Nitko neće ostati bez posla, učitelji razredne nastave koji rade kao predmetni nastavnici radit će i dalje, ali osigurali smo da kao takvi budu prepoznati u zakonu, time će se uvesti red u sustav, ustvrdila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak objašnjavajući izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, koje su izazvale prijepore u dijelu javnosti.
Kritike na račun odredbe prema kojoj su učitelji s pojačanim predmetom tek treći po prioritetu zapošljavanja u predmetnoj nastavi viših razreda osnovne škole, Divjak je odbacila kao neosnovane, rekavši kako je to populizam i politikanstvo te da se time samo uvodi red u dio sustava koji je bio ‘’siva zona’’.
“Ako gledate koliko predmeta matematike ili informatike ima netko na Učiteljskom studiju, kad se obrazuje za učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom, to je tri do šest puta manje nego kada netko završi pripadajući fakultet koji ga kvalificira za predmetnu nastavu ili, primjerice, diplomiranog inženjera, plus jedna godina pedagoških kompetencija”, kazala je ministrica. Kako je objasnila, riječ je o jednakim pravima koja moraju biti svima osigurana, ali temeljem ulaznih kompetencija. Prema tome, istaknula je, “kad je netko za studija slušao tri do šest puta manje predmeta struke od nekog drugog, a imaju jednaku razinu pedagoške kompetencije, jasno je tko treba imati prednost kod zapošljavanja”.
Podsjeća da učitelj razredne nastave koji predaje, primjerice, matematiku ne polaže stručni ispit iz matematike nego iz razredne nastave.
“Mi ćemo temeljem ovih izmjena zakona njima osigurati jednaka prava i mogućnosti napredovanja i polaganje stručnoga ispita iz predmeta koji predaju, a ne iz razredne nastave u kojoj ne rade”, istaknula je ministrica. Naglasila je i to, da će učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom u deficitarnim strukama itekako imati priliku za zapošljavanje, kako u razrednoj nastavi, što je njihova temeljna kvalifikacija, tako i u predmetnoj nastavi.
“Uspješan nacionalni obrazovni sustav mora davati jednake prilike svim učenicima. Suvremena pedagoška znanost metodika utvrdila je da učenje i poučavanje mora biti takvo da je učenik u fokusu, u središtu procesa poučavanja. To znači da treba poticati kvalitetu poučavanja i rada s učenicima tako da se podiže kvaliteta inicijalnog obrazovanja učitelja, nastavnika i profesora”, istaknula je ministrica Divjak.
Neki su političari, smatra ministrica, “ovu raspravu koristili da potpuno neargumentirano skupe političke bodove na temu koju ne razumiju što je izazvalo mnoge rasprave, ali i nesigurnost”.
Mostovci su zamjerili što nije bilo šire javne rasprave o zakonskim izmjenama, pogotovo o odredbama izmijenjenim između dva saborska čitanja pa traže treće čitanje.
Ministrica odgovara da je stavak koji se tiče učitelja s pojačanim predmetima ubačen temeljem rasprave u Saboru. Nije istina da se samo kupuje informatička oprema, već su za informatiku kompletno promijenili kurikulume tako da je naglasak na računalnom razmišljanju, rješavanju problema i programiranju, a učenje o disketama i povijesti informatike odlazi u povijest.
Tomislav Žagar (NZ) pozvao je na povlačenje prijedloga o učiteljima s pojačanim nastavnim predmetima jer, tvrdi, njime se učitelje okreće protiv inženjera koji su sad u prosvjeti. “Ako se čekalo 20 godina na rješavanje tog probleme, može se još malo”, rekao je u raspravi.
Povlačenje te odredbe traži i Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika. “Ne znači da inženjer zna više od učitelja koji je prošao sve faze edukacije i zna motivirati učenika. Učitelj nije samo zvanje, to je životni poziv” , kazao je Kažimir Varda.
Miro Bulj (Most) upozorio je na teške školske torbe uručivši ministrici Blaženki Divjak školski ruksak napunjen udžbenicima, težak 10 kilograma, da ga nosi po Saboru. “Udžbenici za osnovne škole su prosječno teški oko sedam kilograma, a EU kaže da mogu biti teški najviše 10 posto težine učenika. Imamo učenike kojima su udžbenici teži od njih samih”, rekao je Bulj.
Marija Puh (HNS) okarakterizirala je raspravu o Zakonu o obrazovanju kao prikupljanje jeftinih političkih bodova . “Konstantno se traže reforme, a kada se krene u reforme i promjene tada se govori ‘nemojte dirati mene'”, rekla je.
