ZFF – Društveno angažirani filmovi glavnog programa

Glavni program ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala, što će se održati od 11. do 19. listopada, obilježit će niz društveno angažiranih filmova, a otvorit će ga film “Božanski red” o neslavnom podatku iz povijesti jedne od najrazvijenijih zemalja u svijetu, Švicarske, u kojoj žene do izbora 1971. godine nisu imale pravo glasa. Filmovi se bave pitanjem […]

Glavni program ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala, što će se održati od 11. do 19. listopada, obilježit će niz društveno angažiranih filmova, a otvorit će ga film “Božanski red” o neslavnom podatku iz povijesti jedne od najrazvijenijih zemalja u svijetu, Švicarske, u kojoj žene do izbora 1971. godine nisu imale pravo glasa.

Filmovi se bave pitanjem prava žena, pravom na pobačaj, LGBT zajednicom, posljedicama PTSP-a te pitanjem imigranata i islamske tradicije. “Željeli smo približiti islam publici da, s obzirom na sve što se događa danas u svijetu, vide kako to nije nikakav bauk”, rekao je direktor ZFF-a Boris T. Matić.

Prvijenac švicarske redateljice Petre Volpe, “Božanski red”, koji na zabavan način prikazuje kako su mirne seoske kućanice postale sufražetkinje u borbi za svoja prava, dobitnik je nagrade publike na Tribeca Film Festivalu i švicarski kandidat za Oscara. Na zagrebačkom festivalu predstavit će ga glumica Rachel Braunschweig, koja je za sporednu ulogu osvojila švicarsku nacionalnu nagradu za najbolju glumicu.

Pravima žena, odnosno pravom na pobačaj, bavi se iranski film “Nestanak” Alija Asgarija, o izazovima ilegalnih imigranata progovara danski “Šarmer” Milada Alamia, a o drugoj generaciji iračkih doseljenika u Australiji “Ali se ženi” Jeffreya Walkera. “Drago mi je da ćemo u potonjem vidjeti kako smo svi jednaki, jer tradicija o kojoj govori film gotovo je jednaka onoj u Dalmatinskoj Zagori”, napomenuo je Matić.

Prikazat će se i singapurski kandidat za Oscara, “Pop Aye” Kirsten Tan, film ceste s čovjekom i slonom u glavnim ulogama, koji je osvojio posebnu nagradu žirija za scenarij u Sundanceu, postratni film “Fokstrot” Samuela Maoza, nagrađen u Veneciji Velikom nagradom žirija i “Parižanka” Leonor Serraille, koji je u Cannesu osvojio Zlatnu kameru u programu Izvjestan pogled.

Talijanski kandidat za Oscara, “Ciambria” Jonasa Carpignanoa, prikazuje odnos romske i imigrantske zajednice u Kalabriji, dok će se mladi francuski glumac Xavier Legrand predstaviti u Zagrebu dramom o borbi za skrbništvo nad djecom “Skrbnik”, nagrađenim Srebrnim lavom za režiju u Veneciji.

Program donosi i film “Zimska braća” islandskog autora Hlynura Palmasona o zajednici rudara na danskom sjeveru te argentinski “Sezona lova” Natalie Garagiole o susretu mladića s njegovim biološkim ocem, koji je nagradila publika Mostre.

Temom LGBT ljubavi bavi se film “Božja zemlja” Francesa Leea, smješten u ruralnu Englesku kojega su kritičari već proglasili jorkširskom verzijom “Brokeback Mountain”, a osvojio je i Posebnu nagradu žirija za režiju na Sundanceu.

Ratnim veteranima i posljedicama PTSP-a bave se dva filma iz bliskog susjedstva – bosanskohercegovački “Muškarci ne plaču” Alena Drljevića koji je u Karlovim Varima dobio posebno priznanje žirija i drama s elementima crne komedije “Žaba” Elmira Jukića, koja je dobila nagradu publike na Sarajevo Film Festivalu (razvijan je u programu Industrija ZFF-a, a prikazuje se izvan konkurencije s obzirom da je jedan od koproducenata Propeler Film).

Uz trinaest dugometražnih filmova za festivalska Zlatna kolica natjecat će deset međunarodnih kratkometražnih filmova i isto toliko u programu hrvatskih kratkometražnih filmova “Kockice”, koji donosi i nove filmove Antonete Alamat Kusijanović, Tina Žanića, Jurja Primorca i Judite Gamulin.

U žiriju za najbolji dugometražni film su redatelj Peter Brosens, producent Peter Rommel i glumica Lana Barić, a o najboljem kratkometražnom filmu i hrvatskom filmu iz “Kockica” odlučivat će redatelji Saša Ban i Alejo Franzetti i montažer Catalin Cristutiu. 

Jaka konkurencija i u programu “Ponovno s nama”

Jedan od najzanimljivijih programa, “Ponovno s nama”, s novim filmovima autora čiji su prvijenci već prikazani na ZFF-u, predstavila je koordinatorica programa Selma Mehadžić.

“Ovogodišnja novost je da će se u suradnji s Art-kinom Croatia cijeli taj program prikazati i u Rijeci, a uz nagradu Zlatni bicikl dodijelit će se i Nagrada riječke publike”, rekla je Mehadžić, najavivši izrazito jaku konkurenciju velikih redatelja s filmovima koji se bave “urušavanjem vlastitog morala”.

Publici ZFF-a odavno poznat ruski redatelj Andrej Zvjagincev predstavlja se trilerom “Bez ljubavi”, dobitnikom Nagrade žirija ovogodišnjeg Festivala u Cannesu, a regionalnu premijeru imat će novi film Sofie Coppole, “Opčinjen”, kostimirana drama sa zvjezdanim glumačkim postavom (Nicole Kidman, Kirsten Dunst, Elle Fanning, Colin Farrell), nagrađena u Cannesu za režiju.

