Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ kuzo

Vijesti

Članovi Vlade zgroženi još jednim slučajem femicida: Treba stalno osvješćivati da nasilje nije prihvatljivo

Ministar Marin Piletić naglasio je da je Vlada zgrožena slučajem još jednog femicida, osobito  nakon svih izmjena i postrožavanja kaznenih odredbi i pretvaranja prekršaja u kaznenu odgovornost. “Očito to pojedinim članovima našega društva i dalje nije dovoljno. Ono što možemo i moramo činiti u budućnosti zbog naše djece, zbog novih generacija je trajno osvješćivati da nasilje nije prihvatljiva pojava”, poručio je. Ministar Damir Habijan najoštrije je osudio i najnoviji slučaj femicida, poručivši da je Vlada napravila veliki iskorak po tom pitanju, ali da je to  samo dio borbe protiv ovakvih kaznenih djela. Smatra da je drugi dio u provođenju samog zakona i donošenju osuđujućih presuda i maksimalnog sankcioniranja ovakvih kaznenih djela.

U izjavi medijima nakon sjednice Vlade, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić osvrnuo se na još jedan slučaj femicida koji se dogodio jučer u Donjoj Višnjici kod Lepoglave. Ministar je rekao da trenutačno nemaju informacije je li u obitelji prethodno bilo postupanja po pitanju sustava socijalne skrbi.

“Zgroženi smo samom činjenicom da se dogodio još jedan femicid u našem društvu nakon svih izmjena i postrožavanja kaznenih odredbi i pretvaranja prekršaja u kaznenu odgovornost. I dalje se suočavamo s nasiljem”, kazao je.

Odgovarajući na pitanja o velikom broju ubijenih žena ove godine, Piletić je ponovio da je Vlada uvela pojam femicida i povećala kazne.

“Očito to pojedinim članovima našega društva i dalje nije dovoljno. Ono što možemo i moramo činiti u budućnosti zbog naše djece, zbog novih generacija je trajno osvješćivati da nasilje nije prihvatljiva pojava u društvu, pa o bilo kakvoj vrsti nasilja se radi”, ustvrdio je.

Pri tome je rekao da upravo zbog toga Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike financira i osnažuje autonomne sigurne kuće i organizacije civilnog društva te putem Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra provodi socijalne usluge kojima se želi spriječiti nasilje u društvu, obitelji i među vršnjacima.

Govoreći o slučaju obitelji iz okolice Varaždina u čijem su dvorištu obiteljske kuće prekjučer pronađena dva dječja tijela, Piletić je rekao da nema novih informacija, ponovivši da je izdvojeno dijete na sigurnom te je povjereno socijalnim radnicima u jednoj od ustanova.

Upitan rade li centri provjeru religijskih sekti koje su ekstremne i čije prakse potencijalno ugrožavaju djecu, ministar je rekao da ne provjeravaju jer je vjersko opredjeljenje ustavna kategorija.

“Nisam siguran, bez obzira na ovaj slučaj, da smo došli do toga da bi naši socijalni radnici trebali provjeravati konfesiju obitelji i samo prakticiranje toga”, istaknuo je.

Ocijenio je i da bi se trenutačno išlo u krivom smjeru kada bi se taj slučaj povezivao s bilo kakvom vjerskom pripadnošću, a ne s individualnom odgovornošću roditelja, ali je i na opetovane upite novinara rekao da će se razmotriti dobre prakse drugih država, ako postoje.

U kontekstu Vladine odluke o isplati božićnog dodatka od 80 eura svim umirovljenicima i pitanja je li pravedno da svi dobiju isti iznos bez obzira na iznos mirovine, Piletić je podsjetio da je prethodnih devet jednokratnih dodataka imalo limit na visinu mirovine za dobivanje dodatka.

“Prijedlog je bio upravo iz umirovljeničke zajednice s obzirom na to da postoji velik broj umirovljenika koji nikad nisu bili obuhvaćeni s našom odlukom da uoči ovog Božića, zapravo najavljujući godišnji dodatak koji će dobivati svi umirovljenici, isplata ide upravo svima”, pojasnio je.

