Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

EKSKLUZIVNI INTERVJU MARIJANA PETIR, nezavisna saborska zastupnica: Vlada Republike Hrvatske i ministar Filipović pozitivno su reagirali na moju inicijativu o uvođenju slobodne nedjelje

Kojim povodom ste u društvu ministra vanjskih i europskih poslova, Grlića Radmana bili u posjeti zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću te kojih ste se tema tom prilikom dotaknuli?

Na sastanku s kardinalom Bozanićem razmotrili smo niz pitanja koja se tiču Crkve u hrvatskom društvu i međunarodnoj zajednici. Razgovarali smo o planiranom posjetu Svetoj Stolici i obilježavanju 30. obljetnice diplomatskih odnosa Hrvatske i Svete Stolice. Riječi je bilo i o blaženom Alojziju Stepincu i o njegovoj humanitarnoj ulozi u spašavanju pripadnika drugih vjera i naroda. Razgovarali smo o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, o položaju kršćana koji su najprogonjenija vjerska grupa u svijetu te o razvojnoj pomoći koja je temeljem mog amandmana osigurana za stipendiranje mladih kršćana koji su progonjeni zbog svoje vjere u Africi, Aziji i na Bliskom Istoku. Dotaknuli smo se situacije u Ukrajini i utjecaju te krize na dobavne lance energenata i hrane, naglasivši još jednom potencijal koji hrvatska poljoprivreda ima.

Kakvog ste stava po pitanju izmjene Zakona o trgovini, u pogledu uvođenja slobodne nedjelje za zaposlene u trgovinama?

Dva sam puta do sada kao zastupnica u Hrvatskom saboru inicirala izmjene Zakon o trgovini (2003. i 2009.) koje su usvojene, no Ustavni je sud odredbe toga zakona oba puta stavio van snage zbog prigovora trgovačkih lanaca. Vlada Republike Hrvatske pozitivno je reagirala na moju inicijativu o uvođenju slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena za zaposlene u trgovini te je izmjene Zakona o trgovini postavila kao jedan od prioritetnih ciljeva utvrđenih programom rada za razdoblje 2020.-2024. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pripremilo je nacrt Zakona na način da će poslodavci moći birati određeni broj nedjelja (16 nedjelja) kada će raditi, dok će većina nedjelja biti slobodna. U odnosu na stanje kakvo sada imamo, ovo je iskorak prema naprijed i kompromisni prijedlog kako bi se pomirila različita stajališta te kako bi se postigao konsenzus i izbjegla mogućnost da Zakon ponovno padne na Ustavnom sudu. Ovih sam dana razgovarala s ministrom Filipovićem o toj temi i nadam se da će Zakon biti uskoro upućen u proceduru usvajanja, tim više što sam ministar kao i premijer Plenković razumiju potrebu donoštenja takvog zakona. Naime, trgovine u Hrvatskoj mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan. Majke koje rade u trgovinama ne mogu nedjelju provesti sa svojom djecom, djeci su uskraćena oba roditelja, to je nenadoknadivo. U sektoru trgovine većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto i po nekoliko tjedana bez dana odmora za minimalnu plaću. U rijetkim slučajevima kada u zamjenu za rad nedjeljom dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanju kojega sam provela kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, a koje je pokazalo da se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje. Istraživanje koje sam provela, pokazalo je i da 50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine. Ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze.

Na koji način bi se prema vašem mišljenju velike trgovačke lance moglo potaknuti da na svoje police u većem broju stavljaju hrvatske proizvode te da isti budu vidljiviji, odnosno dostupniji većem broju kupaca?