U Zagreb nakon premijere na San Sebastianu stiže grčki redatelj Alexandros Avranas koji će s glavnom glumicom Eleni Roussionou predstaviti svoj novi film “Voli ne voli”, dok norveški redatelj Joachim Trier, predstavlja svoje najnovije ostvarenje “Thelma”, kojim prvi put ulazi u vode žanrovskog filma koristeći elemente horora i trilera.

Talijanski redateljski dvojac Antonio Piazza i Fabio Grassadonia sudjeluje s filmom “Sicilijanska bajka”, a rumunjski redatelj Andrei Cretulescu s filmom “Charleston”.

Program donosi i dva slovenska filma – “Sasvim obična obitelj” Jana Cvitkoviča te, izvan konkurencije, “Ivan” Janeza Burgera, nastalog u koprodukciji Slovenije i Hrvatske.

Buntovni filmovi u popratnom programu “Film neposluha”

U susret idućoj godini, kada se obilježava buntovna 1968., filmska kritičarka Diana Nenadić okupila je u popratni program “Film neposluha” jedanaest filmova, koji će se prikazati u dvorani F22.

Mnogi od filmova koji podsjećaju na trenutke građanskog neposluha, odmetnute pojedince i revolucionare, bili su zabranjivani, poput tijekom 35 godina bunkeriranog “Mlad i zdrav kao ruža” Jovana Jovanovića ili satiričke kritike Titove policijske države “General i pravi čovjek” zbog kojeg je redatelj Vladimir Kristl morao pobjeći u Njemačku.

Tu je i britanska anarhistička drama “Kad bi…” Lindsaya Andersona, inspirirana francuskim filmom Jeana Vigoa “Nula iz vladanja” iz 1933. koji će se također prikazatina ZFFu.

Od novijih filmova u program je uvršten dobitnik Srebrnog medvjeda 2006. “Zaleđe” redatelja iranskog novog vala Jafara Panahija te hrvatski dokumentarac “Odgođena revolucija” koji propituje kolektivni društveni strah od promjena.

ZFF je priredio i tradicionalne programe namijenjene djeci – filmove za natjecateljski program PLUS selektirali su i nagrađivat će ih zagrebački srednjoškolci, a tu je i Bibijada koja je ove godine posvećena švedskoj kinematografiji, od klasika Pipi Duge Čarape do suvremenih ostvarenja.

Program “Moj prvi film” je posvećen švedskom filmu – u selekciji filmskog kritičara Nenada Polimca predstavit će debitantske filmove najznačajnijih švedskih redatelja, Ostlunda, Moodyssona, Faresa, Anderssona, Bergmana, najavio je izvršni direktor festivala Hrvoje Laurenta.

Program “Velikih 5” tradicionalno donosi najznačajnije novije filmove pet najvećih europskih kinematografija, Dan Luxa tri finalista Nagrade Lux Europskog parlamenta s istovremenim prikazivanjem u 28 država, dok je poseban program posvećen sve življoj crnogorskoj kinematografiji.

“Kinematografija Crne Gore je u začecima, no pomagali su svojim sredstvima i hrvatski film, a prošle godine je dobila i Filmski centar. Sve su to razlozi da skrenemo pozornost na crnogorski film i poželimo mu dobrodošlicu”, rekao je Boris T. Matić.

Program Industrija – sve veći i sve posjećeniji

“Broj posjetitelja za edukativni i networking program Industrija kontinuirano raste, jer se ne bavimo samo filmom nego cijelim spektrom audiovizualne industrije, od razvoja projekta, pisanja scenarija, financiranja, koprodukcija, prezentacije projekta, postprodukcije do distribucije filma”, rekla je producentica Lana Matić.

Najavila je kako će se ove godine prvi put u glavnom programu, na zatvaranju festivala, prikazati film snimljen nakon sudjelovanja na radionici Moj prvi scenarij održane u okviru Industrije – “Žaba” Elmira Jukića, ekranizacija kultne predstave hrvatskog autora Dubravka Mihanovića.

Među ostalim, održat će se masterclass stručnjaka za razvoj VR igara Spencera Hunta, u Zagreb dolazi i James Watkins, redatelj serije “McMafia” koja je snimana u Hrvatskoj, dok će u programu “Industrija mladost!” studenti šest akademija iz regije pohađati radionice na kojima će razvijati svoje kratke filmove. “Za svaki festival, osobito za onaj koji prikazuje debitante, važno je davati potporu mladima. To smo počeli s Kockicama, a nadam se da će i Industrija mladost! postati jaka platforma za njih”, rekla je Matić.

Ponuda filmova s festivala uobičajeno će biti dostupna u MAXtvVideoteci i na MAXtv To Go, dok će se u Filmofeel korneru posjetitelji moći zabaviti Play Station igricama.

Cijene ulaznica se, ovisno o programu, kreću između 10 i 30 kuna, a tijekom pretprodaje, od 2. do 10. studenog, su pet kuna niže.

Cijena paketa ulaznica “ZFF maratonac” je 200 kuna i vrijedi za filmove Glavnog programa u kinu Europa, dok se za besplatne projekcije ulaznice preuzimaju isključivo na blagajnama i jedna osoba može preuzeti najviše četiri besplatne ulaznice po projekciji. Ulaz na masterclass programe je slobodan bez preuzimanja ulaznica do popunjenja mjesta.

Uz kino Europu i dvoranu Mueller, festival će se održati u kinu Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, na novoj akademijskoj sceni F22.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close