Analiza njemačkih stručnjaka
Nedavni društveni nemiri i protesti u Bosni i Hercegovini, koji su nastali zbog nepostojanja političke odgovornosti i loše socio-ekonomske stvarnosti, uhvatili su nespremne sve interesne grupe – uključujući one političkih elita i međunarodnih aktera.
Ovo se navodi u analizi koju su pod naslovom “EU politčki bumerang: Bosanskohercegovački društveni nemiri” objavili analitičari Bodo Weber i Kurt Bassuener na web stranici Vijeća za demokratizaciju politike.
– Iako se početni slučajevi nasilja nisu ponovili, cijeli politički spektar požurio je skrenuti pažnju ljutnje naroda raspirivanjem etničkog straha ili je situaciju pokušao iskoristiti politički. Međutim, situacija ostaje nestabilna. Čak i ako se protestni pokret raspadne, duboke socijalne frustracije koje leže u njegovoj osnovi nastavit će se krčkati i u konačnici će naći neki drugi ispušni ventil dok postoji mogućnost da novo nasilje bude usmjereno prema etničkim grupama – naveli su.
Europska unija je 2005. preuzela vodeću ulogu ispred međunarodne zajednice prema BiH i još uvijek se nije odlučila koju će politiku voditi.
Prema autorima analize, prijedlog Evropske komisije za više “struktuiranih dijaloga” po širokom spektru tema proizvest će još jedan u nizu neuspjeha u trogodišnjoj historiji kontraproduktivne politike.
– Dugoročno sporne procjene situacija među zemljama članicama Europske unije, koje se također ogledaju u upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira, dosad su onemogućavale učinkovit pristup politici. Njemačka politika je od početka 2010. formirala osnovu za trenutni neuspjeh pristupa EU. Trenutno je to osnova za zajedničku vanjsku politiku EU. Nedavna priopćenja nagovještavaju da je Njemačka spremna preuzeti aktivniju ulogu u vanjskoj politici. Kao što je slučaj s Kosovom, zajednička njemačko-britanska inicijativa privući će entuzijasitčnu podršku Amerike i formirat će jezgro za zakašnjali panzapadni pristup – navodi se u analizi.
Osnove ove promjene politike su sljedeće: zasnivanje politike europskih integracija na strogoj primijeni uvjetovanja, slanje jasne poruke za definiranje okvira razvoja BiH u budućnosti – bez promjena granica, bez otcijepljena RS-a, bez centralizirane države, bez trećeg entiteta. Unutar ovih parametara građani BiH mogu osmisliti i složiti se oko funkcionalne države. Dalje, onemogućiti sposobnost političara da održavaju i koriste strah tako što će se ponovo uspostaviti poštovanje prema glavnim pravilima Daytonskog mirovnog sporazuma i priznavanje da će oni biti provedeni dok se ne zamijene drugim ustavnim poretkom te korištenje svih dostupnih sredstava za suočavanje s političkim elitama i akterima koji blokiraju, potkopavaju ili nemaju uspjeha u zalagaju za redibilne reforme i izgradnja popularne izborne jedinice za ovaj pristup građanima.
Praktično govoreći, promjena politike EU prema BiH bi uključila sljedeće osnone elemente: hitne mjere za sprječavanje predizborne destabilizacije i nasilja nakon nemira, podjelu rada između institucija EU i instrumenata Daytona, novi pristup u korištenju intrumenata i struktura za integracije u EU, pažljiviju politiku financijske pomoći i izgradnju istinskog partnerstva između EU i građana za funkcionalnu BIH.
– Uzimajući o obzir dosadašnju politiku Njemačke, od ključne je važnosti da takvu politiku, kada se jednom oko nje slože, javno provedu ili ministarstva vanjskih poslova ili šefovi vlada – poručuju u analizi Bodo Weber i Kurt Bassuener.
Izvor: http://www.avaz.ba/
