ZAKAŠNJELA SOCIJAL-DEMOKRACIJA: Vladu sad svi napadaju i zbog uvođenja dobrih poreza na nekretnine i kamate

Godišnji porez na nekretnine u iznosu od 1,5 posto vrijednosti nekretnine ne bi plaćali invalidi, nezaposleni, umirovljenici i branitelji na jedinu nekretninu, a porez na kamate ubirao bi se od milijunaša, a ne od onih koji štede par tisuća kuna u banci Premda je Nacrt prijedloga Zakona o porezu na nekretnine predstavljen još u studenom […]

Godišnji porez na nekretnine u iznosu od 1,5 posto vrijednosti nekretnine ne bi plaćali invalidi, nezaposleni, umirovljenici i branitelji na jedinu nekretninu, a porez na kamate ubirao bi se od milijunaša, a ne od onih koji štede par tisuća kuna u banci

Premda je Nacrt prijedloga Zakona o porezu na nekretnine predstavljen još u studenom 2012. godine i bio predviđen za primjenu od travnja 2013., u utorak je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, Branko Grčić, izvijestio javnost kako će se nekretnine oporezovati tek od 1. siječnja 2016., kada će i sadašnja vlada možda biti bivša, a porez na kamate na štednju uvodi se od 1. siječnja 2015. godine.

Gomile neznalica i prepisivača među novinarima požurili su napasti Vladu kako uvodi “nove namete”, a porez na kamate na štednju imaju gotovo sve zemlje razvijenog zapadnog svijeta, dok se u slučaju poreza na nekretnine radi o zamjeni već postojeće komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, koji će se ukinuti.

Dakle, ne radi se o porezu na štednju, već na KAMATE na štednju, i to na kamate koje godišnje iznose više od 12 tisuća kuna, što bi značilo da će biti oporezovani oni koji u bankama drže više od 400 tisuća kuna. Takvih je u Hrvatskoj vrlo malo. Dividenda na dionice oporezuje se na jednak način, po stopi od 12 posto, i to samo ako je dividenda viša od 12 tisuća kuna, a to je bivši ministar financija Slavko Linić i istaknuo u travnju, kada je najavio oporezovanje kamata na štednju, sukladno Nacionalnom programu reformi. Porez će se uvesti kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak.

Zašto, primjerice, junaci privatizacijske pljačke, koji su uništili poduzeća, rasprodali imovinu i pospremili milijune u banke, ne bi vratili državi bar malo novaca, u vidu poreza na kamate?

Zašto, primjerice, pripadnici građevinske ili političke i ine mafije, koji su novce stečene kriminalom i korupcijom uložili u vile i stanove na najboljim lokacijama, ne bi platili bar malo poreza na tu imovinu?

Magistrica Marina Kesner-Škreb s Instituta za javne financije (IJF) u Zagrebu još je u studenom 2012. u svom osvrtu na prijedlog uvođenja poreza na nekretnine napisala kako “valja pohvaliti kreatore prijedloga zakona jer su očito imali sluha za zaista tešku socijalnu situaciju u zemlji te nisu predložili snažno oporezivanje nekretnina”.

Stručnjakinja IJF u svojoj analizi općenito je pohvalila porez na nekretnine, ali je uputila zamjerku da je veliki broj izuzetih nekretnina i kategorija građana. “Valja naglasiti da veliki broj poreznih izuzeća dovodi uglavnom uvijek i svugdje do velike porezne evazije. Porezni obveznici postaju vrlo maštoviti u traženju rješenja kako izbjeći ili smanjiti porezni teret i nalaze brojne legalne, a ponekad i ilegalne načine kako izigrati porezne vlasti. Zato porezna teorija uvijek naglašava da je bolji onaj porez koji se primjenjuje na što širu osnovicu, s jedinstvenom stopom i što manje izuzeća”, napisala je mr. Kesner-Škreb.

Drugi prigovor magistrice Kesner-Škreb odnosi se na moguće visoke troškove ubiranja poreza na nekretnine. “Suštinska osobina novog poreza jest da se on, za razliku od sadašnje komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, gdje se porezna osnovica određuje na temelju površine u kvadratnim metrima, određuje na temelju vrijednosnih izraza porezne osnovice. I upravo ovaj element uvelike određuje administrativne troškove ubiranja poreza. A oni će biti visoki, posebno u prvoj godini primjene. Porezna uprava mora uspostaviti, tzv. fiskalni registar u
kojem će biti utvrđene vrijednosti svih nekretnina… Za sve to potrebno je vrijeme i značajna novčana sredstva”, zaključuje Kesner-Škreb.

Dosad su jednak iznos komunalne naknade plaćali i vlasnik ruševne kuće od 100 kvadrata na periferiji Zagreba, kao i vlasnik luksuznog stana od 100 kvadrata u centru Zagreba. Štoviše, jednako su komunalnu naknadu plaćali oni koji žive u svojoj nekretnini, kao i oni koji imaju po pet praznih stanova. Upravo porez na nekretnine mogao bi potaknuti vlasnike na iznajmljivanje neiskorištenih stambenih jedinica, jer će se na iznajmljene stanove plaćati minimalan porez, što bi moglo dovesti do pada u Hrvatskoj previsokih najamnina.

Porezna osnovica iznosit će 70 posto procijenjene tržišne vrijednosti nekretnine, a na tu osnovicu primjenjivat će se olakšice. Obzirom da će prihodi od poreza na nekretnine građana pripadati jedinicama lokalne samouprave, lokalna samouprava će određivati tko će imati olakšice i u kojoj mjeri.

Umanjenje od 88 do 95 posto odnosit će se na nekretnine namijenjene trajnom stanovanju obitelji, uz uvjet prijavljenog prebivališta, zatim nekretnine u kojima su prijavljeni i trajno stanuju zaštićeni najmoprimci, nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu, prijavljenog nadležnoj ispostavi Porezne uprave, te nekretnine koje se koriste na temelju sklopljenog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Za te kategorije porez na nekretninu neće biti viši od sadašnje komunalne naknade.

Napomenimo još jedanput da će od plaćanja poreza na nekretnine, prema odlukama lokalne samouprave, a ovisno o raspoloživom dohotku, biti POTPUNO OSLOBOĐENI umirovljenici, nezaposleni, branitelji i invalidi – za jedinu nekretninu.

Vlada u svojim projekcijama predviđa da bi porez na nekretnine u prvoj godini ubiranja donio milijardu i pol kuna jedinicama lokalne samouprave, a porez na kamate na štednju 300 milijuna kuna u državni proračun.

Jedino što se ovoj Vladi doista može prigovoriti u vezi uvođenja poreza na nekretnine i poreza na kamate je to što nije imala pameti i hrabrosti uvesti ih ranije. A čak i kada pristupi provođenju pravednih mjera, ova vlast požuri odmah skočiti sebi u usta, pa najavi ukidanje viših poreznih stopa za one s višim dohotkom. Stvarno su nesposobni, Zoran Milanović i njegova ekipa kukavica.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close