ŽALBA NA IZRUČENJE Štiti li Mladen Bajić sam sebe u slučaju Perković?

Žalba je iznenađujuća i čini se kako DORH tako štiti i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji bi mogao možda biti u problemima ako zastara nije nastupila, a on ništa u slučaju Josipa Perkovića nije poduzeo Slučajevi Perković i Mustač iznjedrili su različite presude o istom predmetu i suočili sve s neujednačenom sudskom praksom. Za […]

Žalba je iznenađujuća i čini se kako DORH tako štiti i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji bi mogao možda biti u problemima ako zastara nije nastupila, a on ništa u slučaju Josipa Perkovića nije poduzeo

bajićSlučajevi Perković i Mustač iznjedrili su različite presude o istom predmetu i suočili sve s neujednačenom sudskom praksom. Za sudsko vijeće koje je odlučivalo o izručenju Zdravka Mustača Njemačkoj zastara je nastupila. Za drugo, koje je odlučivalo o izručenju Josipa Perkovića, nije nastupila zastara. Nakon presuda, uslijedio je posve neočekivan obrat – na presudu zagrebačkog Županijskog suda žalbu je predao Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo ali i Državno odvjetništvo, dok na presudu velikogoričkog Županijskog suda nije predana žalba, osim one privatne udovice Stjepana Đurekovića. Samo petnaestak kilometara od Zagreba, u Velikoj Gorici, institut europskog uhidbenog naloga, ali i hrvatski zakoni, tumače se bitno drukčije nego u glavnom gradu Hrvatske.


Zakon o pravosudnoj suradnji s članicama EU u osam točaka navodi obligatorne razloge odbijanja europskog uhidbenog naloga, bez postavljanja iznimki koje bi se odnosile na kaznena djela koja su u katalogu Okvirne odluke označena kao ona za koje se isključuje provjera dvostruke kažnjivosti. Među tim razlozima je i zastara po domaćem pravu, upozorava Velikogorički sud, koji s kolegama u Zagrebu nije suglasan ni u tumačenju kada je nastupila zastara za ubojstvo Stjepana Đurekovića u Münchenu 1983. godine.

Dva mjesta u 15 km – dvije različite odluke

U Perkovićevu slučaju zaključeno je da bi apsolutna zastara nastupila 2023., a zagrebački suci obrazlažu da je u trenutku Đurekovićeva ubojstva u Hrvatskoj na snazi bio Krivični zakon SFRJ. Taj je zakon kvalificirano kazneno djelo ubojstva, koje po činjeničnom opisu odgovara današnjem kaznenom djelu teškog ubojstva. Za to je bila propisana zatvorska kazna od 10 do 15 godina ili smrtna kazna, umjesto koje se mogla primijeniti i kazna zatvora od 20 godina, sa zastarnim rokom od 25 godina.

Obrana Perkovića i Mustača, koje zastupa isti odvjetnik Anto Nobilo, ali i Državno odvjetništvo zastupaju da je zastara nastupila još 1998. godine, tumačeći da je ukidanjem smrtne kazne ukinuta i zamjenska kazna od 20 godina zatvora te da je do izmjena kaznenog zakona u veljači 1991. maksimalna kazna za teško ubojstvo bila 15 godina zatvora.

Sudsko vijeće u Velikoj Gorici odbilo je takvo tumačenje zastare, a u obrazloženju tvrde da ukidanjem smrtne kazne nije ukinuta i 20-godišnja kazna zatvora za najteža kaznena djela pa tako ni zastarni rok od 25 godina, koji je istekao 28. srpnja 2008. godine, kada je, smatraju, nastupila zastara za Đurekovićevo ubojstvo.

Stoga je izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Velikoj Gorici odlučilo sasvim suprotno sucu Ivanu Turudiću, koji je odobrio izručenje Josipa Perkovića. Velikogoričko vijeće, koje su činile tri sutkinje na čelu s Jadrankom Kos, odbilo je njemački uhidbeni nalog za Zdravka Mustača, kojeg se, kao i njemu tada podređenog Perkovića, tereti za pomaganje u ubojstvu Stjepana Đurekovića. I dok je Turudić ustvrdio da drugooptuženi Perković može u Njemačku jer zastara ne može biti prepreka izručenju, a da ona za to kazneno djelo ionako nije nastupila, Jadranka Kos je na osnovi potpuno istih činjenica zaključila posve suprotno. Za velikogoričke sutkinje do apsolutne zastare došlo je na temelju Kaznenog zakona, koji je u Hrvatskoj vrijedio 1990. i 1991., a ona je, prema domaćem zakonodavstvu, zapreka izručenju Mustača.

A što je još važnije, u objavljenom obrazloženju Turudićeve odluke navodi se da je DORH “prepustio sudu da prije donošenja odluke kao prethodno pitanje riješi je li nastupila zastara kaznenog djela kao obavezan razlog za odbijanje naloga”. Iz toga bi se moglo iščitati da Državno odvjetništvo također smatra da se zbog zastare ne može izručivati, pa im neće biti lako sročiti žalbu. Bitna je i rečenica iz Turudićeva obrazloženja kako je zamjenica glavnog državnog odvjetnika Dunja Pavliček objasnila da je, osim što zastupa državu koja je izdala uhidbeni nalog, “dužna poštovati Ustav i hrvatske zakone”. Da bi situacija bila još zanimljivija, suprug Jadranke Kos sudac je Vrhovnog suda Damir Kos.

Vrhovni sud ujednačava sudsku praksu

Sada je red na Vrhovnom sudu, posljednjoj sudskoj instanci, da ujednači sudsku praksu, odobri izručenje obaju bivših udbaša ili odbije uhidbene naloge i za Perkovića i za Mustača.
Što se tiče dvojbe je li zastara doista nastupila, sud u Velikoj Gorici priklonio se argumentaciji koju je još u lipnju prošle godine, nakon neformalnih konzultacija s ustavnim sucima, objasnio i državni odvjetnik Mladen Bajić.
Još jedno sudsko vijeće Vrhovnog suda presudilo je o europskom uhidbenom nalogu na način kako to ne odgovara Vladi, a i Josipu Perkoviću i ostalima za koje je aktivan EUN zbog ubojstava u vrijeme komunizma. Suci su odbili žalbeni prigovor zastare okrivljenika na odluku splitskog Županijskog suda u povodu EUN-a koji je podnijela Njemačka. S obzirom na to da se prijevara nalazi na popisu 32 kaznena djela za koja sud države počinjenja (dakle Hrvatske) ne provjerava obostranu kažnjivost, “to je promašen prigovor nastupa zastare kaznenog progona”, obrazloženo je u odluci na koju se poziva i sudsko vijeće koje je odobrilo izručenje Josipa Perkovića. Kako domaći sud ne provjerava je li kazneno djelo kažnjivo i prema domaćem kaznenom zakonu, “to slijedi da tim više domaći sud ne ulazi niti u pitanje provjere zastare kaznenog progona”.

Suci su tako presudili lani 24. listopada, 19 dana nakon što je “visoki Vladin dužnosnik” sličnu prijašnju odluku Vrhovnog suda u slovenskom slučaju nazvao nezakonitom i zluradom, a profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zlata Đurđević i Davor Derenčinović, pogrešnom.

Vijeće suca Ivana Turudića koje je odobrilo izručenje Perkovića pozvalo se na odluke Vrhovnog suda. To bi moglo značiti veliku vjerojatnost da će na Vrhovnom sudu proći to tumačenje EUN-a i zastare, a ne tumačenje Županijskog suda u Velikoj Gorici u slučaju Zdravka Mustača. Osim toga, u tom slučaju nikakve radnje nisu poduzimane pa nije kao u slučaju Perković došlo do prekida zastare u odnosu na njega. Kad je krajem prošle godine “visoki Vladin dužnosnik” – u povodu sudske odluke koja je dala naslutiti kako bi Josip Perković mogao biti izručen bez obzira na zastaru – napao Vrhovni sud, predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin je tu reakciju nazvao neprimjerenom.

Moguća žalba Ustavnom sudu

Mladen Bajić tim je svojim priopćenjem zapravo anticipirao ono što se trenutačno događa. Nije posve neuobičajeno da različita sudska vijeća u istoj pravnoj stvari donesu različite odluke. To je posljedica neovisnosti sudaca. Takva podjela moguća je i na Vrhovnom sudu unatoč tomu što su već dva sudska vijeća, a posredno i treće, identično presudila. Dogodi li se podjela, onda će opća sjednica kaznenog odjela zauzeti stajalište koje će biti obvezatno za sva vijeća na Vrhovnom sudu, a onda snagom autoriteta višeg suda i za niže sudove. Žalba je iznenađujuća i režirala je velik obrat, ali se čini kako DORH tako štiti i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji bi mogao možda biti u problemima ako zastara nije nastupila, a on ništa u slučaju Josipa Perkovića nije poduzeo.

Gotovo je pa nevjerojatno da se Vlada upušta u komentiranje slučaja na kojem je ionako, ne samo u Hrvatskoj nego i u EU, prati glas da je jako pretjerala angažirajući sve raspoložive ustavne, zakonske i političke resurse zbog jednog čovjeka. U trenutku kad je pravosuđe napokon preuzelo slučaj, Vlada se ne ustručava novih intervencija nedopustivim komentarima, pokušavajući utjecati na presudu. Iako ni svekolika javnost nije baš ”nedužna” u tome, makar se prema zakonu nepravomoćne presude ne komentiraju, nema valjda nikoga tko to nije učinio.

Profesor Siniša Rodin, koji je na prijedlog Vlade od lani sudac Europskog suda u Luksemburgu, upozorio je na nedopustivu praksu Sabora i zaključio kako takvom tumačenju nema mjesta u pluralističkom demokratskom društvu. Osobito je u ovom kaznenopravnom slučaju sporna upotreba tog zakonodavnog instrumenta s prividnim retroaktivnim djelovanjem koje ne može utjecati na slučaj Perković. U jednom predmetu protiv Grčke Europski sud za ljudska prava proglasio je nedopustivim posezanje parlamenta za tim instrumentom u odnosu na postupke koji još traju.

U slučaju odluke Vrhovnog suda o izručenjima Perkovića i Mustača Njemačkoj, postoji mogućnost žalbe Ustavnom sudu, no prema tumačenju ustavnih stručnjaka od njega se mora posebno zatražiti i odgodu izručenja do konačne odluke, na što sud može i ne mora pristati

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close