EP “najoštrije” osudio mađarski zakon protiv LGBTIQ sadržaja

Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju kojom osuđuje mađarski zakon koji ograničava prava i slobode LGBTIQ osoba te, kako se upozorava u rezoluciji, ruši demokraciju i vladavinu prava u Mađarskoj. Mađarska će zakonom “ozbiljno i namjerno ograničiti prava i slobode pripadnika zajednice LGBTIQ, kao i prava djece”, navodi se u rezoluciji. Europski parlament “najoštrije osuđuje Zakon koji je […]

Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju kojom osuđuje mađarski zakon koji ograničava prava i slobode LGBTIQ osoba te, kako se upozorava u rezoluciji, ruši demokraciju i vladavinu prava u Mađarskoj.

Mađarska će zakonom “ozbiljno i namjerno ograničiti prava i slobode pripadnika zajednice LGBTIQ, kao i prava djece”, navodi se u rezoluciji.

Europski parlament “najoštrije osuđuje Zakon koji je donio mađarski parlament, a koji predstavlja jasno kršenje vrijednosti, načela i prava EU-a”, poručuju europarlamentarci.

Rezoluciju, koja je usvojena s 459 glasova, predložili su Europska pučka stranka (EPP), Socijalisti i demokrati (S&D), liberalni klub Obnovimo Europu, Zeleni i Ujedinjena Europska ljevica/Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL). Protiv je bilo 147 zastupnika, a 58 je bilo suzdržanih.

Za rezoluciju su glasali SDP-ovi zastupnici i zastupnik IDS-a Valter Flego. Protiv su bili Mislav Kolakušić i zastupnik Hrvatskih suverenista Ladislav Ilčić, dok su suzdržani bili zastupnici HDZ-a i Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).

Mađarskim se zakonom zabranjuje „prikazivanje i promicanje rodnog identiteta različitog od spola po rođenju, promjene spola i homoseksualnosti” mlađima od 18 godina u školama, na televiziji te prilikom oglašavanja.

Kršenje prava LGBT osoba “dio je šire političke agende koja vodi do rušenja demokracije i vladavine prava”, stoji u rezoluciji kojom zastupnici pozivaju Komisiju na djelovanje zbog mađarskog zakona.

Ovaj zakon “nije izolirani incident, nego ‘predstavlja još jedan namjerni i unaprijed pripremljeni primjer postupnog ukidanja temeljnih prava u Mađarskoj” u kojoj su LGBTIQ fobija i dezinformacijske kampanje sponzorirane od strane države postali alati za političku cenzuru.

Ta kršenja ljudskih prava dio su šireg političkog programa za rušenje demokracije i vladavine prava, uključujući slobodu medija, te bi se trebala smatrati sustavnim kršenjem vrijednosti EU-a”, navodi Europski parlament.

“Zabrinjavajući događaji” u Hrvatskoj

Usvojeni su i amandmani GUE/NGL-a i Zelenih u u kojima se spominju Hrvatska, Litva i Latvija. Osobito u Litvi i Latviji se zloupotrebljava zakon o informacijama dostupnim maloljetnicima “kako bi se cenzurirali sadržaji i materijali povezani s temama LGBTI”, stoji u rezoluciji.

Potom se u idućem amandmanu dodaje “i da su slični zabrinjavajući događaji uočeni u Hrvatskoj, a posebno najavljeni prijedlog konzervativne stranke MOST o uvrštavanju ‘zabrane izloženosti djece LGBT propagandi’ u zakone o kojima se raspravlja u Hrvatskom saboru te napade na pripadnike zajednice LGBTI 3. srpnja 2021., na dan 20. Povorke ponosa u Zagrebu”.

Nadalje se navodi da su predsjednik i potpredsjednik MOST-a “najavili tužbe protiv LGBTI organizacija koje su tu stranku optužile za širenje netolerancije i homofobije te poticanje podjele i mržnje”.

Usvajanje tog amandmana podržala su 364 zastupnika, 306 ih je bilo protiv, a 14 suzdržano. Protiv su velikom većinom bili klubovi desnog centra i desni (Europska pučka stranka, Europski konzervativci i reformisti, Identitet i demokracija), dok su ga podržali socijaldemokrati, liberali, zeleni i krajnja ljevica.

Hrvatski su zastupnici bili podijeljeni. Za amandman su glasali svi zastupnici SDP-a, dok su protiv bili svi zastupnici HDZ-a, Ladislav Ilčić iz Hrvatskih suverenista (ECR) i neovisni zastupnik Mislav Kolakušić. Suzdržan je bio Ivan Vilibor Sinčić.

Zastupnik MOST-a Nikola Grmoja najavio je da će izraditi “antipedofilski paket”, u kojemu bi jedan dio zakona predviđao zabranu “LGBTQ propagande” djeci. Nekoliko dana nakon toga održana je Povorka ponosa, pri čemu je fizički napadnuto nekoliko sudionika.

Organizator događaja Zagreb Pride priopćenjem je optužio Grmoju i predsjednika MOST-a Božu Petrova da su njihove izjave “doprinijele” napadima. Zbog toga su Petrov i Grmoja najavili tužbu protiv Zagreb Pridea optuživši aktiviste za pokušaj cenzure, dok su podnijeli i kaznenu prijavu zbog prijetnji smrću koje su primili nakon izjava.

Picula: Ovo je pitanje identiteta EU-a

Zastupnik SDP-a Tonino Picula kazao je za Hinu da je tema rezolucije “pitanje identiteta Europske unije”

“Jedan dio Unije ne prihvaća temeljna prava i slobode, a drugi želi zadržati EU kao prostor zajedničkih prava i sloboda, a ne kao što bi htjeli Orban i slični, pretvoriti ga u prostor uskrate prava i sloboda”, kazao je Picula.

Smatra da Orban tim zakonom želi ojačati svoju poziciju u Mađarskoj pred izbore na proljeće 2022. te da se želi afirmirati kao ključni čovjek mogućeg novog širokog saveza desnih stranaka u Europskoj uniji.

Srušen prijedlog konzervativaca i Fidesza

Europska konzervativna stranka (ECR) i zastupnici Fidesza, vladajuće stranke u Mađarskoj, predložili su alternativnu rezoluciju kojom ističu da se zakon “odnosi na zaštitu maloljetnika i pravo roditelja da odlučuju o spolnom odgoju svoje djece, kao i na regulaciju sadržaja namijenjenog maloljetnicima”.

Navodi se da su po Ugovorima EU-a države “u potpunosti odgovorne za upravljanje svojim obrazovnim sustavima” te da zakon “ne utječe na odrasle ili to kako se pojedine osobe izražavaju”.

Također se ističe da je spolni odgoj “snažno povezan” s vjerskim i ideološkim uvjerenjima zbog čega se ne bi “trebao odvijati protiv volje roditelja”.

Taj je prijedlog rezolucije podržao zastupnik Hrvatskih suverenista i ECR-a Ladislav Ilčić koji je dan ranije kazao za Hinu da europarlamentarci „rade jedan neprihvatljiv pritisak u suradnji s nevladinim organizacijama kojim žele svoju ideologiju nametnuti Mađarskoj i mađarskom društvu“.

„Mađarski narod je demokratski na izborima izabrao zastupnike za svoj parlament koji odlučuje o njihovoj sudbini i o toj sudbini ne mogu odlučivati zastupnici crvenih, zelenih ili liberala iz Europskog parlamenta iz nekih drugih država“, kazao je.

Zastupnici HDZ-a su Hini odluku da pri glasanju o rezoluciji o mađarskim zakonu ostanu suzdržani obrazložili činjenicom da je sporno pitanje po ugovoru o funkcioniranje EU-a nadležnosti Mađarske.

“Razumijemo zabrinutost oko pojedinih elemenata mađarskih zakonodavnih izmjena. Rezolucija, nažalost, ulazi u isključivu nadležnost država članica, prije svega u dijelu u kojem je člankom 165. Ugovora o funkcioniranje Europske unije izričito propisano da Unija u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj”.

“Prema europskom pravu, odgovornost i kršenje Ugovora utvrđuju Europska komisija i Sud na temelju objektivne ocjene pravnih činjenica, a ne Europski parlament na temelju svog političkog suda”, kažu HDZ-ovi europarlamentarci.

Također, napominju da je razdoblju krize uzrokovane pandemijom covida  “potpuno kontraproduktivno uvjetovati ovo pitanje s odobrenjem nacionalnog plana za oporavak i otpornost, investicijama o kojima ovise sudbine mađarskih radnika, poduzetnika i građana”.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close