Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja gostovao je u Novom danu gdje je komentirao posljednje rezultate nacionalnih ispita prema kojima u Hrvatskoj ponovno imamo poplavu odlikaša. Istaknuo je da već godinama apeliraju kako se taj problem može riješiti, a mala matura nije jedan od njih.
Komentirajući pandemijske školske godine iz nas Boris Jokić je rekao: “Nije bila loša školska godina, u teškim uvjetima su se napravile okej stvari. Konačno nakon pandemije dobivamo ritam. Sustav treba poboljšati, ne samo za postojeće generacije nego i buduće, moramo se posvetiti obrazovanju.”
O rezultatima nacionalnih ispita rekao je da se raj problem vuče već godinama. Ideja općeg uspjeha nije dobra, a sustav ocjenjivanja u Hrvatskoj se nije promijenio od 1950.
“To nije boljka 2022. Dugo vremena znamo da trebaju radikalne promjene u ocjenjivanju. Nacionalni ispiti ne služe odmjeravanju znanja i vještina pojedinog učenika, oni služe obrazovnom sustavu da vidi nedostatke. Vidjet ćemo hoće li ih Hrvatska ispraviti.
Sigurno je ocjenjivanje u Hrvatskoj bolna točka, nije se promijenilo od 1950. Napravili smo mnoge inovacije, ali u vrednovanju nismo učinili ništa. Vučemo se licemjerno sintagmom da su naši mladi odlični u svemu.
Ideja općeg prosjeka ocjena je ideja koja može koštati pojedinca i društvo puno toga. Ne znam poznajete li ijednu osobu koja je super u svemu, koja odlično računa, koja se lijepo izražava, koja zna crtati i pjevati, dobro trči, razumije kemiju i fiziku, takva osoba ne postoji nigdje osim u hrvatskoj školi. Tu se forsira ideja da svi u svemu moraju biti odliči i da je mjerilo uspjeha mlade osobe da je u svemu odličan.
To je jedna od najlicemjernijih postavki u hrvatskom društvu. Ideja savršenosti je vrlo štetna. Treba ukinuti opći uspjeh ocjena. To bi odmaknulo ideju i roditelja i djece da u svemu moraju biti odlični, trebaju elementi vanjskog vrednovanja i školskog, takva kombinacija u svim godinama školovanja mogla bi dati bolje mjerilo uspjeha učenika”, rekao je Jokić.
Napominje da to dovodi do “obrazovanja u sjeni”, odnosno porasta privatnih instrukcija.
“To će istraživanje danas biti javno objavljeno. Provedeno je na 20.000 učenika u tri generacije (8. razredi, 2 i 4. srednje škole). Ta pojava je zanimljiva i ukazuje na bolne točke obrazovanja. Obrazovanje u sjeni najbolje ukazuje na ono u čemu formalni sustav nije dobar. Dobar je indikator svega što nedostaje u hrvatskom obrazovanju. Činjenica da 50% učenika ide na instrukcije, svakog političara bi trebalo zabrinuti, to pokazuje da je sustav nekvalitetan i ne daje dobru i kvalitetnu uslugu svim učenicima. Više je razloga za to. Ukazuje i na to da je obrazovanje u Hrvatskoj važno. To što učenici ne žele završtii s dva, žele se pripremiti, žele uložiti u obrazovanje, to ukazuje da je ljudima obrazovanje važno.”
Protivi se ideji uvođenja male mature i predlaže rješenje:
“Pojava u cijelom svijetu pokazuje da, kad se uvede ispit visokog rizika kakav je kod nas nacionalni ispit, može se očekivati porast instrukcija itd. Od 2010. raste pojava pripremnih tečajeva za maturu, ima ih i za prijemne ispite za srednje škole. Hrvatska bi napravila najveću grešku uvođenjem male mature na kraju osnovne škole jer to ne bi riješilo pitanje neobjektivnih ocjena, dovelo bi do još većeg tržišta usluga i ne bi se omogućila selekcija najboljih. Ispit ne može biti takav da od 30, 40 tisuća učenika adekvatno odmjerite znanje nekog tko jedva zbraja i nekog tko ide na matematička natjecanja. Apeliram, rješenje postoji – od 5. razreda osnovne škole u ravnomjernim razdobljima učenici i nastavnici trebaju primjenjivati testove koji su izrađeni od vanjske institucije. Te ocjene bi mogle dati odgovor na to kakav je jedan učenik u odnosu na druge u toj školi, u odnosu na druge učenike u Hrvatskoj. To uz kombinaciju ocjene nastavnika puno je bolja mjera i indikator kroz sve godine školovanja.”
