Zdenko MATIČIĆ: HEP ZA INU – RAČUNICA BEZ GREŠKE ILI RAČUN BEZ KRČMARA?

Preskupa blagdanska čestitka! Htjeli – ne htjeli, pri svakom sjećanju prijelaza iz stare 2016. u novu 2017., bili religiozni ili ne, prekrižit ćemo se s obje ruke. Prvo zarad Badnjaka, kad nam je premijer Andrej Plenković Božić čestitao objavom gubitka arbitraže u Ženevi i najavom otkupa MOL-ovih dionica Ine, jer je to “strateški interes”. Potom […]

Preskupa blagdanska čestitka!

Htjeli – ne htjeli, pri svakom sjećanju prijelaza iz stare 2016. u novu 2017., bili religiozni ili ne, prekrižit ćemo se s obje ruke. Prvo zarad Badnjaka, kad nam je premijer Andrej Plenković Božić čestitao objavom gubitka arbitraže u Ženevi i najavom otkupa MOL-ovih dionica Ine, jer je to “strateški interes”. Potom i rad Silvestrova, kad je obznanio da se to kani učiniti prodajom 25 posto dionica HEP-a, druge strateške energetske tvrtke.

Tanki argumenti za sudbinsku transakciju

Nakon posljednjeg istupa ministrice gospodarstva Martine Dalić sad je potpuno jasno da je politička odluka za takvu transakciju na najvišoj političkoj razini, čini se,  već pala. Energetska struka zdvojna, financijaši također podijeljena mišljenja, a na političkoj sceni, bez puno premišljanja, prevladalo je populizam, podršku i to bezrezervnu, jer ” u pitanju su nacionalni interesi i očuvanje 9.500 radnih mjesta”, dao je i lider SDP-a Davor Bernardić. Tek se, gotovo očekivano, tražeći čak referendum o tomu, usprotivio najčešći MOST-ov “slobodni strijelac” Miro Bulj. Kako ga Petrov, koji mu je i saborski i stranački šef, još nije uzeo u zaštitu, može se zaključiti da je ministrica u pravu kad kaže da se Vlada o Ini usuglasila.

Martina Dalić, u ulozi vladina tumača, ponudila je odgovore i na temeljno pitanje koje prevladava u javnosti – treba li zapuštenu Inu spašavati prodajom dijela profitabilnog HEP-a, k tomu još i stvarati energetsku grupu upitne budućnosti? Ministrica tvrdi da su to zasebni poslovi, u kojima se HEP-om izbjegava samo rast javnog duga te da jamče stvaranje energetske neovisnosti, kao i potpune kontrole države nad tim strateškim sektorom. K tomu, dodaje, to je i prilika građanima, koji odluče kupiti dionice HEP-a, da i sami imaju koristi od poslovnih uspjeha te tvrtke (valjda misli na dividendu).

Kako je MOL iskoristio Inu

No, je li tomu baš i samo tako? INA više nije ni blizu negdašnjeg naftnog lidera bivše države pa i šire regije. U ratu je ostala bez većeg dijela tržišta, k svemu je, kao i banke, bila “bankomat”, za državne, ali i ne samo državne potrebe. Tako onemoćalu, ali i rad “suše” u proračunu Račanova je Vlada strateškog partnera, s 25  posto plus dionicom (i pravom prvokupa u nastavku do 75 posto) našla  u, pokazat će se, problematičnom MOL-u. Kako je  izluđujuće sada slušati tadašnjeg ministra gospodarstva Ljubu Jurčića da to i nije bio baš najsretniji izbor, mada su i preostala dva pretendenta, austrijski OMV i ruski Rosneft, bili jednaki, ako ne i slabiji nego INA. A njegova je bila presudna u odluci!? Ah ta naknadna pamet.

Iako su se obvezali ulagati u razvoj, Mađari ulaganjem tumače ono čime su kupili polovicu Ine (desetak milijardi kuna), potom su se pod sumnjivim okolnostima dokopali i presudnoga glasa u upravi, zapustili obje naše, istodobno osuvremenivši dvije svoje rafinerije, na  Hrvatsku prebacili teret plinskog biznisa, raširili se po negdašnjem Ininom tržištu. Nedavno su dobili našu arbitražu u Ženevi rad koruptivnog preuzimanja uprave i plinskog biznisa, a lako moguće da dobiju i onu u Washintonu (to je njihova, rad plinskog biznisa također, samo ova rad adresiranja gubitaka od nekih 5 milijardi kuna).

