Zbog nekontrolirane migracije Švedska je danas odmah iza Meksika po broju eksplozija.
Ono što se danas događa u Švedskoj nije zabilježeno u modernoj povijesti. Dvanaest ljudi ubijeno je samo u rujnu, ove su godine eksplodirale 134 naprave, a nije ratno stanje. Švedska je odmah iza Meksika po broju eksplozija, upozroio je u Studiju 4 prof. Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Podsjetimo, Švedska je posljednjih mjeseci pod žestokim udarom kriminala bez presedana. Poginulo je više od deset građana u niz švedskih gradova. Ni jedna zemlja u Europi ne doživljava ono što proživljavaju građani Švedske, poznati po socijalnim i liberalnim stajalištima te visokoj razini demokracije. Zbog dramatičnih događaja na ulicama tamošnjih gradova, vlada je dala zeleno svjetlo vojsci da, uz policiju i ostale redarstvene snage, uvede red i uguši sukobe krimmiljea.
Postavlja se pitanje: ‘Kako je Švedska pojam zemlje velikih demokratskih dosega, socijalne politike postala najnesigurnija zemlja u EU?’. Ključni problem, smatra Boris Havel – treba tražiti unatrag, a on leži u pitanju migracija u Švedskoj. O tome se, dodao je – sve više govori u ‘mainstream medijima’.
– Imamo Bliski istok koji je unatrag desetke godina najkonfliktnije područje na zemlji. Iz tih područja su masovno dolazili migranti koji su se zadnjih 50-tak godina, zbog liberalne politike socijal-demokratskih stranaka – uspjeli nastaniti u Švedskoj. I brojčano su narasli, kazao je Havel.
Naglasio je kako je švedska država tim ljudima pružila sve uvjete za integraciju. Međutim, dodaje – “ta se integracija u velikom broju slučajeva nije pokazala učinkovitom”. Podsjetio je na nedavnu izjavu britanske ministrice unutarnjih poslova da “nekontrolirana imigracija, neodgovarajuća integracija i multikulturalizam – toksična su kombinacija za Europu”. Naglasio je da je Švedska ogledni primjerak toga.
Boris Havel kaže kako su se stvorila paralelna društva koja postoje u mnogim većim gradovima. To je slučaj i s Njemačkom, Belgijom, Nizozemskom i Austrijom. U ovom trenutku relevantno za Hrvatsku su eventualni propusti akademske zajednice koja o tome šuti, a prijeti nam isto, upozorio je.