Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ kuzo

Politika

Božinović: Hrvatska nije niti će postati migrantski „hotspot“

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdio je u današnjoj izjavi za medije kako Hrvatska nije, neće i ne može postati migrantski „hotspot“, napomenuvši kako smo ove godine 6958 osoba vratili iz Hrvatske kroz sustav readmisija sa susjednim državama. Napomenuo je i da je Njemačka u ovoj godini Hrvatskoj najavila 1.519 osoba u povratku, a vratilo se njih 401.

Kada govorimo o povratku tražitelja međunarodne zaštite iz Njemačke u Hrvatsku, Njemačka je u ovoj godini Hrvatskoj najavila 1519 osoba u povratku, a vratilo se njih 401, izvijestio je ministar Božinović, dodajući kako s njemačkom stranom imamo dogovor o povratku još 182 osobe do kraja godine.

„To su brojke koje su operativno dogovorene s njemačkom stranom, a ove brojke koje se stavljaju u naslove, to je svjedočanstvo nefunkcioniranja uredbe Dublin III, s obzirom na to da je spomenuta Uredba pisan za neka druga vremena i okolnosti“, pojasnio je.

Dodaje da je ova Uredba doživjela svoj neuspjeh početkom migrantske krize 2015. te se od tada na razini Europske unije razgovara kako se postaviti prema pitanju ilegalnih migracija i kako riješiti pitanje tražitelja međunarodne zaštite.

„Njihova struktura se promijenila. Teško da možemo govoriti o onom klasičnom statusu izbjeglica, a više o ekonomskim migrantima“, kazao je.

Ministar je naglasio kako se, od početka migrantske krize, u Hrvatsku vratilo ukupno oko 3500 osoba.

Treba napomenuti, navodi, da smo ove godine 6958 osoba vratili iz Hrvatske kroz sustav readmisija sa susjednim državama, stoga kada vidite i taj omjer broja osoba koje su došle i onih koje smo mi vratili u druge države, dodaje, vidi se ta razlika.

Stvarnost na terenu je takva da smo koordiniranim postupanjem Granične policije na vanjskoj granici Hrvatske, ali i drugih sastavnica Ministarstva unutarnjih poslova, stvorili sustav po kojem Hrvatska nije, niti će postati, niti može postati bilo kakav „hotspot“, ocijenio je ministar, a cijelo vrijeme govorimo da broj ljudi koji provedu jednu noć u Hrvatskoj nikad nije bio veći od 1000, dok su jutrošnje brojke negdje oko 650 osoba.

Činjenica je, kako je rekao, da je Europska unija usvojila novi Pakt o migracijama koji bi na snagu trebao stupiti 2026., a sukladno njemu izbjeći će se ovakve situacije i države koje budu prvi ulazak migranata dobile bi mogućnost da po ubrzanoj proceduri riješe pitanje statusa međunarodne zaštite.

Dodao je kako najveći broj ljudi neće ostvariti taj status.

Na pitanje kakav je plan države za migrante koji se vraćaju, odgovorio je kako plan ovisi o tome o kojem se broju migranata radi.

„Mi imamo planove, a ti planovi se razlikuju po kategorijama pritiska, od 1000 do 2000 ljudi ili eventualno više. Taj broj će u konačnici ovisiti o tome koliko smo mi efikasni na vanjskoj granici Republike Hrvatske“, rekao je, ukazavši na to da je Hrvatska smanjila broj ilegalnih prelazaka u 2023. godini.

Naglasio je, također, kako će se intenzivno raditi na opremanju policije stacionarnim radarskim sustavima.

Pojasnio je i zašto brojke o 16 tisuća migranata nisu točne.

„Njemačka, kao i sve zemlje koje nisu na vanjskim granicama, one su zemlje sekundarnih migracija. Kada dođu u kontakt s tim ljudima, gledaju gdje su oni prije bili. Mi smo na tzv. balkanskoj ruti, gdje migranti, koji su u prvoj fazi turisti, dođu u zračnu luku u Sarajevu i Beogradu, uzmu taxi i idu na granicu s Hrvatskom“, objasnio je, istaknuvši da mi te ljude, kada ih nađemo unutar hrvatskog teritorija, registriramo.

Međutim, navodi, praktički su svi, osim onih koji dolaze avionima, morali prije ulaska u Hrvatsku proći neku drugu zemlju Europske unije, a to znači da njima Hrvatska nije prva zemlja ulaska.

izvor: vlada.hr

Najčitanije

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković jučer je u Dubrovniku predsjedao sastankom Vlade RH sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina....

Politika

Zagrebačka Gradska skupština uvrstila je u dnevni red po hitnom postupku prijedlog zaključka kojim se u prostorima Grada zabranjuje korištenje obilježja, slogana ili poruka...

Politika

Poznati filmski producent i scenarist Fran Juraj Prižmić, poznat po svojim iznimno gledanim dokumentarnim projektima ”VELIKANI HRVATSKOG GLUMIŠTA” i ”DIPLOMATSKA OLUJA”’, osvrnuo se jutros...

Vijesti

Hrvatski glas se čuje unutar Europske unije, a hrvatski građani žive bolje, složili su se u ponedjeljak u Zagrebu sudionici konferencije “Europa za sve...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori