Izmjene i dopune Zakona o braniteljima Domovinskog rata i članovima njihove obitelji donesene su s ciljem poboljšanja materijalnih i radnih prava te unapređenja skrbi za branitelje starije dobi.
Osim toga, zakonskim izmjenama od 1. siječnja 2024. umirovljeni branitelji dobivaju drugu povišicu uslijed ukidanja smanjenja mirovina uvedenih u vrijeme krize 2010.
Podsjetimo, dogovoreno je da se usklađenje po osnovi ukidanja smanjenja provede u dva navrata – 1. srpnja postotak je smanjen s deset na pet posto, a 1. siječnja 2024. u potpunosti se ukida.
Veće invalidnine i druga materijalna prava
U okviru materijalnih prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji zakonskim izmjenama uvodi se novi model usklađivanja naknada, donosi tportal.
Iznos osobne invalidnine, posebnog doplatka, doplatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog doplatka, obiteljske invalidnine, naknade za njegovatelja i naknade za nezaposlene hrvatske branitelje svake godine će se određivati prema osnovici koju odredi Vlada svojom odlukom.
Vlada će odlučiti o podizanju osnovice ako postoje ekonomska opravdanost i financijske mogućnosti države za to, a po sličnom modelu, koji je uveden u nekim drugim propisima, primjerice Zakonu o socijalnoj skrbi.
Dosad su se materijalna prava utvrđivala prema proračunskoj osnovici od 441,44 eura, koja se nije mijenjala više od 20 godina. Zbog takvog stanja više od 40 posto hrvatskih ratnih vojnih invalida mjesečno prima osobnu invalidninu od svega 15,23 eura.
Nova osnovica još nije poznata, ali prema najavama iz Ministarstva, bit će znatno veća od sadašnje. Pritom na najveće povećanje može računati skupina u kojoj su branitelji s 20 posto invaliditeta.
Šire mogućnosti rada uz zadržavanje mirovine
Što se tiče mogućnosti rada umirovljenih hrvatskih branitelja, u zakon su ugrađena nova prava usklađena s općim propisom o mirovinskom osiguranju.
Branitelji koji primaju najnižu mirovinu, jer im je ona povoljnija od njihove starosne mirovine, moći će raditi do pola radnog vremena uz zadržavanje njenog punog iznosa, piše tportal.
Do pola radnog vremena, uz primanje pune obiteljske mirovine, moći će raditi i članovi braniteljskih obitelji koji primaju obiteljsku mirovinu, najčešće supruge. Do sada nije postojala mogućnost rada uz primanje mirovine, a u slučaju zaposlenja mirovina se obustavljala.
Branitelji s invalidskom mirovinom stečenom zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti moći će raditi puno radno vrijeme te i dalje primati invalidsku mirovinu.
Onima zaposlenima do pola radnog vremena mirovina će se određivati po faktoru 0,8, a ostalima, onima zaposlenima na dulje radno vrijeme ili u djelatnostima za koje postoji obveza prijave na mirovinsko osiguranje, mirovinski faktor iznosit će kao i dosad – 0,6667.
Izmjenama zakona, udovice umrlih hrvatskih branitelja mogu ostvariti obiteljsku mirovinu kad napune 50 godina bez obzira koliko godina su imale u trenutku smrti hrvatskog branitelja.
Osnivanje braniteljskih centara za starije
Među najvećim izazovima s kojima se susreće Ministarstvo je starenje braniteljske populacije, porast njihovih zdravstvenih problema te samačka domaćinstva u kojima se nema tko brinuti o njima.
Stoga se izmjenama zakona predviđa osnivanje posebne ustanove koja će upravljati braniteljskim centrima za one kojima je potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajnije naravi, bilo zbog socioekonomskog stanja, bilo zbog potrebe pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Zasad nije poznat broj takvih centara i u kojim će mjestima oni biti.
Invalidska mirovina za pripadnike HVO-a
Zakonskim izmjenama se mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.
