Zdenko MATIČIĆ: GRAĐANSKE ISTINE I MOSTOVE ZABLUDE O OVRHAMA TEŠKIMA DO 40 MILIJARDI KUNA

Kožu sirotinji ne deru odvjetnici, nego – država! Ako je ijedan od sedam uvjeta MOST-a za podršku HDZ-u i u Saboru i u Vladi, od kojih su redom odustajali jer ni za jedan se ni sami nisu ozbiljno pripremili, trebalo rješavati u “roku hitno”, onda je ovršni zakon. No i na njemu su zube slomili […]

Kožu sirotinji ne deru odvjetnici, nego – država!

Ako je ijedan od sedam uvjeta MOST-a za podršku HDZ-u i u Saboru i u Vladi, od kojih su redom odustajali jer ni za jedan se ni sami nisu ozbiljno pripremili, trebalo rješavati u “roku hitno”, onda je ovršni zakon. No i na njemu su zube slomili već na prvom koraku – umjesto na opću ovršnu proceduru, propisanu zakonom tako da u mnogim slučajevima omogućava višestruko skuplju ovrhu, nego li je dug, zaletjeli su se obećanjem kako će od ovrhe zaštititi jedinu nekretninu – kuću ili stan.

Obmane o zaštiti jedinih stanova/kuća

Namjera kojoj se nema što prigovoriti, osim što je – neprovediva. Jer, zaboga, koja će banka odobriti stambeni kredit ako se ne osigura barem jednako vrijednom hipotekom. Ako sami to nisu dokučili, mogli su pitati prvog ekonomistu, bankara ili odvjetnika pa se barem ne bi blamirali u javnosti. Ali, umjesto toga, opet crnom improvizacijom, potonuli su još korak dublje – ako već ne može spriječiti ovrhu i deložaciju, država će dužniku godinu i pol plaćati stanarinu u podstanarskom stanu. Naizgled velika pomoć, dok se ne suočite s pitanjem – kamo će jadničci potom? Ako su već htjeli zaštititi prvu nekretninu, onda su se mogli angažirati na slučajevima kad je stan/kuća hipoteka za bilo koji od nestambenih kredita. Jer, kad takav dužnik više ne može plaćati rate, banke i nekoliko puta vrijedniju nekretninu nerijetko za iznos koji će pokriti svoja potraživanja, čime, zasad legalno, oštete dužnika.

Kao pile u kučine, zapetljali su se MOST-ovci i u pokušaju da pojednostave i, što je daleko važnije, pojeftine ovrhe koje bismo mogli svesti pod zajednički nazivnik – režijski troškovi. No, kod ovih su se, mnogo brojnijih ovrha i ovršenika (broje se stotinama tisuća svake godine) usredotočili uglavnom i samo na one koje se kriju pod fantomskim nazivom tv-pristojbe, iako je odvajkada riječ o HTV pretplati. Ali tom verbalnom vratolomijom država je zapravo ozakonila prebacivanje svoje obveze (ako je HRTV javna ustanova onda je i trošak državnog proračuna) na građane Da bi, kažu, ovisno o tomu tko je u Saboru i u Banskim dvorima, spriječili politizaciju tog medija, iako je praksa redovito demantira.

Zašto se dug u ovrsi upeterostručuje?

No, tko zna bi li MOST upoće i pošao u tu promjenu da mu je prošla prvotna namjera da tv-pristojbu snize s 85 na 65 kuna. Pa se, tako proizlazi, gotovo slučajno ušlo u daleko važniju, ali, pokazat će se, i daleko težu pravnu bitku. Ne platite li, naime, tri mjeseca zaredom tv-pristojbu, zarad čega ste HRTV-u dužni 255 kuna, slijedi opomena pa ovršni postupak, u kojemu će taj vaš dug dosegnuti gotovo 3.000 (tri tisuće, dobro ste pročitali) kuna. Svaka se mjesečna tv-pristojba zasebno ovršava pa, uz troškovne stavke odvjetnika (sastavljanje ovršnog prijedloga, pribavljanje klauzule o pravomoćnosti, sastavljanje prijedloga svim sudionicima) i javnog bilježnika (izdavanje klauzule o pravomoćnosti, sastavljanje prijedloga, javnobilježnički troškovi i nagrada …) i PDV na svaku stavku, opterećenje dužnika s 85 skače na oko 900 kuna. Slična je i računica s ovrhama za prave režijske obveze – voda i odvodnja, odvoz smeća, struja, plin ….