Jasnije reguliranje pitanja skraćivanja lanaca opskrbe hranom  s namjerom veće zastupljenosti lokalno proizvedenih proizvoda u velikim trgovačkim lancima pitanje je koje se, u skladu s europskom regulativom može regulirati. Zašto primjerice ne bi propisali da je svježe meso ono koje je od klaonice do prodavaonice stiglo u roku od 48 sati? Time bi jasno pozicionirali domaće meso, a eliminirali ono koje proputuje cijelu Europu, a nosi etiketu „svježe“. Smatram da je potrebno zbog zaštite potrošača pojačati inspkecijske nadzore ali i zbog nelojalne konkurencije, jer trgovački lanci određene proizvode koje nabavljaju iz uvoza stavljaju na police po cijeni koja je ispod proizvodne, pa se otvara pitanje kako je to moguće i gdje je tu računica. Ili se netko rješava viškova, ili dobiva skrivene potpore ili stavlja na tržište proizvod koji kvalitetom ne udovoljava propisanim standardima. Nadležne državne službe moraju nam reći o čemu se tu radi.

Dodatna promocija hrvatskih proizvoda, kao što je to primjer s oznakom nacionalnog sustava kvalitete „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“, u koju je potrebno uključiti što veći broj hrvatskih proizvoda, način je za pozicioniranje hrvatskih proizvoda na policama velikih trgovačkih lanaca. Dodatno, kroz javnu nabavu preciznije je potrebno zagarantirati konkurentsku prednost našim proizvodima, pa time osigurati njihovu zastupljenost u javnim institucijama. Ne treba zaboraviti da odluku o mjestu kupnje i odabiru proizvoda donose potrošači i da na ovu odluku utjecaj ima i cijena proizvoda. Puno možemo naučiti i na iskustvima s početka corona krize, u kojima su se potrošači okrenuli lokalno proizvedenim proizvodima, pa je ova iskustva u budućnosti potrebno iskoristiti. Vrlo važno je poticati naše poljoprivrednike na udruživanje jer time ostvaruju preduvjete za bolje pozicioniranje na tržištu i jaču pregovaračku snagu u odnosu na trgovačke lance i druge otkupljivače.

Kao predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora nedavno ste donijeli i predstavili  Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama. Kakav utjecaj će ista imati na naš turizam i sektor poljoprivrede?

Deklaraciju o Alpe Adria Dunav području slobodnom od GMO-a jednoglasno je, na moju inicijativu i prijedlog Odbora za poljoprivredu, usvojio Hrvatski sabor u ožujku ove godine. Njeno donošenje trebalo bi pripomoći u promoviranju i brendiranju Republike Hrvatske kao zemlje domaće i kvalitetne hrane, usmjerene prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju proizvoda bez GMO-a. Uputila sam Deklaraciju i poziv predsjednicima nadležnih radnih tijela u parlamentima država na području Alpe-Adria-Dunav da se priključe hrvatskoj inicijativi, kako bi potpora područjima slobodnima od GMO-a bila prihvaćena i podržana na području ovih država. Potencijali resursa za poljoprivrednu proizvodnju u Republici Hrvatskoj (tlo, voda, tehnologija proizvodnje, niska razina primjene pesticida i antimikrobnih sredstava, površine pod ekološkom proizvodnjom), koje u tom smislu imamo, a koje je prepoznala i Europska Komisija, pokazuju kako bi upravo brendiranje Republike Hrvatske kao države slobodne od GMO-a moglo biti niša na kojoj možemo temeljiti prepoznatljivost i rast poljoprivrednog i turističkog sektora u Republici Hrvatskoj.

Na koji način boljim sustavom kontrole možemo zaštiti domaću proizvodnju, a time posredno i zdravlje potrošača s obzirom da povećani uvoz jeftinijih prehrambenih proizvoda iz susjednih zemalja gdje je dozvoljeno prskanje istih pesticidima i herbicidima, čime zasigurno nisu zadovoljeni najviši zdravstveni standardi?

Rješenje je u strožim kontrolama voća i povrća koje se stavlja na hrvatsko tržište, a dolazi iz trećih zemalja, počevši pri ulasku proizvoda u Hrvatsku, na samoj granici. Treba razlikovati primjenu dozvoljenih od primjene pesticida i herbicida koji nisu dozvoljeni za primjenu u EU i RH, kao što treba znati i da na otvorenom europskom tržištu sudjeluju proizvodi koji su prošli procedure zdravstvene ispravnosti kako bi mogli biti stavljeni na tržište. Ipak, europska direktiva nam dozvoljava, ukoliko sumnjamo da neki proizvod može ugroziti zdravlje potrošača, zaustaviti pošiljku koja dolazi i iz države članice EU i podvrgnuti je dodatnoj kontroli. Uz to, bez obzira s kojeg tržišta proizvod dolazio, problem je u nepoštenim trgovačkim praksama i stavljanju na tržište proizvoda po cijeni koja je niža od proizvodne cijene ovih proizvoda. Ovi proizvodi jeftiniji su za naše kupce i predstavljaju nelojalnu konkurenciju našim proizvođačima. Otvara se i pitanje njihove kvalitete i utjecaja konzumiranja ovih proizvoda za potrošače, posebno ako je riječ o voću i povrću koje je prskano pesticidima i herbicidima koji nisu dozvoljeni u EU. Zbog navedenog, zalažem se za unapređenje sustava kontrola i povećanje njihove brojnosti i učestalosti, ali mislim i da je hrvatske kupce potrebno informirati o prednostima kupovine domaćih, lokalno proizvedenih proizvoda i utjecaju koji odluka o kupnji domaćih proizvoda ima na konkurentnost naših poljoprivrednika.

Strahujete li da i svinjsko meso koje se prodaje ispod proizvodne cijene također kvalitetnom nije na zadovoljavajućoj razini te što biste i u tom smislu predložili kako bi se postojeće stanje na tržištu bolje reguliralo?

Iako su Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom regulirane 43 nepoštene trgovačke prakse, moje je mišljenje da je ovim Zakonom trebalo obuhvatiti i prodaju proizvoda po cijeni koja je niža od proizvodne cijene proizvoda. Za naše proizvođače nije održivo da se u Hrvatsku uvozi svinjsko meso po cijeni kilograma manjoj od 1 euro, dok je njegova proizvodna cijena 2 eura, a isto meso u državi proizvodnje se ne prodaje ispod 4 eura. Radi se o viškovima proizvoda drugih država, koji nelojalnom konkurencijom završavaju na policama naših trgovačkih lanaca, nude se po cijeni koja nije održiva i takve je prakse potrebno ograničiti. Već sam prethodno rekla kako, no treba dodati da je vrlo važna i komunikacija s potrošačima te promocija proizvoda domaće proizvodnje. Osobno se pri kupnji odlučujem za hrvatske, domaće proizvode i smatram da je to pitanje osobne odgovornosti prema proizvođačima. Prepoznajem i probleme vezane uz priuštivost cijene ovih proizvoda, koje pitanje je, u budućnosti potrebno rješavati povećanjem konkurentnosti naših poljoprivrednika, što će utjecati i na smanjenje cijene proizvoda, ali i poboljšanjem socijalnog statusa hrvatskih građana.

Postoje najave da poljoprivrednici žele potaknuti promjenu regulative na način da im se omogući proizvodnja obnovljivih izvora energije u sklopu vlastitog gospodarstva. Podržavate li ih u toj inicijativi te kako misilite da je isto moguće ostvariti?

U potpunosti ih podržavam, jer obnovljivi izvori energije mogu pripomoći podizanju konkurentnosti naših poljoprivrednika, a s druge strane pružaju važan doprinos europskoj klimatskoj i energetskoj politici. U doba kriza u poljoprivredi, važna je sinergija ovih dviju politika kojima se mogu osigurati primjerene cijene proizvoda i zagarantirati sigurnost opskrbe hranom. Trenutno neiskorišteni potencijal u proizvodnji i korištenju obnovljivih izvora energije u poljoprivredi, prilika su i za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i novih mogućnosti za poljoprivrednike, što se može iščitati i iz preporuka Europske Komisije za nacionalni strateški plan u okviru ZPP-a u kojima je Hrvatska prepoznata kao država s najvećim potencijalom u Uniji za razvoj biogospodarstva. Zato je povezivanje stakleničke/plasteničke proizvodnje s geotermalnom energijom, stočarstva s proizvodnjom bioplina, postavljanje solarnih kolektora na proizvodne objekte u poljoprivredi,  a ne na najkvalitetnije poljoprivredno zemljište, logičan put za veće korištenje OIE iz poljoprivrede. Odbor za poljoprivredu kojim predsjedam raspravljao je o ovom pitanju još prošle godine i usvojili smo zaključke kojima potičemo  tijela državne uprave da osnaže svoje vlastite kapacitete i otklone administrativne prepreke kako bi se u razumnom roku podržala realizacija projekata kojima se doprinosi proizvodnji i korištenju obnovljivih izvora energije u poljoprivredi. Pozvali smo nadležna tijela da kod raspisivanja natječaja za proizvodnju i korištenja obnovljivih izvora energije u poljoprivredi uzmu u obzir i stajališta udruženja poljoprivrednika, kako bi se poljoprivrednim proizvođačima osigurao ravnopravan položaj u korištenju OIE, što danas nije slučaj. Na sve to poziva i Europska komisija kroz nedavno usvojeni program REPowerEU.

Javnost je možda manje upoznata s činjenicom da ste ujedno i dobrovoljna vatrogaskinja. Možete li iz te perspektive uspješnim ocijeniti program aktivnosti za predstojeću protupožarnu sezonu za koju je Ministarstvo obrane na čelu s Mariom Banožićem osiguralo nikad više sredstava?

Vlada Republike Hrvatske donosi “Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku”  za svaku godinu.
Programom su integrirane sve aktivnosti subjekata uključenih u provedbu mjera zaštite od požara u cilju učinkovitijeg djelovanja pri gašenju požara na otvorenom prostoru.
Hrvatska vatrogasna zajednica obavlja integraciju poslova i surađuje sa svim subjektima i sudionicima u sustavu protupožarne zaštite. Na osnovu izračuna obavlja se planiranje dislokacija gasitelja, zrakoplova i tehnike na ugroženija područja priobalja i otoka. S Ministarstvom obrane utvrđen je način angažiranja resursa svih rodova vojske.  Spremnost za protupožarnu sezonu prema ocjeni glavnog vatrogasnog zapovjednika je vrlo visoka, no treba imati na umu da prema analizama Državnog hidrometeorološkog zavoda za srpanj i kolovoz se očekuje znatno toplije vrijeme od prosječnog pa je potreban poseban oprez i poštivanje zabrana paljenja vatre na otvorenom kao i poštivanja ostalih propisanih mjera zaštite od požara. U odnosu na prošlu, u ovoj godini imamo dvostruko više izgrađenih dionica protupožarnih prosjeka, ukupno 92 km, a nadam se da će kroz programe koje provodi MUP i Ministarstvo poljoprivrede, sva naša dobrovoljna vatrogasna društva dobiti adekvatnu opremu i vozila kako bi uspješno odgovorili na sve izazove koji se pred njih stavljaju. Uz gašenje požara, vatrogasci imaju intervencije pri spašavanju osoba i imovine u prometnim nesrećama, pri nesrećama u industriji, kod urušavanja objekata, potresa, kod saniranja posljedica nevremena i sl. Ovom prilikom im zahvaljujem na njihovom humanitranom radu, na svakom požaru koji su ugasili i svakom životu koji su spasili, a posebice zbog toga što mladima svojim primjerom solidarnosti koju izražavaju prema drugima pokazuju kakvi ljudi trebaju biti.

Povezane vijesti

Politika

Kako izvještava portal Telegram zbog svoje pohlepe jer je uzimao naknadu na koju nije imao zakonsko pravo pa ga je povjerenstvo za sukob interesa...

Vijesti

Profesorica matematike Mirela Tomljanović, koja godinu i pol radi u Irskoj, detaljno je opisala razlike između hrvatskog i irskog školskog sustava. Njezinu objavu prenosimo...

Vijesti

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj promociji polaznika vojnih škola Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”....

Politika

Sigurno nećemo uvoditi obvezne ispite za upis u srednje škole do 2024., odnosno 2025. godine, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u HTV-ovoj emisiji “Ima li...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori