Zdenko MATIČIĆ: POREZNA REFORMA IZMEĐU DVA SABORSKA ČITANJA

Najveća prijetnja su joj ugostiteljska tvrdoglavost i MOST-ov populizam! Uspije li ugostitelje uvjeriti da rastom PDV-a na njihove usluge s 13 na 25 posto, ne gube toliko koliko iskazuju u protestima, ali i uz pretpostavku da će bez muka zakrpati rupu koja se otvorila nakon što je popustio MOST-u pa PDV na kruh, mlijeko, knjige […]

Najveća prijetnja su joj ugostiteljska tvrdoglavost i MOST-ov populizam!

Uspije li ugostitelje uvjeriti da rastom PDV-a na njihove usluge s 13 na 25 posto, ne gube toliko koliko iskazuju u protestima, ali i uz pretpostavku da će bez muka zakrpati rupu koja se otvorila nakon što je popustio MOST-u pa PDV na kruh, mlijeko, knjige i lijekove vratio s 12 na 5 posto, ministar financija Zdravko Marić sačuvao je kičmu sveobuhvatne porezne reforme. Najobimnije od zamjene poreza na promet porezom na dodanu vrijednost potkraj ’90-tih. Ne bude li većih promjena i u drugom saborskom čitanju, to će mu olakšati i donošenje proračuna za 2017.

Zadovoljni poduzetnici i – “Agrokor”!

Najozbiljniju, gotovo bezrezervnu podršku dobio je dosad samo od poduzetnika, kojima nudi pad poreza na dobit s 20 na 18, za  male i srednje poduzetnike na 12 posto, podizanje praga za PDV obavezu s 236.000 na 300.000 kuna, snižavanjem PDV-a i nižu cijenu struje te nekih drugih ulaznih troškova, rast olakšica na službeno korištenje osobnih automobila, reprezentaciju. Već u tomu Marić vidi oslobađanje investicijskog potencijala, čime i mogućnost za otvaranje 6.500 do čak 12.000 radnih mjesta. Dio tih promjena imao bi, uvjeren je ministar, pomoći i poljoprivredi da živne. No to je po mnogim ekonomskim analitičarima vrlo upitno jer su mali i srednji poljodjelci praktički na izdisaju, napose proizvođači voća i povrća, jer su prepušteni “na milost i nemilost” nelojalnoj uvoznoj konkurenciji, našto se s pravom žale i uzgajivači stoke i peradi. Pa se čini da i nisu baš daleko od istine oni skloni tvrdnji kako će od tih poreznih poticaja koristi imati uglavnom veliki, među kojima strši Todorićev “Agrokor”, iz kojeg je u ministarsku fotelju stigao i ministar Marić, zatim “Žito” i druge tvrtke “gospodara slavonske ravnice” Marijana Pipunića i najžilaviji od onih nešto manjih.

Pirovu pobjedu, na granici najobičnijega populizma, izvojevao je HDZ-ov partner u Vladi i Saboru MOST vraćanjem PDV-a s 12 na 5 posto za kruh, mlijeko, lijekove i knjige, koji i s višim PDV-om ne bi smjeli izazvati veće potrese. Jer, čak i bez olakšica koje bi proizvođači tih proizvoda trebali iz drugog dijela porezne reforme, kruh i mlijeko mogli bi poskupjeti za kojih 0,50, knjige i lijekovi od kune naviše. Ostaje vidjeti hoće li MOST ustrajati i na svom drugom, ne baš mnogo razumnijem adutu, kad namjesto Marićeve dvije (24 % na dohodak od 3.800 do 17.500 i 36 % na više od toga) traži čak pet poreznih razreda na dohodak, od 10 do čak 50 posto, čime bi samo zakomplicirali računice, bez iole značajnijih dobitaka i za porezne obveznike i za državu.

Sirotinjo i Mariću si teška!

Premda joj u poreznoj reformi naizgled i nije mjesto, u javnoj je raspravi jedna od top tema minimalna plaća. Dizanjem osobnog odbitka s 2.600 na 3.800 kuna, radnici na minimalcu ne dobiju baš ništa. Prvi koji mogu računati sa simboličnih par desetaka kuna  mjesečno su tek oni s prosječnom plaćom od 5.500 kuna, pa i s kojom kunom više, ako imaju djecu ili koga drugoga u obitelji za kojega su po zakonu dužni skrbiti. Slaba je utjeha toj sirotinji ministrova najava pojeftinjenja životnih troškova, recimo struje i odvoza smeća, ako se radi o uštedi od 300-400 kuna na godišnjoj razini. Zato i nije nužno biti velikim ekonomistom da bi se zaključilo kako je jedino rješenje u propisivanju minimalca na razini podmirivanja nužnih mjesečnih troškova za samca, što sadašnjih 2.560 kuna (neto minimalac) ne osigurava. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta dr. Drago Jakovčević je tvrdnjom da je to 4.000 kuna ministru Mariću za gostovanja u emisiji “Nedjeljom u 2” na HTV-u bacio “rukavicu u lice”, na koju on uopće nije reagirao. Zadovoljio se konstatacijom da se o tom fenomenu raspravlja na Gospodarsko-sindikalnom vijeću. Malo je vjerojatno da će ta rasprava uroditi iole značajnijim plodom, ako i među uglednim ekonomistima prevladavaju oni koji tvrde kako je bolje raditi i za 2.500 kuna, nego uopće ne raditi, dok na pitanje o svrsishodnosti postojanja tvrtki koje najnižom plaćom ne omogućavaju ni golo preživljavanje čak ni ne reagiraju!?

Zašto ministar ostaje pri gradnji kuće od – krova?

Tako se čini da će Vlada i Sabor do finalizacije porezne reforme najžešću bitku, ako ne i otvoreni rat imati s ugostiteljima poradi skoka PDV-a na ugo-usluge s 13 na 25 posto. Iako to zapravo i samo znači rast cijena za 10 posto (kava za kunu, pivo za kunu i pol, prosječan ručak za 5-10 kuna), ugostitelji tvrde da će biti prisiljeni otpuštati zaposlene, neki kažu i zatvarati lokale. Pritom ministru ne pomaže ni tvrdnja da, zbog pada ulaznih troškova, i nemaju većih razloga za poskupljenja, kamoli otpuštanja radne snage ili gašenja posla. Ugostitelji uzvraćaju usporedbom s PDV-om koji je u većini ostalih zemalja EU, napose Mediterana, na razini općeg u turizmu – od 8 do 12 posto. Kako ni nijedna od strana ne popušta, teško je predvidjeti kako će taj spor okončati. Baš kao i još jedan HDZ-a s partnerskim MOST-om, o o organizacijskoj pripadnosti poreznog USKO-ka – prvi bi ga pod paku ministra financija, drugi da ostane samostalan.

No, iako u sjeni raspri o postocima poreznih promjena, i dalje je ponajvećim upitnikom stvarnih dosega porezne reforme, ako joj nije prethodilo utvrđivanje stvarnih, realno opravdanih troškova svega što se financira iz državnog proračuna. Racionalizacija državne i javne uprave te lokalne samouprave, obrazovanja i zdravstva, zašto ne i revizija Vatikanskih ugovora, privilegiranih slojeva društva – sve to, potvrdili su nam i neki od ekonomista s kojima smo to pretresali, urodilo bi uštedom vjerojatno i znatno većom negoli je sadašnji manjak od 2 milijarde kuna s kojim rad smanjenja porezne presije računa ministar Marić. Da se išlo tim slijedom poteza, porezna bi presija jamačno bila još niža. A od njega se o tomu ne može čuti ni slova. Očekivano, jer ti bi značilo i ne baš ugodno priznanje kako rad “mira u kući” (glasačke mašine na trošak proračuna) tu istu kuću gradi od krova, umjesto jedino logičnog i opravdanog – od temelja!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close