S obzirom na ostvareni rezultat u 1. krugu koji je čak i Vas iznenadio, utječe li to na bilo koji način na Vašu strategiju u nastavku kampanje ili ćete se nastaviti držati prvotnog plana?
Očekivao sam naravno ulazak u drugi krug, no s obzirom na broj kandidata i njihovu političku širinu bilo je također za očekivati da to neće biti riješeno u prvom krugu. Rezultat je nešto bolji od moje procjene, a zasigurno nisam očekivao da ću biti toliko izjednačen s g. Paukom iz razloga što je proteklih 15 godina župan i predstavnik je najveće stranke. Ta situacija je više njemu mogla ići u prilog. Očito su građani nezadovoljni dosadašnjim upravljanjem županijom te su se odlučili za promjenu. Moja je strategija jasna – konkretni projekti koji su vidljivi iz našeg programa te s druge strane – jednakost. To je primarno. Suzdržavamo se od napada na bilo koju osobu ili protukandidata. Moja zamjenica i ja ćemo govoriti o sebi, svojim viđenjima budućnosti, to se neće mijenjati te si neću dozvoliti da me netko spusti na takvu nižu razinu i tamo pobjedi u iskustvu.
Često ističete problem uhljebljivanja po stranačkoj pripadnosti koji znatno doprinosi iseljavanju mladih. Smatrate li da je i svojedobno sramotno hvaljenje time od strane aktualnog župana Pauka doprinijelo njegovom slabijem rezultatu i realnom izgledu da HDZ izgubi vlast u županiji?
Naravno da to doprinosi iseljavanju, mladi ljudi moraju imati priliku sebe predstaviti i ostvariti vlastito viđenje svijeta oko sebe. To su kao i u Maslowljevoj piramidi potreba – potrebe svakog živog bića, od onih osnovnih do onih najviših, a najviša je samoostvarenje te kada si zadovoljan onime što radiš. A kada ne možeš doći u priliku za isto jer nisi podoban zbog stranačke pripadnosti, tada pojednici počinju graditi svoj život s obitelji negdje drugdje. Već sam masu puta rekao da ne želim komentirati protukandidate, tako i ovu Paukovu izjavu.
Što mislite da im Vaši sugrađani još zamjeraju?
Pored uhljebljivanja – nejednakost. One su i usko povezane, u Županiji, kao instituciji, nema više vizija i elana. Stvari se događaju inercijom, bez sustavnog plana i životne sile koja te tjera da se ide naprijed. Nije dobro biti na jednoj funkciji duže od 4-6 godina pogotovo kada se radi o upravljačkim pozicijama.
Koji su još ključni problemi i nedostaci u županiji koji su mogli biti riješeni, naročito u pogledu činjenice što je HDZ već duže vrijeme i vodeća stranka na nacionalnoj razini?
Moja namjera nikada nije bila davati obećanja koja ne mogu ispuniti. Mogu reći što je potrebno učiniti i na koji način, ali jedino mogu jamčiti da ću dati sve od sebe da to učinim. Drugo je kada znam da nešto potpuno ovisi o meni i mojim suradnicima – u tom slučaju je nešto moguće obećati, ali čest je slučaj da nešto ne ovisi samo o vama. Iako napravite sve, na kraju vam primjerice administracija zakomplicira život i ne dozvoli vam da u realnom vremenu to provedete. Problem je i što ljudi nemaju osjećaj pripadnosti županijama, niti da putem njih mogu ostvariti neku dobrobit – i to nije pitanje samo naše županije. Nikad nisam čuo da je netko u mom bližem okruženju, unutar 5-6 susjednih županija s ponosom rekao da dolazi iz određene županije, dok s ponosom ističu iz kojeg grada ili mjesta potječu. To je pokazatelj da nešto nije u redu sa sustavom. Umjesto da se zidovi i barijere ruše, loše postavljen sustav ih gradi. Bilo bi poželjno bar da se preko tih zidova ”grade pontonski prelazi kako bi ljudi mogli preći na drugu stranu” jasno definiranim putem, ako ih već ne uklanjaju. A županije sad, zapravo bezrazložno, kompliciraju stvari.
Kada su pak u pitanju uprave nezavisnih gradova i općina, sugrađani vjeruju da će im problemi biti riješeni, ali ne u smislu da će biti riješeni zaobilaznim, nezakonitim putem, već upravo suprotno čisto i transparentno. Dodatna usluga i vrijednost je kada se unutar zakonskih okvira potrudimo i izađemo ususret sugrađanima i poduzetnicima te im pomognemo da napreduju sve izvan onog što po dužnosti moramo učiniti, a samim tim napreduje i zajednica. Mi smo tu radi građana.
Je li ijedno obećanje dano od strane ministara prilikom posjeta županiji u predizborno vrijeme ikada bilo realizirano? U posjetama takve vrste prednjači ministar Butković koji još uvijek nije u stanju započeti izgradnju dugo najavljivane brze ceste Šibenik – Drniš – Knin.