Treba li zbog slabe Ine načeti i jaki HEP?

I onda na Badnjak gotovo neoprostiva taktička greška Vlade – “kupujemo drugu polovicu Ine”! OK, najavljen je i protest  radi izgubljene arbitraže, ali to je već praktički zaboravljeno, jer sve su karte bačene na strategiju otkupa, a da se nitko nije zapitao žele li Mađari, napose pod kojim uvjetima, jer radi se o njihovu udjelu, uopće prodavati svoju polovicu Ine. I koliko će to koštati. Sve da i nije po trenutačnoj cijeni dionica Ine na Burzi, jer to bi značilo basnoslovnih 15-ak, nego i da padne na 10-ak milijardi kuna, opet je financijski i više nego problematično, jer gotovo još toliko trebalo bi uložiti u modernizaciju rafinerija. Bez osnova nisu ni pitanja čiju bi naftu potom prerađivali (sirijska nalazišta su nedostupna, domaća nedostatna, cijena nafte na svjetskom tržištu nimalo obećavajuća), komu i pošto prodavali derivate, jer je Ina u međuvremenu izgubila dobar dio domaćeg tržišta, a na ono u bližem okruženju više gotovo ne mogu ni računati.

U takvoj situaciji u neizvjesnost uvlačiti još i HEP, koji zasad jest profitabilan, alI i vrlo ranjiv, jer godinama nije bilo iole ozbiljnijih ulaganja, razlog je više oprezu i stručne i najšire javnosti. Doda li se tomu da je struja u međuvremenu postala robom, koju i na našem tržištu nudi sve jača konkurencija, uključivši i njemački RWE, koji se ubacuje i plinom, treba li  jačega povoda ozbiljnom propitivanju svih argumenata koje nam iz Banskih dvora nude praktički ad hoc? Uostalom, s najboljim se namjerama ulazilo i u strateško prodavanje udjela u Ini pa vidimo kako je to završilo.  Dobrano su već, zasad pod koncesijama, načete i vode, čeka li štogod sličnoga i šume, bez svake osnove nisu crne prognoze kako je slavonska njiva svjesno zapuštena, e da bi je, po isteku petogodišnjeg roka  zabrane od ulaska u EU, lakše pokupovali stranci …

Koliko nas košta EU?

Teorija zavjere? Nipošto, nego tek pokušaj zdravog razuma da dokuči moguće razloge nikad lošijeg pozicioniranja Hrvatske na socijalnoj karti Europske unije. Dvadeset godina poslije rata, tri od ulaska u EU, pretekli su nas i Rumunji, iza nas samo Bugari, iako smo za većinu istoka Europe na startu bili “bogati zapad”! Je li to baš i samo posljedicom sebičnosti i nesposobnosti naših političkih garnitura, ili su u svemu tomu debelo i prsti liberalnoga kapitalizma? Kako su i zašto prvo opustošene, zatim osnažene pa budzašto prodane banke, koje su i dalje vodili naši bankari, kako je to privatiziran T-com, ako je kupac – Deutsche telecom – u većinskom vlasništvu njemačke države? Kako se i zašto pri euforiji svakogodišnjim turističkim rekordima “zaboravlja” kazati da je i do 80 posto ukupne potrošnje u tom sektoru iz – uvoza, čak i pola prehrane, dok Slavonci napuštaju oranice i štale pa, trbuhom za kruhom, sele na sjeverozapad?

Nije li možda baš sada, u prijelomnom trenutku za Inu, nekad ponosa domaćega gospodarstva, danas ruine, vrijeme da i naši političari napokon zaigraju otvorenih karata, otkriju nam stvarnu cijenu ne samo osamostaljivanja prije dvadeset, nego i ulaska u EU prije tri i pol godine? Da znamo na čemu smo i, to naročito, zašto smo tu gdje jesmo!  A da usput i sa sebe skinu barem dio odijuma koji ih prati svih ovih godina. Jer, ako EU mnogo nudi; još više, sad je to valjda i posljednjem slijepcu razvidno, uzima!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close