Zbog čijih privatnih interesa se žuri s prodajom Croatia osiguranja?

Strateška odluka koja buduće naraštaje rješava vrijednog imetka   Vlada Zorana Milanovića donijela je odluku o prodaji dvije strateške tvrtke koje su u većinskom državnom vlasništvu, Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke. Privatizacijski natječaji traju do polovine rujna, a Vlada bi o ponudama raspravljala početkom listopada. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, ovime se za […]

Strateška odluka koja buduće naraštaje rješava vrijednog imetka

 

Vlada Zorana Milanovića donijela je odluku o prodaji dvije strateške tvrtke koje su u većinskom državnom vlasništvu, Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke. Privatizacijski natječaji traju do polovine rujna, a Vlada bi o ponudama raspravljala početkom listopada. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, ovime se za HPB želi osigurati razvoj, a za CO povećanje tržišna udjela, a tek onda bi se dobivenim novcem sređivao propusni državni proračun.

Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka posljednje su dvije tvrtke iz financijskog sektora u državnom vlasništvu. Vlada će ih ove godine, ili velikim dijelom, ili u cijelosti privatizirati, kao što je već objavljeno. A ta je najava ponovno u javnost stavila već toliko od upotrebe izlizanu frazu “rasprodaje obiteljskoga srebra”. Metafora je to koja označava najveće blago neke zajednice, ono za čim se nipošto ne poseže, osim u krajnjoj egzistencijalnoj nuždi. Kad se govori o preostalim vrijednostima toga reda, državni portfelj spao je na nekolicinu strateških kuća i prirodnih monopola te infrastrukturnih sustava. Pitanje je, i javnost ga sa svih strana i postavlja, kada prodamo to što nam je preostalo, preostaje li nam, kako bismo zakrpali financijske rupe, rasprodaja i cijele države?

Što kada se proda posljednje

“To je iznimno štetan potez vlade, jer nijedna ozbiljna država ne može provoditi samostalnu ekonomsku politiku bez značajnog utjecaja u bankarskom sustavu,” smatra prof. dr Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Prema mišljenju uglednog ekonomskog stručnjaka, u zemlji se na određeni način raširilo pogrešno uvjerenje kako su banke velikih europskih država uglavnom već odavno privatizirane. U Hrvatskoj, pak, država još posjeduje malih sedam do osam posto sektora. Osim ekonomsko-političkog smisla, protivno namjeri prodaje ovih dviju tvrtki je i to, da u krizno doba one nipošto ne mogu postići ni potrebnu ni stvarnu cijenu.
Udio vlasništva u njima koji se želi prodati, usmjeren je na dobivanje približno dvije milijarde kuna i eksplicitno je rečeno da je glavni razlog za to krpanje ‘proračunske rupe’. No, te tvrtke i sada donose nemalu zaradu, a te brojke kao da su se negdje pogubile.

Privatizacija javnih dobara okosnica je neoliberalnog kapitalizma pa je manjak i nedostatak novca kao razlog prodaje dvije strateške tvrtke u državnom vlasništvu, najviše- velika izlika. Povlačenje države iz raznih poduzeća i tvrtki makar deklarativno se poduzima radi gospodarskog rasta, iako je on gotovo izostao, osobito u tranzicijskim zemljama. Kao uvod tome obično se govori o državi kao “najgorem gospodaru”, dok se privatnom vlasništvu pripisuju pak umalo nadnaravne moći.
Dominantna je misao o nadmoći privatnog nad javnim sektorom, a s time dolazi i nepostojanje državne intervencije i regulacije, a onda i ekonomske strategije. Pa, umjesto toliko često spominjane i isticane politike unaprijeđenja proizvodnje te izvoza, periferija bilježi rast potrošnje i zaduživanja u bankama. I ne nužno na kraju, oni koji imaju strategiju, ne prodaju svoje banke, a oni koji je nemaju, prodaju ih onda kada se to ne isplati.
Hrvatska nikako ne nalazi put do strategije razvoja i svojevrsnog ekonomskog oslobođenja. Državne banke odavno su sanirane javnim novcem i zatim gotovo ni zašto prodane – i ne samo one – privatnim vlasnicima, nipošto samo zbog besparice, a ista se sudbina priprema i posljednjoj preostaloj od njih. Jedina je razlika u odnosu na ranije slučajeve to, što sve veći dio javnosti smatra tu praksu pogrešnom i lošom.