Postojeća cesta je zbog konfiguracije terena dosta ispresjecana raznim krivinama, a zbog povijesnog nasljeđa ide kroz naselja što značajno smanjuje sigurnost prometa i produžuje vrijeme putovanja. Cijena te nove predviđene ceste iznosi oko 2,5 milijardi kuna i čini mi se da nije realno očekivati da se ona izgradi u kratkom vremenu. Potrebno bi bilo izraditi procjenu kritičnih točaka postojeće ceste i, prije svega, vidjeti da li taj projekt uopće postoji, da li je okolna zemlja otkupljena i sl. – doista za ništa konkretno na tu temu nemamo saznanja. A već 20 godina recikliraju jedno te isto obećanje. Ne vjerujem da bi se spomenuta cesta mogla graditi odjednom, ali da se primjerice zacrta neki vremenski rok od 10 do 20 godina u kojem bi ju zajednički postepeno gradili u 20 etapa sa razumnim količinama novaca – vjerujem da bi uspjeli u tome. Da se u proteklih 20 godina svake godine napravilo 2-3 kilometara, imali bi dosad već u punom profilu izgrađenu cestu.
Koje sve projekte Vi imate u planu ostvariti ukoliko budete izabrani za župana?
Projekti su zasnovanim na tome da sve što napravimo mora imate demografski učinak jer smo županija sa jednim od najvećih odljeva stanovništva. Za što nema razloga jer smo od svih dalmatinskih županija mi najbogatiji prirodnim i povijesnim resursima. Ako izgubimo ljude ništa više neće imati smisla. Projekti su usmjereni prije svega na jednakost i na jednaku mogućnost funkcioniranja, kroz funkcionalno uređenje županijske uprave i pripadajućih institucija koje se naslanjaju izravno na županiju. Bitan segment je zdravstvo, a naročito školstvo – jer ljudi ne žele živjeti na području gdje im se djeca ne mogu obrazovati u normalnim uvjetima i gdje ne mogu dobiti potrebnu zdravstvenu skrb. Bitni su i županijski prostorni planovi koji moraju biti u dogovoru sa jedinicama lokalne samouprave na način da se zaštiti okoliš, a s druge strane da budu razvojni. Oni su temelj planskih tj. strateških dokumenata koji su naslonjeni na zelenu tranziciju i digitalizaciju. U tom segmentu nam se pruža mogućnost da od Europske unije povučemo enormna sredstva. Energetsku i digitalnu strategiju moramo napraviti što prije, ne samo mi kao županija već i svaka jedinica lokalne samouprave. Grad Knin je prije neki dan pokrenuo tu proceduru. Taj dokument je jako važan, a ne možete ga krenuti pripremati na nižoj razini dok nije usuglašeno s višom razinom, u ovom slučaju državnom i europskom, a županijska je u sredini.
Digitalizacija je proces koji je prespor, godinama se u Kninu borimo sa sličnim problemima, imamo pripremljeno softversko rješenje koje smo do kraja razradili, ali nikako da dobijemo pristup sustavu e-Građani. Naime, imali smo namjeru pokrenuti aplikaciju e-Referendum tzv. ”Pitajmo građane”, gdje bi putem digitalne platforme e-Građani Kninjani koji imaju pristup istoj mogli referendumski savjetodavno utjecati, u realnom vremenu, na donošenje odluka vezano uz naš grad. Tako primjerice mogu dati mišljenje da li će kontejner za otpad biti lociran na određenom mjestu, a mogu kreirati politike šireg utjecaja u smislu da li Knin želi ići prema određenom tipu gospodarenja zelenim ili poslovnim površinama. Ta aplikacija u načelu omogućuje i tajnost glasovanja, tako da bi nas ovi lokalni izbori koji stoje 100-tinjak milijuna kuna implementacijom ovog već gotovog i spremnog projekta, koji nikako ne možemo realizirati zbog birokratskih besmislica, ne bi koštali ni 10% tog iznosa.
U Kninu smo digitalizirali upise u vrtić te se mogu se zatražiti i ostale razne potvrde vezane uz gradske usluge.
Što se tiče Šibensko-kninske županije iznimno nam je važno da sugrađanima koji žive na otocima omogućimo bolju prometnu povezanost, a to je moguće ostvariti putem financiranja iz fondova koje sam nabrojao. Ono što muči čelnike jedinica lokalne samouprave uz more je i pomorsko dobro te raspodjela naknade u tu svrhu. Jedinicama vraćaju sitniš, a županiji ostane pretežiti dio sredstava. Taj novac im je potrebno vratiti, ali naravno pod uvjetom da se ulaže u pomorsko dobro – moramo imati uređene rive, pristaništa, marine itd. Ti ljudi žive od mora.
Također bitan segment je i obnova školskih zgrada, u šibenskim prigradskim naseljima je potrebno izgraditi novu školu. Ljudi se često žale i ponavljaju da ako želimo da nam djeca ostanu moramo im omogućiti kvalitetne uvjete ostvarenja obrazovnih potreba. A škola nije samo zgrada za edukaciju, što joj je primarna namjena, već je ona i mjesto okupljanja te raznih drugih događanja koje povezuje ljude. Također škole su i mjesta održavanja izvanškolskih aktivnosti.
Što za kraj želite poručiti biračima?
Poručujem svim građanima bez obzira da li će glasati za moju malenkost ili za mog protukandidata da izađu i glasuju. Tek tada demokracija ima smisla – iskoristite svoje pravo i odlučite u kojem ćemo smjeru ići.