Iako potpuno opravdana, ljutnja građana zbog tog lihvarenja ide na krive adrese – odvjetnika i javnih bilježnika koji ovrhe samo provode, ali stvarni je krivac država iliti, još preciznije, Vlada i Sabor koji im to suludo sročenim zakonima omogućavaju. Ako je u ičemu u pravu, MOST je to onda kad se zalaže da se naplatom dugova, barem u prvom koraku, bave sami vjerovnici, HRTV i komunalne tvrtke, s procjenom da troškovi naplate ne bi smjeli premašiti 100 kuna po svakoj neplaćenoj uplatnici.

Hanžeković prijeti Ustavnim sudom!

Našto će to ispasti, kad se zastupnici nakon porezne reforme vrate toj temi, ostaje vidjeti, ali da će biti velike frke, razvidno je već i iz prvih reakcija dijela odvjetnika i javnih bilježnika, koji, uplašeni za izvor lake zarade, prijete čak i Ustavnim sudom. Treba li reći da je najglasniji među njima Marijan Hanžeković, u čijem se odvjetničkom uredu samo radi tv-pristojbi ispišu deseci tisuća ovrha svake godine, no i dobar dio onih za neplaćene račune komunalnim tvrtkama u ZG Holdingu (Hanžeković je nedavno u NU2 baš na HTV-u ustvrdio da ovrhe za tu kuću radi još 5, a za ZG Holding još 64 odvjetnička ureda, “zaboravio” je reći i u kojemu omjeru) . Ako se tako žustra reakcija od onih kojima su te ovrhe izvor “kruha bez motike” još i mogla očekivati, začuđuje što u isti rog puše i uprava HRTV-a. Samo na tom dodatnom poslu, kažu, morali bi angažirati barem 40-ak pravnika!? Zašto, ako su procedura pa i obrazac ovršnog postupka isti za sve pobrojane slučajeve, različiti su tek iznosi i ovršenici? Ne mogu li ih, prema podacima koje ionako dobiju od ovršitelja, popunjavati zaposlenici srednjoškolci – daktilografi, a pravnici eventualno samo prekontrolirati i potpisati? A da nešto ipak poprilično gadno vonja u režijskim ovrhama, posvjedočit će i primjeri iz većine ostalih članica EU, u kojima država rad takvih dugova ne dere kožu s leđa svojih građana (U Hrvatskoj je rad ovrha u blokadi, može i obrnuto, oko 325.000 građana, čiji su dugovi izvorno oko 8 milijardi, no s važećim ovršnim regulama u množe se s 4-5 pa dosežu do 40-ak milijardi kuna, čime je većina ovršenih građana zapala u dužničko ropstvo iz kojega praktički nema izlaza).

M. Galić vs M. Hanžeković

Posebno zanimljivo je, nedavno u HTV-ovom “Nedjeljom u 2”, bilo Hanžekovićevo pojašnjenje kako se dokopao ovrha za (H)TV pristojbu – HRTV je dotad, kazao je, sam uspio naplatiti 400.000 – 800.000 kuna zakašnjelih uplatnica godišnje pa je on tadašnjem ravnatelju Mirku Galiću predložio “suradnju” i otada njegov i još pet ureda naplate 60-70 milijuna kuna godišnje. To je, očekivano, pogodilo M. Galića da mu je replicirao u jednom od idućih “NU2”. No, po vokaciji kolega-novinar, čiji su tekstovi nedvosmisleno jasni, da bi valjda izbjegao moguće optužbe o “dealu” s Hanžekovićem, zapetljao se objašnjavajući da odluku o tomu nije donio sam, nego nakon konzultacija sa suradnicima i stručnim službama. I sve je, naravno, bilo po – zakonu!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close