KPMG – CO vrijedi samo 210 milijuna eura

Prema procjeni KPMG-a, najveća osiguravajuća kuća u zemlji i druga najveća na području bivše Jugoslavije (prvi je Triglav), Croatia osiguranje, vrijedi samo 210 milijuna eura. Konzultantska kuća KPMG, koju je Vlada unajmila da utvrdi vrijednost kompanije, procijenila je da CO sad vrijedi toliko pa će Vlada prodajom svog udjela zaraditi manje nego što je planirala. Kako država, prema zadnjoj najavi ministra Slavka Linića, od svojih 82 posto udjela u CO-u planira prodati 42 posto, mogla bi zaraditi oko 90 milijuna eura, odnosno, 670 milijuna kuna.
CO je u prvom kvartalu 2013. godine imao bruto dobit od 35,6 milijuna kuna, što je 34,5 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Konsolidirana dobit Grupe, koju uz Croatia osiguranje obuhvaća još 13 društava, iznosila je 56,9 milijuna kuna što je 9,6 posto više nego krajem ožujka 2012. godine. Sve to, uz prošlogodišnju dobit od 140,4 milijuna kuna, što je također 34,1 posto više nego 2011. godine, a to posve očito nije dovoljan razlog za ministra financija da odustane, ili makar odgodi prodaju ovog hrvatskog poslovnog krunskog dragulja.

– To je potpuni promašaj i doslovce antidržavni potez, jer bi naša država, kao i sve ostale normalne države u svijetu, morala imati svoju ekonomsku bazu i financijske institucije, odnosno, svoje banke i osiguravajuće kuće. Prodamo li Croatia osiguranje to će, nažalost, značiti da nismo ništa naučili na vlastitom lošem iskustvu. Možemo onda prodati cijelu državu, pa neka stranac upravlja – komentirao je najavljenu prodaju CO-a predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.

Ministar Linić od prodaje Croatia osiguranja, kako je rekao, očekuje zaradu od oko milijardu kuna. Toliko otprilike iznosi tržišna cijena 80,2 posto dionica tvrtke u vlasništvu države (ostalo imaju mali dioničari). Kako je prošlogodišnja dobit bila 140 milijuna kuna, znači da bi za samo sedam godina kompanija zaradila onoliko koliko će se sada dobiti njenom prodajom. Obzirom da je u prva tri ovogodišnja mjeseca dobit i povećana, to će razdoblje vjerojatno biti i kraće. S druge strane, novi će vlasnik za najkasnije sedam godina vratiti sav novac koji će platiti za kupnju Croatia osiguranja.
U toj osiguravateljskoj kući trenutačno je zaposleno oko 3.000 radnika. Recimo da je njihova prosječna mjesečna plaća oko 7.500 kuna, bruto. Oni, dakle, poduzeće stoje oko 270 milijuna kuna na godinu. Ukoliko novi vlasnik otpusti njih pola (a postoji velika vjerojatnost da hoće, jer u CO-u, kao i u drugim tvrtkama u državnom vlasništvu, postoji višak zaposlenih), tada će kompanija za preostale zaposlenike izdvajati upola manje, oko 135 milijuna kuna na godinu. To zapravo znači, da će novi vlasnik u roku od samo deset godina, dodatno zaraditi još oko 1,35 milijardi kuna, nakon što će ulaganje ‘pokriti’ iz same dobiti tvrtke.
Kad je riječ o CO-u, Vlada se odlučila za drukčiji model privatizacije od onoga koji je odabrala za HPB. Država će u CO-u ostati suvlasnik, ali s vlasničkim udjelom od 25 do 30 posto. Tako će u prodaju dio postojećeg vlasničkog udjela u najvećem osiguravateljskom društvu na hrvatskom tržištu, u kojem država sada ima više od 80 posto. Uslijedit će dokapitalizacija u kojoj će se njen vlasnički udio smanjiti na najviše 30 posto, na 28 ili 29 posto. Ministar Linić pretpostavlja da bi u takvom scenariju država mogla prodati 42 posto svog sadašnjeg vlasničkog udjela u CO-u.

Poljaci zainteresirani za CO i cijelu regiju

Najveći poljski osiguravatelj PZU iskazao je nekoliko puta javno svoj snažan interes za privatizacijom Croatia osiguranja. ”Doista smo jako zainteresirani za investiciju u Croatia osiguranje i vjerujemo da bismo upravo mi bili savršen partner za takvo ulaganje”, kazao je predsjednik Uprave PZU-a Andrzej Klesyk
Također je naglasio da prihvaćaju sva pravila koja hrvatska Vlada odredi kao uvjete za privatizaciju. Klesyk smatra da hrvatska Vlada treba pažljivo odlučiti kome će prodati Croatia osiguranje, jer će prodaja odrediti budućnost sektora i to hoće li se odlučivati iznutra, što oni nude u snažnoj suradnji s pozitivno raspoloženom vlašću, ili daleko izvana, u kompaniji koja će promijeniti sve- i logo i ime. Iz PZU-a naglašavaju da novac pritom nije problem, jer je prošle godine grupacija poslovala s milijardom eura dobiti. Glavni konkurenti za kupnju Croatia osiguranja, prema medijskim najavama, mogao bi im biti rovinjski Adris, kompanija koja je za sada jedina iskazala neslužbeni interes, ako ne računamo Triglav koji bi se i sam trebao naći u privatizaciji.
PZU je zainteresiran za investiranje i ako Vlada ponudi na prodaju manje od 51 posto dionica, ali naravno da bi s vremenom voljeli otkupiti većinski paket. Zainteresirani su, naglasio je predsjednik Uprave i za to da hrvatska Vlada ostane značajan partner, jer je riječ o nečemu što je iznimno važno za financijsku sigurnost Hrvatske. No, Klesyk nije želio reći kolika bi bila vrijednost transakcije.

Ako Poljaci ne uspiju kupiti CO, neće biti njihovih drugih akvizicija u našoj zemlji. PZU preko Hrvatske planira ući u širenje u regiji. Također, zainteresiran je za sva velika osiguranja na jugoistoku Europe, pa tako eventualno i za slovensko Triglav osiguranje, ali je Klesyk pomalo sarkastično primijetio da slovenske vlasti već godinu i pol govore o njegovoj privatizaciji pa ne zna koliko će im još trebati za odluku.

U igri i slovenski Triglav 

Predsjednik Uprave kaže da ” PZU ne želi kupiti CO, već uložiti kapital u CO” te da bi im odgovaralo i da država dugoročno ostane značajan dioničar CO, jer želi biti partner s vladom. Kaže i to, kako bi u slučaju da postanu vlasnici CO ostavili tvrtki njeno ime. “CO poznaje 80 posto Hrvata, PZU nitko u Hrvatskoj ne poznaje. Kupac sa zapada promijenio bi ime, jer je to njihova praksa, ali mi ne bismo”, tvrdi prvi čovjek PZUa. On priznaje kako je ulazak u CO zapravo biti, ili ne biti za planove njegove tvrtke u regiji: “Ako ne uspijemo uložiti u CO, ili Triglav, onda ćemo morati priznati da je tržište Balkana za nas zatvoreno!” A PZU svoju poslovnu budućnost vidi, kako je to slikovito Klesyk rekao, na prostoru istočno od Berlina, zapadno od Moskve, na sjeveru sve do sjevernog pola, te na jugu do Mediterana! Danas posluje, osim u Poljskoj, još i u Ukrajini te u sve tri baltičke države. PZU je lider na domaćem tržištu, na kojemu drži 43 posto životnog i 32 posto svih ostalih osiguranja. Ima 16 milijuna klijenata te 11,6 tisuća zaposlenih.
Krajem lanjskog ožujka, pak, Zavarovalnica Triglav d.d., najveća slovenska osiguravajuća kuća, zainteresirana za kupnju Croatia osiguranja, potpisala je ugovor s IFC-om, fondom Svjetske banke. Osnovali su tvrtku Triglav International i prenijeli na nju vlasništvo svih biznisa Triglava u regiji osim slovenskog, a to su poslovanje u Hrvatskoj, Češkoj, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. IFC ulazi u vlasništvo te kompanije, a u Triglavu se nadaju da će taj fond Svjetske banke i službeno povisiti kapital Triglava INT za 25 milijuna eura, što će slovenskoj tvrtki omogućiti planiranu kupnju na Balkanu. Zahvaljujući takvom aranžmanu s IFC-om, slovenski državni fondovi ostat će većinski vlasnici matičnog poduzeća u Sloveniji. Triglavu je kupnja CO, zapravo presudan poslovni potez želi li i ostvariti svoj plan rasta do najvećeg osiguravatelja u regiji, a za planirane akvizicije ima nešto više od 100 milijuna eura svojeg kapitala.
Vrijeme odluke kome prodati obje tvrtke u većinskom državnom vlasništvu bliži se, a to znači da se budući naraštaji lišavaju vrijednog imetka, ili, odlazi obiteljsko srebro u nepovrat.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close