Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

Branitelji žele podići spomenik Gojku Šušku: Novosti citiraju Goldsteina. A evo što kaže Hrvoje Klasić

Ima li mjesta spomeniku Gojku Šušku u Zagrebu? Pitanje je to koje će se u idući utorak naći na dnevnom redu sjednice Vijeća zagrebačke četvrti Donji grad, a nakon što je Zajednica udruga i članova HVIDRA Grada Zagreba, uz podršku više drugih veteranskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, tom tijelu lokalne zajednice odaslala dopis u kojem navode da su pokrenuli inicijativu za postavljanjem spomenika ratnom ministru obrane RH.

Veterani od Vijeća zapravo traže podršku u nastojanjima da preko nadležnih ureda Grada Zagreba dobiju mogućnost podizanja spomenika Šušku, koji bi bio postavljen preko puta Ministarstva obrane u parku Petra Krešimira IV., i kako navode u dopisu, “upravo u blizini mjesta gdje je toliko toga dao za Republiku Hrvatsku i naš voljeni Zagreb” u kojem je živio čitavih osam godina do smrti 1998. godine, javljaju Novosti.

Premijer Andrej Plenković još je u rujnu 2018. na izbornom Saboru Zajednice branitelja HDZ-a “Gojko Šušak” najavio podizanje spomenika ratnom ministru, no tada je promptno reagirala Inicijativa mladih za ljudska prava, podsjetivši tadašnju povjerenicu Vijeća Europe za ljudska prava da je, između ostalog, riječ o osobi koja je, uz Franju Tuđmana i Janka Bobetka, dovedena u vezu kao vođa zločinačkog pothvata u Bosni i Hercegovini u skladu s ekspanzionističkim težnjama tadašnjeg hrvatskog političkog rukovodstva. To je krajem 2017., u pravomoćnoj presudi bosanskohercegovačkoj šestorci osuđenoj za ratne zločine nad muslimanskim stanovništvom u razdoblju od 1992. do 1994. godine, potvrdio i Haški sud.

Povjesničar Ivo Goldstein u svojoj knjizi “Dvadeset godina samostalne Hrvatske“ (Novi liber, Zagreb 2010.), između ostalog piše o Šušku: “Bio je zagovornik radikalne nacionalističke politike, hrvatskog separatizma u BiH i simpatija za ustašku NDH. Iako mu je to bila neposredna obveza, nije intervenirao da se privedu pravdi počinitelji poznatih zločina protiv Srba i Bošnjaka u Hrvatskoj i BiH. Za njegova mandata u Ministarstvu obrane događale su se velike zloupotrebe, a njegovi su prijatelji ili štićenici bili upleteni u mutne privatizacijske poslove (…)”.

U najkraćem sve dosad pobrojane činjenice trebale bi olakšati posao Vijeću gradske četvrti. Povjesničara Hrvoja Klasića pitali smo kako komentira navedenu inicijativu.

– Zanimljivo je da mi kao povjesničari i nakon više od trideset godina od početka rata ne možemo dobiti na uvid dokumente vezane uz Ministarstvo obrane RH. Time ne možemo procijeniti ni djelovanje određenih institucija niti određenih ličnosti uključujući i Gojka Šuška. Činjenica je i da je Šušak kao ministar obrane bio dio pobjedničke priče vojske koja je pobijedila u ratu. Međutim, za podizanje spomenika nekome trebalo bi učiniti dublju valorizaciju, jer nas povijesno iskustvo uči tome da kad reagiramo na prvu i donosimo odluke bez uvažavanja konkretnih činjenica, počesto činimo greške koje kasnije moramo ispravljati. U prilog tome mislim da sad moramo ispravljati ulice u hrvatskim gradovima koje su vlasti HDZ-a 1990-ih imenovali po ustaškim suradnicima ili simpatizerima, onima koji su sudjelovali u Holokaustu. Ne bi to sad dovodio u vezu sa Šuškom, međutim možda bi podrobnija analiza na temelju dokumenata i znanstvenih istraživanja u budućnosti otkrila nešto što neće biti argument za podizanje ovog spomenika – kazao nam je Klasić i dometnuo:

– I mimo dokumenata MORH-a, imamo dokumente Haškog suda kao i one vezene uz događanja u BiH, odnosno u Hercegovini gdje se ništa nije događalo bez znanja Gojka Šuška, što je bio predmet presude za ratne zločine Haškog suda. To je najbolji pokazatelj u ovom slučaju kojim putem moramo ići. Nije stvar da li je nešto na kraju povijesna činjenica, već da li nas to smeta ili ne – zaključio je Klasić.

Povezane vijesti

Politika

Hrvatsko novinsko društvo organizira veliku raspravu u tome kakva je Hrvatska televizija danas i kakva bi trebala biti. “Razgovor” o HRT-u će se održati...

Politika

‘Sve smo to vidjeli već sa SDP-om’, ističe Katarina Peović iz Radničke fronte. Saborska zastupnica Radničke fronte i bivša zastupnica u Skupštini Grada Zagreba...

Politika

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u N1 Studiju uživo komentirao je aktualne događaje u susjednoj Srbiji. Osvrnuo se i na posljednji nastup srpskog predsjednika Aleksandra...

Politika

Transrodni muškarac Espi Tomičić, aktivist udruge KolekTIRV koja promiče prava transrodnih, interspolnih i rodno varijantnih osoba, komentirao je i javno djelovanje Ivana Pernara. „Ivana Pernara...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori