Zoran Šprajc novinar godine, Jasni Babić HND-ova nagrada za životno djelo

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u povodu Svjetskog dana slobode medija u srijedu je u Zagrebu dodijelilo godišnje nagrade za 2016. te novinarom godine proglasilo urednika i voditelja RTL Direkta Zorana Šprajca. Za novinara godine bili su nominirani i urednik Nacionala Berislav Jelinić, direktor vijesti, urednik i voditelj N1 televizije Tihomir Ladišić i novinar 24 sata […]

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u povodu Svjetskog dana slobode medija u srijedu je u Zagrebu dodijelilo godišnje nagrade za 2016. te novinarom godine proglasilo urednika i voditelja RTL Direkta Zorana Šprajca.

Za novinara godine bili su nominirani i urednik Nacionala Berislav Jelinić, direktor vijesti, urednik i voditelj N1 televizije Tihomir Ladišić i novinar 24 sata Boris Rašeta. Od ukupno pristiglih 454 važećih glasova članova HND-a najviše je dobio Zoran Šprajc – njih ukupno 176.

Kako se ističe u obrazloženju nominacije, Šprajc od ponedjeljka do četvrtka, u studiju RTL Direkta obrađuje najvažnije događaje dana uz uvijek aktualne goste, pomičući granice žanra.

‘Ipak, glavni adut Direkta njegovi su osobni komentari koji, uz urođenu mu domišljatost i često brutalnu iskrenost, kontekstualiziraju najvažnije društvene teme. U toj potpunoj uredničkoj slobodi, prometnuo se u jednog od najutjecajnijih komentatora hrvatske svakodnevnice’, stoji u nominaciji.

Šprajc je nakon uručenja nagrade zahvalio svima, a naročito kolegama konkurentima za novinara godine pritom izrazivši i kritiku mnogima koji olako shvaćaju profesiju i dužnost novinara.

‘Ne može svatko biti član novinarskog društva, ne može svatko kvalitetno sastaviti rečenicu. Prije svih priča da su drugi krivi, mi novinari moramo pravilno raditi svoj posao’, istaknuo je Šprajc.

Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobio je Hajrudin Merdanović za seriju članaka o Perici Matasu objavljenih u 24 sata. Kako se ističe u obrazloženju nominacije, ‘dvije države, tri ministarstva i 36 godina – sve to nije bilo dovoljno da čovjek iz psihijatrijske bolnice na Rabu, gdje su ga prozvali Perica Matas, dobije identitet. Ali je zato bio dovoljan jedan jedini novinar. U manje od dva mjeseca, nakon niza novinarskih terena, serije dirljivih tekstova i pročitanih stotina stranica dokumenata, u Perici su brat i sestra prepoznali davno izgubljenog brata. Malo je novinarskih radova danas koji se temelje na višetjednim istraživanjima i upornom traganju za istinom’.

Nagradu za televizijsko novinarstvo dobili su Daniela Draštata, Marijana Kranjec i Ljiljana Mandić za film ‘Neprežaljeni’ Hrvatske radiotelevizije. Riječ je, stoji u obrazloženju, o iznimno dojmljivom dokumentarnom filmu koji na vrlo životan način govori o romskom stanovništvu iz okolice Županje i Vinkovaca koje je na tom području živjelo do 1942. Posvećen sjećanju na romske žrtve Holokausta, odnosno Porajmosa, film je bilješka o stradanju ovoga naroda u NDH.

Za radijsko novinarstvo nagrađen je Albert Petrović za emisiju ‘Tko je ovdje lud’ Hrvatskog radija Rijeka u kojoj, kako je istaknuto, Petrović urednički potpisuje emisiju koju osmišljavaju i oblikuju psihički bolesne odrasle osobe iz Doma Turnić u Rijeci. ‘Poigravajući se žanrovima, u rasponu od klasično-novinarskih do glazbenih, ispovjednih ili dramskih, emisija postiže rijetku raznolikost koja nas suptilno približava svijetu njihovog zakinutog građanstva’, ističe se u obrazloženju.

Za novinsku fotografiju nagradu Nikša Antonini dobio je Jurica Galoić iz Pixella koji je ‘uhvatio’ dva prošlogodišnja potpredsjednika Vlade, Tomislava Karamarka i Božu Petrova tijekom postrojavanja HV-a na stadionu NK Zagreb i to usred najžešće krize koja će nekoliko dana kasnije dovesti do pada Vlade i prvih pravih izvanrednih izbora u hrvatskoj povijesti.

Za najbolji snimateljski prilog nagrađeni su Goran Šantar i Davorin Tram za film ‘Usidreni’ Nove TV koji kroz životne priče pet sugovornika govori o vukovarskoj današnjici, ali i budućnosti toga grada.

Za istraživačko novinarstvo nagrađene su Sandra Carić Herceg i Orhidea Gaura Hodak za, prema mnogima – ključno novinarsko otkriće 2016, članak ‘Kako su se plaćale konzultantske usluge Karamarkovoj supruzi – Lobist Mola Ani Karamarko platio 60 tisuća eura’, objavljen u Nacionalu, a nagradu za internetsko novinarsko dobila je Melisa Skender za članak objavljen na Lupiga.com, ali i seriju tekstova o gradnji crkve u parku na zagrebačkoj Savici i otporu stanovnika toga kvarta.

Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani dobila je Jasna Babić, kako se u obrazloženju ističe, sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj koja je 1988., kao već izrazito afirmirana novinarka, ušla u profesionalno novinarstvo. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovini devedesetih ‘novinarsko pero hrabro umače u društvenu kaljužu, otkrivajući brojne društvene i političke afere post-ratnog, tranzicijskog društva’.

Jasna Babić nije mogla doći na dodjelu nagrada na kojoj su bile citirane njezine riječi: ‘Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva – onda se brate mili može i oduzeti. Onaj tko daje taj i uzme’.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close