Ministar je pri tome rekao da je to uvertira izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju gdje se u idućoj godini želi redefinirati sustav usklađivanja mirovina sa sadašnjih 70-30 u korist povoljnijeg indeksa na 85-15, predlaže da dodani staž majkama za svako rođeno dijete bude godinu dana umjesto šest mjeseci i da se raspravu oko tzv. 13. mirovine također smjesti u zakonski okvir kako bi taj redovni godišnji dodatak bio isplaćen svim umirovljenicima, ali da se veže uz godine mirovinskog staža.

Izjavu za medije dao je i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, koji se osvrnuo na izbor sudaca Ustavnog suda, istaknuvši da su svi kandidati redom ugledni pravni stručnjaci, pripadnici akademske zajednice, suci ili odvjetnici te da izbor nije bio lagan.

”Ali s ovih 10 konkretnih imena možemo itekako biti zadovoljni. Uvjeren sam da ćemo sutra imati potvrđene nove sutkinje i suce Ustavnog suda”, ocijenio je.

Komentirao je i izjavu aktualnog predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića koji smatra da je sramotno odugovlačenje izbora novih sudaca do samog kraja.

”Bitno je da se riješilo do kraja isteka njihovog mandata”, kazao je Habijan.

Ministar je upitan je li Vlada zabrinuta zbog 18 ubijenih žena samo tijekom ove godine.

Rekao je da je Vlada ove godine uvela novo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe za koje je propisana kazna 40 godina zatvora te da u ovom trenutku traju dva postupka na temelju novog članka Kaznenog zakona koji obuhvaća femicid.

”Visina kazne bi trebala biti odvraćajući razlog, međutim i nadalje imamo veliki broj femicida. Želim vrlo jasno osuditi posljednji slučaj koji se dogodio u Lepoglavi”, rekao je.

Istaknuo je da je Vlada napravila veliki iskorak po tom pitanju i ono što je mogla.

”To je samo dio borbe protiv ovakvih kaznenih djela. Drugi dio je u provođenju samog zakona i donošenju osuđujućih presuda i maksimalnog sankcioniranja ovakvih kaznenih djela. To je u konačnici ono što je na sudbenoj vlasti odnosno na onima koji na temelju zakona izriču kazne”, dodao je.

Upitan razmišlja li Vlada o nekim dodatnim mjerama u sprječavanju femicida, Habijan je odgovorio da je Vlada i Hrvatski sabor koji je usvojio predmetni zakon napravila maksimum u smislu penalizacije.

Istaknuo je i da su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji proširena prava žrtava tih kaznenih djela u smislu davanja pravnih mehanizama i pravnih lijekova u slučajevima određivanja mjera opreza koja su propisana samim zakonom.

”Apel je naravno na one koji postupaju po predmetnim zakonima i u konačnici donose kazne. Ono što je rezultat i ovog Kaznenog zakona i drugih zakona kada govorimo o zaštiti protiv nasilja u obitelji je činjenica i dobra komunikacija s udrugama koje konstantno rade na borbi protiv nasilja nad ženama”, kazao je.

Ja mislim, dodao je, da je to dobra poruka svima da politika Vlade i resornog ministarstva je upravo na toj suradnji u želji da postignemo sinergijski učinak i napravimo najbolji rezultat za sve.

izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Vijesti

Europska komisija u srijedu je javno objavila izvješće „Ubrzavanje normizacije vodika u EU“. To izvješće je rezultat dvogodišnje suradnje i kombiniranog znanja velikog broja...

Politika

Država opet neće moći računati na svih 12 zrakoplova koji gase, a upitno je hoće li do 1. lipnja piloti preuzeti polovicu zračne flote,...

Politika

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić najavio je da će, nakon stupanja na snagu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama 1. ožujka, 17. travnja...

Politika

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je novu socijalnu uslugu, pilot program “Odmor od skrbi” namijenjen roditeljima njegovateljima ili njegovateljima, a...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori