U ekstenzivnom razgovoru za portal Objektivno.hr omiljeni HDZ-ov župan Brodsko-posavske županije u petom mandatu, a od prošle godine i predsjednik Hrvatske zajednice županija otkriva nam u kojoj je mjeri županija u izazovnim i kriznim vremenima pomogla izdvojenim sredstvima tamošnjim poduzetnicima i poljoprivrednicima, kolika su značajna sredstva uložena u cilju smanjenja zagađenja zraka u Slavonskom Brodu, na koji način su ostvarili zapažen porast broja turističkih dolazaka, a detaljno nam je opisao i na realizaciju kojih strukturnih projekata je u dugogodišnjoj karijeri najponosniji.
Jedan ste od najdugovječnijih župana. Jeste li ostvarili sve ciljeve koje ste si zacrtali kada ste prvi put stupili na spomenutu dužnost ili su još određeni projekti ostali nerealizirani te koliko će još vremena biti potrebno da se isti ostvare?
Pa moram priznati da jesam. Sa zadovoljstvom mogu reći kako je Brodsko-posavska županija danas usmjerena prema napretku, inovativnosti i znanju s posebnim naglaskom na stvaranje uvjeta za ostanak mladih i obrazovanih ljudi u našoj županiji. Mali su to pomaci, ali itekako bitni za revitalizaciju Brodsko-posavske županije koja polako hvata korak s drugim, razvijenijim hrvatskim županijama. Uvažavajući sve prednosti Brodsko-posavske županije i svjesni činjenice kako je za revitalizaciju gospodarstva potrebna razvijena infrastruktura, najviše napora uložili smo u unaprjeđenje ovog sektora. Pri odabiru projekata i aktivnosti, nastojali smo ispoštivati kriterije ravnomjernog razvoja svih dijelova naše županije i održivog razvoja. Teško mi je izdvojiti samo jedan projekt. Posebno sam ponosan na ulaganje u energetsku obnovu pa smo ogromna sredstva odnosno 82 milijuna kuna uložili u razdoblju od 2018. do 2020. u energetsku obnovu 22 objekta u školstvu od čega se 63% odnosi na bespovratna sredstva. Velika ulaganja, što se pokazalo od ključnog značaja u trenutnoj situaciji s pandemijom koronavirusa, ostvarili smo na području zdravstva i socijalne skrbi, pa smo samo u razdoblju od 2018. do 2020 uložili ukupno 86 milijuna kuna u 15 projekata energetske obnove zdravstvenih ustanova i dodatnih 14,2 milijuna kuna za dom za starije i nemoćne, ukupno preko 100 milijuna kuna od čega se 52 milijuna odnosi na bespovratna sredstva. Teško mi je izdvojiti samo jedan projekt. Puno je projekata ostvareno i započeto za vrijeme mog mandata kao župana, no zasigurno najveće benefite za naše stanovništvo imala je izgradnja istočnog i zapadnog regionalnog vodoopskrbnog sustava zahvaljujući kojima sva naša područja imaju kvalitetnu pitku vodu.
Sustav navodnjavanja Orubica vrijedan 45.283.895,00 kuna najveći je pojedinačni projekt u Brodsko-posavskoj županiji koji se gradi sredstvima EU fondova, odnosno putem Mjere M04, a njegova realizacija u velikoj mjeri pomoći će razvoju poljoprivrede. Projektom se planira navodnjavati 326 ha poljoprivrednih površina na području Općine Davor vodom iz rijeke Save.
Govoreći o projektima od strateškog značaja svakako moram spomenuti izgradnju RCGO “Šagulje” za koji smo načine izvršenja zajedničke uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom ugovorili te projekt zajednički provodimo sa Požeško-slavonskom i Sisačko moslavačkom županijom. Regionalni centar za gospodarenje otpadom na lokaciji Šagulje, na području Nove Gradiške, veličine 26 hektara, bit će baziran na tehnologiji mehaničko-biološke obrade što će u konačnici rezultirati smanjenjem količine otpada na odlagalištu, a povećanjem reciklaže.
Projekt u koji polažemo velike nade svakako je i izgradnja Luke Brod i pripadajuće infrastrukture koji je trenutno u fazi realizacije. U srpnju 2018. godine potpisani su ugovori o izvođenju radova i o koncesiji za Projekt ”Infrastrukturni Radovi u lučkom području.” Nadogradnja infrastrukture i razvoj terminala i pratećih objekata u Luci Slavonski Brod ukupne vrijednosti 103 milijuna kuna bez PDV-a, od čega je, što smo posebno sretni i zadovoljni, 56% sufinancirano od strane Europske unije, odnosno instrumenta za povezivanje Europe – CEF-a. Cilj ovog projekta je poticanje korištenja transporta unutarnjim plovnim putevima na koridoru Rajna – Dunav nadogradnjom lučke infrastrukture i pružanje potpore transportu u luci u Slavonskom Brodu.
No, kada bih se baš morao odlučiti za jedan projekt bila bi to realizacija i uspostava brodskog Sveučilišta. Treći kolovoza 2020. ostat će zauvijek zapamćen u analima grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije kao dan kada je rođeno Sveučilište. Sveučilište u Slavonskom Brodu čine četiri sastavnice bez pravne osobnosti: odjel društveno humanističkih znanosti, odjel tehničkih znanosti, odjel biotehničkih znanosti, Strojarski fakultet te Studentski centar Slavonski Brod koji ima pravnu osobnost. U odjel društveno humanističkih znanosti ulaze dosadašnji veleučilišni studij Ekonomije te do sada u Brodu dislocirani učiteljski studijski programi koji su bili u sastavu osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. U tehnički odjel ulazi energetika i proizvodno strojarstvo, a u biotehnički odjel studij bilinogojstva i ekologije. Nedavno smo na posljednjoj sjednici Županijske skupštine usvojili Proračun za 2021. godinu u kojem je za funkcioniranje i rad Sveučilišta osigurano 2 milijuna kuna. Kao i do sada, Brodsko-posavska županija će se aktivno uključivati i u aktualnu problematiku uspostave Sveučilišta prema već ukazanim potrebama.
Predsjednik ste i Hrvatske zajednice županija. Kojim se sve temama bavite na sastancima sa kolegama županima?
Hrvatska zajednica županija je udruga osnovana temeljem Sporazuma o osnivanju Hrvatske zajednice županija, sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, radi promicanja područne (regionalne) samouprave te poticanja i potpore gospodarskom i društvenom razvitku jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, kao nacionalna udruga županija. Kroz sjednice izvršnog odbora, sastanke radnih skupina te sastanaka s Vladom Republike Hrvatske, odnosno premijerom Andrejem Plenkovićem i resornim ministarstvima želimo zajednički komunicirati sva aktualna pitanja hrvatskih županija i pokušati dati zajedničke odgovore i prijedloge djelovanja. Napomenut ću samo da se važnost Zajednice očituje i kroz činjenicu kako smo uoči donošenja jesenskog paketa mjera Vlade RH za ublažavanje posljedica krize, kolege predsjednici Udruge gradova, Udruge općina te ja, kao predsjednik Hrvatske zajednice županija, održali zajednički sastanak s Premijerom kako bi izložili i svoje stavove i prijedloge sa svih razina upravljanja, a koje su uvažene te uvrštene u konačni prijedlog mjera koji je donesen 8. rujna 2022. Upravo takav oblik djelovanja je cilj Hrvatske zajednice županija koja podupire razvijanje suradnje između županija te jedinica lokalne samouprave unutar njih, kao i usklađivanje gledišta i djelovanja članica u odnosu na tijela vlasti i uprave o pitanjima značajnim za razvoj područne (regionalne) samouprave. Tijekom sjednica održanih za vrijeme moga predsjedavanja s ministrima i kolegama županima drugih županija razgovarali smo o digitalizaciji javne uprave, krizama u javnoj upravi, budućnosti obrazovanja te prilikama za županije unutar Mehanizma za oporavak i otpornost. Neke od tema o kojima smo raspravljali i tražili zajednički odgovor su i javno linijski prijevoz putnika, promjene koje donosi novi Zakon o obrtu i Zakon o poljoprivrednom zemljištu. U razdoblju od travnja do studenoga održana su četiri sastanka s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske mr.sc. Andrejem Plenkovićem i predstavnicima Vlade vezano uz procjepljivanje građana, Mehanizmom za oporavak i otpornost, istaknuti su daljnji koraci u gospodarskom oporavku nakon potresa i pandemije, kao i poticanju poljoprivrede, ali i pitanja Šengenskog i Europskog gospodarskog prostora. Radne skupine Hrvatske zajednice županija nastavile su sa svojom aktivnošću promicati interese lokalne i područne (regionalne) samouprave, a uz dobru suradnju s ministarstvima i uredima Vlade Republike Hrvatske putem sudjelovanja u ekspertnim radnim skupinama i povjerenstvima takve aktivnosti nastavit će i u budućem razdoblju.
Dakako ono što je sada u najvećem fokusu javnosti je povećanje cijene energenata. U svibnju ove godine stoga smo s ministrom Fuchsom održali radni sastanak vezan uz povećanje troškova energenata i prijevoz učenika. Županije, kao osnivači većine osnovnih i srednjih škola na području Republike Hrvatske, zbog poremećaja na svjetskom tržištu opskrbe, prvenstveno uzrokovane ratom u Ukrajini, dobivaju sve veće račune za troškove energenata i prijevoz učenika. Ti računi plaćaju se sredstvima za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog i srednjeg školstva, tzv. decentraliziranim sredstvima koje osigurava Vlada Republike Hrvatske kroz Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Velik broj osnivača osnovnih i srednjih škola i prije naglog i značajnog porasta troškova, osiguravala je značajna vlastita financijska sredstva za redovan rad osnovnih i srednjih škola. Bez obzira i na značajna ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada osnovnih i srednjih škola, njihovo održavanje postalo je značajan financijski teret za osnivače. Na istom sastanku dotakli smo se i teme bespravne gradnje. U tijeku su postupci izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o šumama, te je zaključeno kako bi se kroz nekoliko predloženih točaka moglo postići efikasno suzbijanje bespravne gradnje u relativno kratkom roku. U proteklom razdoblju susreo sam se i s predstavnicima Udruge Županijskih uprava za ceste Hrvatske na temu održivog financiranja županijskih i lokalnih cesta u Hrvatskoj. HRVZŽ provodi i brojne druge akcije i inicijative koje promiču rad lokalne/regionalne uprave kao što je izložba fotografija „Volim svoju županiju“, natječaj za izbor najboljeg EU projekta. Nastavljena je suradnja s portalom srednja.hr na projektu Kalkulator bodova, a Hrvatska zajednica županija je i ove godine podržala Oskar znanja – dodjelu nagrada najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola. Održan je webinar o ponovnoj uporabi podataka i otvorenim podacima u suradnji s Uredom povjerenika za informiranje, a s Uredom Europskog parlamenta organiziran je panel o održivom turizmu u Splitu. Hrvatska ima velik broj županija, stoga su i pitanja koja se bavimo pokušaj kreiranja zajedničkog stava koji komuniciramo prema relevantima institucijama i Vladi RH, stoga je rad Zajednice iznimno složen i zahtjevan, no značaj i rezultati se mogu prepoznati u lokalnim sredinama, a reflektiraju se i na nacionalnoj razini.
Kakvu suradnju imate s čelnicima jedinica lokalne samouprave koji nisu pripadnici vaše političke opcije?
Moram reći da sa svim jedinicama lokalne samouprave imamo dobru suradnju i potičemo ravnomjeran razvoj svih dijelova Brodsko-posavske županije. Zajedniči radimo na projektima koji su od vitalne važnosti za svaku pojedinu jedinicu bez obzira koja je politička opcija na vlasti. Dobra suradnja reflektira se i kroz brojne ostvarene i realizirane projekte koje su od korisiti ne samo pojedinoj lokalnoj zajednici, već i Brodsko-posavskoj županiji u cjelini.
Što je sve dosad učinjeno i što se tek planira učiniti po pitanju smanjenja zagađenja zraka u Slavonskom Brodu?
Realizacijom mjera energetske obnove, odnosno, kroz integralnu obnovu objekata (vanjska ovojnica i zahvati na sustavima grijanja), obnovu toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrade, zamjenu, poboljšanje ili instalaciju novih rasvjetnih sustava, ugradnju sustava OIE (fotonaponskih elektrana) na zgradama u vlasništvu Brodsko-posavske županije (upravne zgrade), te zgradama kojima je Županija osnivač (škole i zdravstvene ustanove) postigle su se značajne uštede energije, smanjene emisije CO2 i uložena su značajna sredstva.
U 2016. godini u mjere energetske učinkovitosti na objektima za koje je nadležna Brodsko-posavska županija (vlasnik objekata ili osnivač ustanova) uloženo je 16.946.860,83 kn od kojih su 4.983.362,87 kn sredstva Brodsko-posavske županije. Provedenim mjerama postižu se uštede energije od 1.651.245,32 kwh te smanjuju emisije CO2 za 371,22 t na godišnjoj razini. U idućoj, 2017. godini u mjere energetske učinkovitosti na objektima za koje je nadležna Brodsko-posavska županija uloženo je 5.533.723,74 kn od kojih su 1.572.481,12 kn sredstva Brodsko-posavske županije. Provedenim mjerama postižu se uštede energije od 592.179,58 kwh te smanjuju emisije CO2 za 102,13 t na godišnjoj razini. U ovoj godini naglasak je bio na potpornim mjerama, izrada projektne dokumentacije, te iz toga razloga su manje uštede energije i smanjenje emisija CO2 u odnosu na prošlu godinu. Nadalje, u 2018. godini za provedbu planiranih mjera potrebno je bilo osigurati 2,1 milijun kuna vlastitih investicijskih sredstava uz sufinanciranih 34,7 mil. kuna, odnosno, ukupno 36,8 mil. kuna. Pojedine mjere energetske učinkovitosti, bile u različitim fazama spremnosti, za čiju su provedbu bila potrebna visoka financijska ulaganja, a koja su planirana zatvoriti kroz Strukturne fondove. Tako je od plana realizirano 30% od planiranih ušteda energije od 5.024.544,82 kwh te planiranog smanjenja emisija CO2 od 1.451,68 t.
U 2019. godini provedene mjere energetske učinkovitosti rezultiraju uštedom energije od 2.182,52 MWh i smanjenjem emisija CO2 za 649,14 t/god, za što je ukupno izdvojeno 24.295.500 kuna, a u 2020. godini u mjere energetske učinkovitosti na objektima za koje je nadležna Brodsko-posavska županija (vlasnik objekata ili osnivač ustanova) uloženo je 24.798.793,00 kn od kojih su 10.099.455,00 kn sredstva Brodsko-posavske županije. Provedenim mjerama postižu se uštede energije od 4.991,62 MWh te smanjuju emisije CO2 za 1.041,21t na godišnjoj razini.
U prethodnoj 2021. godini investirano je ukupno 26.349.493 kuna svojih sredstava za provedbu mjera, pri čemu je ukupni iznos svih investicija iznosio 60.652.630 kuna.
Provedbom svih mjera ostvaruje se godišnja uštede u iznosu od 8.241,59 MWh pri čemu će godišnje smanjenje emisija CO2 iznositi 1.953,72 tCO2.
Koje mjere s ciljem olakšavanja poslovanja poduzetnika na području vaše županije planirate aktivirati?
Brodsko-posavska županija je s ciljem olakšavanja poslovanja poduzetnika dana 17. svibnja 2022. godine raspisala Javni poziv za dodjelu potpora temeljem Programa dodjele potpora male vrijednosti poduzetnicima Brodsko-posavske županije u 2022. godini, a sredstva za provedbu ovog Javnog poziva u ukupnom iznosu od 1.750.000,00 kuna planirana su u Proračunu Brodsko-posavske županije na Razdjelu Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu. Ova mjera odnosila se na pomoć bilo subjektima malog gospodarstva, odnosno mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Potpore su se odnosile na kupnju alata, strojeva i opreme, dijelova postrojenja i opreme kojom se proširuju kapaciteti, kupnju mjernih i kontrolnih uređaja i instrumenata te nužne informatičke opreme, troškove unutrašnjeg uređenja i opremanja poslovnog prostora i brojne druge aktivnosti čime smo htjeli pomoći našim gospodarskim i poslovnim subjektima u prevladavanju kriza.
Kako županija stoji po pitanju davanja potpora poljoprivrednicima?
U cilju održavanja postojeće i povećanja razine primarne poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, Županijska skupština je 23.3.202. godine donijela Program potpora male vrijednosti u poljoprivredi na području Brodsko-posavske županije za razdoblje 2021. do 2027. Program obuhvaća 14 mjera na koja poljoprivredni proizvođači mogu kandidirati prihvatljiva ulaganja za ukupno 16,5 milijuna kuna koje će Brodsko-posavska županija planirati u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. U 2022. godini je u proračunu planirano 2,2 milijuna kuna za provedbu osam mjera potpora male vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji na području Županije. Do konca kolovoza realizirano je 5 mjera potpora male vrijednosti za:
- istraživačke projekte u poljoprivredi za dva fakulteta ukupno 100.000,00 kuna,
- nabavku mehanizacije i opreme za 32 OPG-a ukupno 300.000,00 kuna,
- 69 OPG-a mladim poljoprivrednicima ukupno 500.000,00 kuna,
- promociju proizvoda u korist poljoprivredne proizvodnje za 5 OPG-a ukupno 29.540,23 kuna i biljnu proizvodnju za 36 OPG-a ukupno 237.130,01 kuna.
Tijekom 2022. godine, ukupno su dva fakulteta i 142 obiteljska poljoprivredna gospodarstva ostvarili pravo na 1.166.670,24 kuna bespovratnih županijskih sredstava. Županija je 2020. godine krenula s potporama male vrijednosti za unaprjeđenje govedarstva krava prvotelki svih pasmina u iznosu od 500.000,00 kn. Prošle godine je kroz 3 provedene mjere 285 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva ostvarilo pravo na bespovratnu potporu u ukupnom iznosu od 2,1 milijun kuna. Od početka provedbe do danas iz županijskog proračuna obiteljska poljoprivredna gospodarstva su realizirala 3,8 milijuna kuna potpora male vrijednosti za očuvanje i razvoj poljoprivrede.
Bilježite li bolje turističke rezultate u odnosu na prethodne godine te što je sve moguće poduzeti u cilju ostvarivanja još boljih rezultata?
U razdoblju od 1. siječnja do 23. kolovoza u Brodsko-posavskoj županiji sustav eVisitor je zabilježio 32,49 % više noćenja domaćih i stranih gostiju nego u istom razdoblju prošle godine. U nešto više od osam mjeseci ove godine ostvareno je 40.710 noćenja, dok je u istom razdoblju 2021. ostvareno 30.684 noćenja, od čega 25.066 stranih te 15.644 domaćih gostiju. Prema strukturi najviše nas je gostiju posjetilo iz Njemačke, zatim iz Bugarske, Italije, Švicarske, BiH, Francuske i Slovenije.
Ohrabruje i činjenica da smo po broju noćenja u promatranom razdoblju zabilježili porast od 5,04% u odnosu pretpandemijsku 2019., kada je od 1. siječnja do 23. kolovoza realizirano 38.756 noćenja. Do kraja godine očekujemo nastavak rasta noćenja, ali i dolazaka.
Navedeni rezultati ukazuju samo na jedno – gosti traže autohtono, originalno i turistički nepotrošeno uz boravak u prirodi, a upravo to nudimo u našoj županiji. Eko-etno sela, rančevi, salaši, obiteljska-poljoprivredna gospodarstva prava su otkrića za ljubitelje ruralnog turizma, naša županija premrežena je stazama, pa se gotovo svaki njezin dio može istražiti biciklom. Do svih naših destinacija stiže se lako i brzo, na manje je od dva sata vožnje automobilom od Zagreba, a uskoro će se moći i riječnim putem. U nautičkom turizmu leži veliki potencijal Brodsko-posavske županije pa je jedna od naših najvažnijih projekata izgradnja međunarodnog modernog putničkog pristaništa u Slavonskom Brodu koje bi trebalo bi biti gotovo do kraja ove godine. Dio je to velikog projekta sufinanciranog sredstvima EU u sklopu kojeg se obnavlja i stari brod s restoranom, dvoranom za sastanke, edukativnom dvoranom za učenike i suvenirnicom. Brod će kao jedna od najvećih atrakcija Brodsko-posavske županije biti usidren u novom pristaništu koje je s još šest hrvatskih riječnih pristaništa na Savi, Dravi i Dunavu ovoga ljeta dobilo i novi jedinstveni vizualni identitet. Kontinuirano ulaganje u turističku infrastrukturu, još intenzivnija suradnja javnog i privatnog sektora, promocija i prezentacija na ključnim turističkim tržištima, podizanje kvalitete usluga i sadržaja generirat će rast turističkih rezultata u Brodsko-posavskoj županiji koja je turistima sve atraktivnija.
