Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: Nacional

Ostale vijesti

DUHAČEK U SVOM STILU: Je li Frka-Petešić – uhljeb i Plenkovićev potrčko kojem su se IT-jevci smijali u emisiji?!

Zvonimir Frka-Petešić predstojnik je Ureda predsjednika vlade Andreja Plenkovića od 2017. godine, kada je na toj poziciji naslijedio Davora Božinovića, koji je imenovan ministrom unutarnjih poslova.

Frka-Petešić trenutno se nalazi u skandalu koji se tiče obnove zgrade u kojoj živi u državnom stanu na koji najvjerojatnije nema pravo. S jedne je strane bizarno da se predstojnik Ureda premijera nalazi u takvoj sumnjivoj situaciji, s druge pak posve očekivano jer je riječ o kadru HDZ-a, stranke čiji članovi i simpatizeri takve i slične skandale već 30 godina proizvode kao na pokretnoj traci.

>> Frka-Petešić dobio državni stan jer se prijavio na Dugom otoku. Tamo ga ne viđaju

Tko je, dakle, taj Frka-Petešić, u osnovi irelevantni činovnik koji ujedno ima i značajnu političku moć jer određuje tko će i kako imati pristup premijeru?

Uhljebio se u hrvatsku diplomaciju već 1993.

Rođen je 1969. godine u Parizu. Prema službenim podacima na stranici vlade, Frka-Petešić je u Parizu 1992. završio dodiplomski studij iz znanosti struktura i materije te 1996. stekao zvanje diplomiranog geografa na Sveučilištu Paris-VIII. Tri godine kasnije stekao je zvanje magistra znanosti iz geopolitike sa specijalističkim naglaskom na kartografiji na Francuskom institutu za geopolitiku pri Sveučilištu Paris-VIII, a navodi se i da je završio polugodišnji studij komunikologije u organizaciji Zaklade Carnegie.

Mladi Frka-Petešić već je 1993. bio zaposlenik hrvatskog veleposlanstva u Parizu, gdje je onda postao ataše, pa treći tajnik, te konačno osoba zadužena za odnose s javnošću i javnu diplomaciju. U to vrijeme je u Pariz došao i mladi diplomat Plenković te su se Frka-Petešić i on sprijateljili.

Sudbonosna suradnja s Plenkovićem u Parizu

Kao i Plenković, Frka-Petešić se uspinjao u hrvatskoj diplomaciji, ali očito nije bio toliko probitačan i ambiciozan kao aktualni premijer, pa zato vjerojatno i funkcioniraju dobro zajedno, jer Plenković pretežito voli birati suradnike koji su manje sposobni i pametni od njega.

Nakon Pariza Frka-Petešić odlazi u Bruxelles i radi od 2006. do 2011. kao glasnogovornik u Misiji Republike Hrvatske pri EU za vrijeme pristupnih pregovora, a onda postaje Ravnatelj Uprave za potporu procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Bio je zadužen za predreferendumsku kampanju o pristupanju EU. Slijedi pozicija voditelja Službe za javnu diplomaciju, da bi 2013. konačno postao veleposlanik u Maroku.

Zabilježeno je da je kao diplomat sudjelovao na konferenciji Večernjeg lista o brendiranju Hrvatske, na kojoj je zastupao stav kako je Hrvatska kao mala i nova država nedovoljno prepoznata te da mora uložiti još mnogo truda da bi bila poznatija i atraktivnija.

Dodao je kako Hrvatska treba prevladati niz negativnih asocijacija koje se uz nju vežu, a kao prednost Hrvatske naveo je to što je srednjoeuropska i katolička zemlja (?!), u doticaju s pravoslavljem i islamom, a ujedno i članica EU i NATO-a. U svakom slučaju, dok takvi umovi stvaraju sliku Hrvatske u svijetu, jasno je zašto je takva kakva jest.

Plenkovićev čovjek od najvećeg povjerenja

>> Plenkovićev ured dobio novog predstojnika

S pozicije veleposlanika Frka-Petešić se 2017. vraća u Zagreb i postaje Plenkovićev predstojnik Ureda, na plaći od 16 tisuća kuna, te se prvi put predstavlja široj hrvatskoj javnosti, kojoj je dotad bio posve nepoznat.

I tada polako kreće zabava jer se pokazuje da Frka-Petešić – koji se kroz cijelu diplomatsku karijeru bavio odnosima s javnošću – nije baš suveren kada je riječ o odnosima s javnošću. Isprva nije istupao u javnosti, ali mu je s vremenom Plenković davao sve više prostora u tom području, kao čovjeku od najvećeg povjerenja.

Lupetanje pred novinarima

Vatreno krštenje Frka-Petešića pred novinarima bilo je u ljeto 2019. godine, kada ga je Plenković poslao da medijima objasni kako je došlo do naprasne ostavke kompromitiranog ministra državne imovine Gorana Marića u trenutku dok se brujalo o rekonstrukciji vlade.

