrada itd. Smatram da je ključno osigurati kvalitetan životni standard stanovnicima, a to uvelike uspijevamo zahvaljujući našim projektima te izvornim županijskim sredstvima i sredstvima EU.
Kako stojite po pitanju investiranja u energetsku obnovu? Kanite li iskoristiti sve potencijale koje imate na raspolaganju?
Korištenje obnovljivih izvora energije jedna od najvažnijih tema našeg doba, a činjenica je da će cijene energenata obilježiti vrijeme koje dolazi. Županija prati trendove i kroz potpore pomaže građanima se lakše nositi s visokim troškovima te smo ove godine za postavljanje fotonaponskih elektrana na kućama izdvojili 205 tisuća eura za 78 korisnika, što je duplo povećanje u odnosu na prošlu godinu.
Također mnogo ulažemo i u postavljanje fotonaponskih elektrana na školskim objektima, kako bi bili što energetski neovisniji i okrenuti korištenju čistih energetskih potencijala kojima obiluje naša županija. Nedavno smo osigurali 300 tisuća eura za elektrane na sedam osnovnih i srednjih škola, a prije toga smo ih postavili na njih pet. Kao nastavak ulaganja dogovorili smo da se kod školskih objekata, kod kojih se projektira dogradnja školskih prostora za jednosmjensku nastavu, predvidi i korištenje obnovljivih izvora energije – riječ je o novih sedam škola koje će dobiti fotonaponske elektrane i tako smanjiti troškove za energente.
Kojim sve poduzetim mjerama privlačite medicinski kadar, odnosno motivirate ih da ostanu raditi u zdravstvenim ustanovama pod ingerencijom županije?
Kontinuiranim ulaganjima u sektor zdravstva osiguravamo dostupnost i kvalitetu zdravstvene usluge na cijelom području županije, no svjesni smo kako je sektor zdravstva opterećen financijski, ali i nedostatkom liječnika i medicinskih sestara, na što nastojimo utjecati u okviru svojih mogućnosti. Uz ulaganja u kvalitetne materijalne uvjete u našim zdravstvenim ustanovama i suvremenu medicinsku opremu, važan doprinos ostanku liječnika i ostalih medicinskih kadrova je i naša mjera subvencije kamata stambenih kredita liječnika, koja je pokrenuta 2019. godine, a trenutno je koristi 40 liječnika, osiguravanje studentskih stipendija među kojima je najzastupljeniji studij medicine te suradnja s jedinicama lokalne samouprave koje osiguravaju dodane pogodnosti za liječnike, poput financijskih stimulacija i rješavanja stambenih pitanja. Važno je sinergijski djelovati u suradnji s našim zdravstvenim ustanovama i jedinicama lokalne samouprave čime smo uspjeli zdravstvenu zaštitu za naše građane podići na visoku razinu te vjerujem da ćemo i nadalje biti uspješni u tome.
Kako protiče projekt cjelodnevne nastave u školama? Kakve su prve reakcije nastavnika i polaznika?
Projekt se provodi u dvije škole kojima je osnivač Županija, i to u Osnovnoj školi Sidonije Rubido Erdődy iz Gornje Rijeke te Osnovnoj školi Koprivnički Bregi. Sigurno je da nova školska godina nosi dodatne izazove za učenike i nastavnike, no vjerujem kako taj projekt ima brojne prednosti, poput razvijanja novih znanja i vještina, opremanja škola, boljeg snalaženja učenika u kasnije školovanju i slično. Projekt cjelodnevne nastave od početka ima veliku potporu u lokalnim zajednicama i to nam je najvažnije, a moram istaknuti i odličnu suradnju sa školama koje su pokazale veliki angažman u samoj pripremi projekta. Vjerujem da će se učenici i nastavnici u potpunosti prilagoditi zahtjevima projekta te ga uspješno realizirati, očekujemo odlične rezultate, a mi ćemo, kao osnivači, i nadalje biti podrška po svim pitanjima.
Na koji način uspijevate iz godine u godinu ostvarivati jedan od najboljih rezultata u kategoriji proračunske transparentnosti? Držite li i to jednim od ključnih razloga zašto vas sugrađani već 20 godina biraju na mjestu župana?
Zadovoljni smo što nas Institut za javne financije već godinama svrstava u sam vrh po pitanju proračunske transparentnosti jer smo svjesni da su, uz realizaciju projekata i brigu o unaprjeđenju životnog standarda, potpune i točne informacije o proračunu i trošenju javnog novca od ključne važnosti u uspostavljanju povjerenja s građanima. Što se tiče dugovječnosti u politici, mogu samo reći da sam u ovih 20 godina pokazao kako su mi javni interes i dobrobit zajednice uvijek ispred osobnih probitaka i to je dokazano svaki puta koji su građani uzastopno (četiri puta) na izborima za župana i honorirali. Zahvalan sam i svim svojim suradnicima koji me prate na tom putu, uvjeren sam da još mnogo toga imamo za pokazati i ostvariti u vremenu koje je pred nama.
