Hrvatske vlasti od 2000. godine pa do današnje Plenkovićeve Vlade rasprodale su velik brojnih javnih dobara i tvrtki – onoga što se kolokvijalno naziva državnim srebrom – koje su ključne za trajni gospodarski i svekoliki razvoj hrvatske države. Novac dobiven tim prodajama nije se koristio za ulaganje u trajniju infrastrukturu, škole, bolnice i javne službe, nego u pravilu za financiranje klijentelističko-koruptivne mreže vladajućih struktura.
Nakon što je prodana većina tvrtki i javnih dobara, postoji opasnost
rasprodaje prirodnih javnih dobara kao što su vode, šume i zemlja.
Prošle godine istekao je moratorij na prodaju zemljišta u Hrvatskoj
strancima. S obzirom na to da je cijena poljoprivrednog zemljišta u
Hrvatskoj vrlo niska, postoji opravdana bojazan od toga da špekulativni
kapital svjetskih moćnika preuzme hrvatske poljoprivredne površine. Opći
je, naime, trend da transnacionalne korporacije, u vlasništvu
globalističkih moćnika, otkupljuju milijune i milijune hektara zemlja,
ali i izvora pitke vode, posebno u nerazvijenijim zemljama.
Domovinski pokret oštro se protivi rasprodaji hrvatske zemlje. Gubitkom
zemlje država gubi svoj gospodarski suverenitet. Hrvatska već danas ima
najnižu samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji u cijeloj Europskoj
uniji, a vladajući ne poduzimaju ništa da se to promijeni. Umjesto
nastavka pogubne prakse rasprodaje državnog srebra, Domovinski pokret
zalaže se za jačanje samodostatnosti u proizvodnji hrane, ali na drugim
područjima kao što je energetika. Posljednjih godina mnoge su krize – od
korona-krize, ratova u Ukrajini i Gazi ili aktualnih incidenata u
Crvenom moru – dovodile u pitanje globalne lance opskrbe.
Ti se poremećaji posebno opasno reflektiraju na države koje imaju niske
stope samodostatnosti. Aktualna dinamika međunarodnih odnosa govori u
prilog nastavka krize i još snažnijih geopolitičkih sukoba. Gotovo da
nema dijela svijeta u kojemu ne tinja neki potencijalni sukob koji sutra
može razbuktati vatru i posljedično ugroziti lance opskrbe. To i
Hrvatsku navodi na pomno razmatranje vlastitoga gospodarskog položaja.
Nije istina da kapital nema naciju. Iza velikih pripovijesti o slobodnom
tržištu i globalizaciji nerijetko se kriju interesi većih i moćnijih
zemalja i bitka za ekonomskom dominacijom. U skladu s time, mnoge države
EU-a, među kojima i Hrvatskoj susjedne Slovenija i Mađarska, pronašle su
zakonske načine kako zaštititi poljoprivredna zemljišta od rasprodaje
strancima. Zakonom su propisale restriktivne uvjete pod kojima se mogu
kupovati poljoprivredna zemljišta, pri čemu se na kupnju stimuliraju
domaći poljoprivrednici.
Posljednjih se dana špekulira o tome da bi Fortenovin poljoprivredni
biznis mogao biti prodan strancima. U pitanju su ogromne poljoprivredne
površine, ali i tvrtke od strateškog nacionalnog interesa. Sada jasno
vidimo kuda su nas dovele politike HDZ-a i Mosta koji su oformili grupu
Borg i tako omogućili prodaju Agrokora strancima. Izručili su Hrvatsku
ruskom kapitalu, američkom kamatarenju, arapskim tužbama i
teritorijalnim aspiracijama Srbije i Mađarske.
Domovinski pokret protivi se prodaji hrvatske zemlje – natopljene krvlju
hrvatskih branitelja kroz stoljeća – koju smatra jednim od ključnih
jamaca hrvatskoga nacionalnog suvereniteta. Umjesto rasprodaje hrvatske
zemlje, Hrvatskoj je potrebna gospodarska resuverenizacija i jačanje
vlastitih proizvodnih kapaciteta. Globalističke i protusuverenističke
politike Hrvatsku su dovele na dno Europske unije.