>> Predstojnik Plenkovićevog ureda uvjerava javnost da je premijer znao za ostavku

Frka-Petešić tada nije odgovorio na pitanje je li premijer tražio od Marića ostavku, ponovivši da je ostavka rezultat razgovora od prije nekoliko dana. Nije odgovorio ni na pitanje zašto zajedno nisu izvijestili javnost o ostavci, napomenuvši kako u tome ne vidi ništa sporno.

“Nisam primijetio da se cijela javnost pita o tome, možda pojedini novinari, ali mislim da javnost zanima što radi vlada, a ne tko i kada daje ostavku”, objašnjavao je Frka-Petešić zabezeknutim novinarima. Javnost da zanimaju ostavke ministara, ma otkud to?

Frka-Petešić smatra da se Hrvatska ne treba uspoređivati s ostalim članicama EU, već s BiH

Premijerov predstojnik je tada prvi put javno pokazao sklonost neuvjerljivim tezama, koja se u punoj raskoši pokazala sljedeće godine, kada je ničim izazvan na Facebooku objavio dugi post u kojem je pokušao objasniti zašto Hrvatska gospodarski loše stoji.

> Zanimljiva analiza šefa Plenkovićevog ureda: Nismo zadnji u EU, nego smo ispred BiH

“Što se tiče činjenice da je Hrvatska pri dnu među novim članicama EU, važno je također shvatiti da to nije zato što Hrvatske ‘tone’, nego prije svega zato što zemlje Srednje Europe koje su ušle u EU prije Hrvatske, zbog toga brže rastu, pa nas stoga sustižu ili prestižu”, tumačio je Frka-Petešić, istaknuvši da se Hrvatska tek pokrenula u posljednje četiri godine, odnosno u mandatu Andreja Plenkovića.

Njegova je ključna teza bila da se Hrvatska treba uspoređivati s BiH, a kada se uspoređuje s BiH, onda Hrvatska mnogo bolje izgleda.

“Nikako ne stoji teza da je Hrvatska zadnja ‘među nama usporedivim zemljama’. Jer u Srednjoj Europi naprosto nema Hrvatskoj ‘usporedivih zemalja’. Jedina je zemlja s kojom bi se Hrvatska mogla usporediti, zbog pretrpjele agresije i rata, BiH. No u toj usporedbi Hrvatska je po svemu neusporedivo razvijenija i uspješnija: od članstva u NATO-u i EU te prema stupnju gospodarskog i društvenog razvoja”, poručio je javnosti Frka-Petešić.

Toliko je pričao gluposti da su se ostali gosti u Otvorenom jedva suzdržali od smijeha

Kao Plenkovićeva Katica za sve Frka-Petešić se u rujnu 2020. pojavio i u Otvorenom na temu IT industrije u Hrvatskoj. Toliko je pričao gluposti da je izazvao smijeh IT stručnjaka i poduzetnika u studiju.

>> Neki tip iz vlade laprdao u Otvorenom, IT poduzetnici jedva suzdržavali smijeh

U emisiji su gostovali Alan Sumina iz Nanobita, Tomislav Car iz Infinuma, Matija Žulj iz Agrivija, Damir Sabol iz Photomatha i Zvonimir Frka-Petešić.

U jednom trenutku voditelj je pitao Frka-Petešića o njegovoj vezi s matematikom pa je odgovorio kako je on htio studirati matematiku. Frka-Petešić je potom govorio o vezi matematike, poduzetništva i računanja dok su se poduzetnici suzdržavali da ne prasnu u smijeh.

View post on imgur.com

“Ja sam zapravo… to je jedna moja neprežaljena ljubav. Tko zna što će biti u mirovini. Da, prije rata sam sanjao o istraživanju matematike. Jednostavno mislim da je to korisno u životu. Općenito mi se čini da u obrazovanju moramo podizati algoritamsko razmišljanje, a ne rješavanje zadataka koje samo rješavate kvačicom. Važno je razumjeti da je matematika horizontalna disciplina koju učite jer vam daje metodu svih metoda i preciznost u rješavanju svih zadaća u bilo kojoj djelatnosti s nultom greškom”, pričao je zaneseno Frka-Petešić.

Posebno su se suzdržavali od smijeha dok je Frka-Petešić govorio kako se “neće osjetiti ako loše izračunate formulu za juhu za 0.1 promil, ali ako izračunate loše jedan promil razvoj hard-diska, on se neće ni pokrenuti”.

Plenković mu povjerio da vodi nabavu borbenih aviona

Koliko Plenković ima povjerenja u Frka-Petešića, koji je po tome izuzetak među premijerovim suradnicima i ministrima, svjedoči i činjenica da je 2020. godine bio imenovan za supredsjedatelja Međuresornog povjerenstva za nabavu aviona. Titulu supredsjedatelja dijelio je s načelnikom Glavnog stožera RH, admiralom Robertom Hranjem. Drugim riječima, Plenković je baš Frka-Petešiću povjerio posao nabave borbenih aviona nakon što je prethodni ministar obrane Damir Krstičević u toj nakani doživio potpuni fijasko.

Frka-Petešić bio je zadužen i za koordiniranje vladinog Znanstvenog savjeta u pandemiji, u čemu se također nije proslavio. Prvo je odbio u Savjet pozvati renomiranog znanstvenika Ivana Đikića, koji se prethodno sukobio s Plenkovićem zbog ministra znanosti Pave Barišića.

“Ja sam u prvoj varijanti čak i računao na gospodina Đikića, u prvom nacrtu Znanstvenog savjeta se i premijer složio s tim, ali trebalo je reducirati broj i sačuvali smo samo one najbolje i u tom segmentu se činilo da su Nenad Ban i Miroslav Radman vrhunski stručnjaci, što ne umanjuje bitnost gospodina Đikića”, rekao je Frka-Petešić gostujući u Nedjeljom u 2. Onda je Đikić pod pritiskom javnosti ipak pozvan u Znanstveni savjet.

Drama u Znanstvenom savjetu

Onda je na red došao veliki skandal u režiji Frka-Petešića i Plenkovića, kada su iz Znanstvenog savjeta izbačeni Petra Klepac, Igor Rudan, Branko Kolarić, Nenad Ban i Andreja Ambriović Ristov. Tom odlukom jedini epidemiolog u Znanstvenom savjetu ostao je HDZ-ovac Krunoslav Capak.

>> Presica Frka-Petešića o smjenama znanstvenika, kaže da nije kriv Plenković, nego on

Uslijedile su burne reakcije javnosti, pa je pred novinare stao Frka-Petešić, koji je već dokazao svoju sklonost lupetanju i nesuvislosti, koju je još jednom potvrdio i na toj press-konferenciji u prosincu 2020.

No posao Frka-Petešića nije da bude pametan ili dosljedan, već da bude politički batler premijera, što ovaj bivši diplomat nedvojbeno obavlja s velikim žarom. Mediji su pisali da Frka-Petešić posao predstojnika Ureda smatra svojevrsnom misijom u ime domovine, što ga zapravo čini još više smiješnim.

Grize ga savjest jer nije Hrvatsku branio s puškom u ruci

O njegovom psihološkom profilu možda najbolje svjedoči srceparajuća storija o tome kako ga je dugo grizla savjest jer nije došao braniti Hrvatsku “s puškom u ruci” u Domovinskom ratu, koju je povjerio Aleksandru Stankoviću u Nedjeljom u 2.

> Frka-Petešić: Dugo me pekla savjest jer nisam branio Hrvatsku s puškom u ruci

“Što sam otpratio veliki broj svojih vršnjaka iz Pariza koji su otišli kao dobrovoljci u rat. 23 muškarca i tri cure i moj rođak Damir Grbin u Salima na Dugom otoku je također poginuo u operaciji Maslenici. I to su stvari koje vas jednostavno obilježe. Ja sam imao potrebu, na način na koji sam mogao dati svoj obol i mislim da, koliko god dugo radili na tome, nikad se nećemo dovoljno odužiti onima koji su dali sve za Hrvatsku, koji su proveli te najteže dane. I sav rad koji mi možemo pružiti i dati je neusporediv s onim što su oni dali. I to mi je svakodnevna motivacija”, blaženo je lupetao Frka-Petešić, uspoređujući tako svoje vođenje premijerskog ureda s ratovanjem.

Podsjetimo i na njegov smiješni video iz lockdowna u kojem pjeva Moju domovinu.

Klikni ovdje za video!

Plenković ga neće smijeniti

U svakom slučaju, Frka-Petešića očito nije pekla savjest kada se mimo pravila uselio u državni stan od 96 kvadratna metra u užem centru Zagreba, kao ni kada je taj stan brzinski renoviran nakon potresa, dok obnova ostatka glavnog grada (o Baniji da ne govorimo) i dalje tapka u mjestu.

Plenković je već rekao da ga se neće odreći, a još je manje vjerojatno da će Frka-Petešić sam podnijeti ostavku.

U njegovoj glavi on je, izgleda, na nekakvoj domoljubnoj misiji kojom umiruje svoju savjest jer Hrvatsku nije branio “s puškom u ruci”, već je landrao po Parizu tijekom Domovinskog rata. Iste te savjesti zato nema ni u tragovima kada je riječ o korištenju državne imovine, čime se Frka-Petešić ispostavlja kao savršeni hrvatski domoljub: kad se pucalo, nije ga bilo, ali se zato već 1993. uspio nakačiti na državni budžet, s kojeg se ni do danas nije skinuo.

Izvor: Gordan Duhaček/Index

Povezane vijesti

Politika

Grmoja odlučno prokazuje ‘fantomske birače’ ali zaboravlja na optužbe bivšeg istaknutog člana Mosta kako su i oni ”dovodili svoje nelegalne birače iz susjedne države...

Politika

Nacional otkriva zašto tajnik udruge Autoklub Blato Ivan Milat optužuje osobe vrlo bliske predsjedniku Kluba zastupnika HDZ-a Branku Bačiću i predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću, da...

Politika

Iako se trebalo održati prije dva tjedna, saborsko aktualno prijepodne zbog toga što je premijer Andrej Plenković bio zaražen koronavirusom, održava se danas jer...

Politika

U Središnjici HDZ-a održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog odbora “Zajednica poduzetnika i obrtnika HDZ“. Članice i članovi ZPO-a iskazali su punu potporu Vladi i...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori