VRIJEME ŠARMANTNIH KOMADA IZ MVP-A: Milanović i Plenković, borba dvojice na vlas istih, ili – zmija zmiji grize rep

„U svakoj demokraciji zdravo je da dođu i formiraju se nove stranke i tako nove ideje dođu na tržište“, kazao je ovih dana – doduše u slobodnom prijevodu – trenutni premijer Hrvatske Tihomir Tim Orešković, koji je tu funkciju nekim čudom osvojio i bez stranke i bez stranačke podrške. Kazao je kako je na sastanku […]

„U svakoj demokraciji zdravo je da dođu i formiraju se nove stranke i tako nove ideje dođu na tržište“, kazao je ovih dana – doduše u slobodnom prijevodu – trenutni premijer Hrvatske Tihomir Tim Orešković, koji je tu funkciju nekim čudom osvojio i bez stranke i bez stranačke podrške.

Kazao je kako je na sastanku u Bruxellesu pitao slovenskog premijera Miru Cerara kako je on formirao novu stranku, čime nam, valjda, želi poručiti koliko ozbiljno razmišlja o tome da svoj za Hrvatsku dosad niškoristi program, rad i djelo uokviri osnivanjem još jedne stranke. Cerarova je poruka Oreškoviću bila jasna (iako materinji hrvatski ne razumije dobro, slovenski mu, valjda, bolje ide?!): Okrenuo se lijevo i desno, pa „ovi koji su već bili lijevi, ili desni, nisu možda bili nešto novo, onda je on formirao novu stranku“, kaže Orešković, koji niti godinu dana koliko plaća režije u Hrvatskoj, pokušava nametnuti ideju da osim njega na političkom nebu ovdje nitko više ne valja, a zapravo ga politika zanima prvenstveno radi ostvarenja financijskih interesa, osobnih i interesa vrlo mutnih krugova kojima po svemu sudeći pripada. Slično kao i Mostaš Božo Petrov, koji je do neki dan Hrvatsku držao kao taoca u svom džihadu protiv Tomislava Karamarka, sad nam poručuje da bi Most mogao s SDP-om, ali samo bez Milanovića (još to nije ovjereno kod javnog bilježnika, ali, kao što znamo, sve je moguće), a već je pružio ruku i Oreškoviću, ponudivši mu Most kao odskočnu dasku da se vine u politički život Hrvatske.

Prema podacima iz vremena uoči prošlih parlamentarnih izbora, s kraja 2015., Hrvatska je tad već imala 152 aktivne stranke, a otprilike 140 bilo ih je na popisu nekad osnovanih, pa u međuvremenu izumrlih. Naime, od 90-ih naovamo, u Hrvatskoj su osnovane 292 stranke, da bismo u međuvremenu pali na 152, s očitom tendencijom rasta, s tim da se s vremenom bilježi povećani broj novih, a sporije odumiranje. Tako je u protekle 4 godine do parlamentarnih izbora osnovano 60, a izumrle je 27 stranaka. Popis tih izumrlih čovjeku stvarno natjera suze na oči bolje od rezanja luka, no ni popis živućih, valja reći, nije za odbaciti. Tako trenutno u Registru imamo stranke za koje nitko nikad vjerojatno nije ni čuo, osim njihovih osnivača, koji su se, izgleda, jako trudili da nam nazivom daju do znanja da je riječ o – gluposti. Pa postoji Stranka običnih ljudi, Domovina (vjerovali ili ne, zaista postoji i ta stranka), Modeli altruizma u politici, Hrvatska stranka ovršenika, Budnica Hr, Hrvatska obrtnička stranka i Moje malo Međimurje, a u travnju prošle godine na zagrebačkim Ravnicama osnovan je opet i Savez komunista Hrvatske.

U Registru političkih stranaka imamo čak 17 stranaka koje u svom nazivu imaju riječ – umirovljenici. Zanimljivo je da je lani jedno od njih, Stranku hrvatskih umirovljenika, osnovao i Radimir Čačić, odnosno potpredsjednica Reformista Alenka Košiša Čičin-Šain, i to sve u skladu sa Statutom Reformista, koji mudro dozvoljava da se sjedi barem na dva stolca, što je odavno isprobana Čačićeva taktika. I on je svojedobno slovio kao jedan od najvećih partnera HSU u Kukuriku koaliciji, da bi sad postao jedan od razbijača homogenog umirovljeničkog tijela. Prema onoj oprobanoj: Ne trebaju Čačiću umirovljenici u njegovoj županiji, nego osnivanjem nove stranke kraducka birače ostalima, kako bi i sa dva glasa nekako prešao izborni prag za ulazak u Sabor.

Besmislenih tipova na ovoj našoj skučenoj sceni zaista ne manjka, pa pomalo imponira činjenica da bi HDZ, kako se čini, trebao dobiti predsjednika stranke koji će, ako je suditi po prvim nastupima, biti veći SDP-ovac od Milanovića, a na prvi pogled čak i izgleda kultivirano. Andrej Plenković uspio je uvjeriti čak i HDZ-ovog fakina Darka Milinovića da se njihove vizije HDZ-a podudaraju, uz sitne, gotovo nebitne razlike, toliko nebitne kad je cementiranje guzice u saborskoj klupi u pitanju, da Darko Andreju neće ni pokušati mrsiti račune. Istina, pitanje je hoće li i mogu li dva i pol desetljeća nabrijavani najvjerniji HDZ-ovi birači podnijeti to da im najveća prijetnja više ne dolazi od komunista, no Plenkoviću bi se karte mogle i posložiti, pa kom obojci, kom opanci. Njemu, ili glavnom protukandidatu iz glavne oporbene stranke, Zoranu Milanoviću, kojem bi protiv novog HDZ-a doista mogla trebati ozbiljna pomoć kvalitetnih PR-ovaca (s kojima se vrlo netalentirano kod kuće posvađao).  Ne zato što se HDZ bitno promijenio, pa sad kao protivnik nešto vrijedi, nego zato što SDP već odavno nije Bog zna što i svojim zahtjevnim biračima mora nešto ponuditi.

I kako sada stvari stoje, tu ćemo – kad je riječ o ponudi programa, ili promjena koje pojedine stranke biračima nude – opet biti najtanji, na što zorno ukazuje izjava nekadašnje HDZ-ove šefice svega i svačega, Biance Matković, koja danas radi kao konzultantica za plasiranje hrvatskih proizvoda u inozemstvu. Upitana za procjenu kako će proći sraz između Milanovića i Plenkovića u bitci za premijersku funkciju, podsjetila je da je riječ o dvojici studentskih kolega koji su prije 22 godine paralelno krenuli graditi karijere iz Ministarstva vanjskih poslova, te slovili kao mladi, ambiciozni kadar i – dvojica najšarmantnijih ‘komada’ u MVP-u.

Sreća nas je tu barem donekle poslužila: Političke karijere razgranale su im se i cvatu prilično dobro (jedan je europarlamentarac, drugi bivši premijer), a i od šarma je nešto ostalo, iako jedan djeluje kao da je malo prefin za to gdje se nalazi (Plenković u HDZ-u), a drugi je prilično prebahat za birače kojima se obraća kao da su mu malo dosadni (Milanović u SDP-u). Bili i ostali na vlas isti.  No, iskusne biračice s nešto više kriterija od nekad najmlađe tajnice u MVP-u, tada pouzdanice (šarmantnog) Ive Sanadera, znaju da su to odlične osobine za mjesto profesora vanjske politike na privatnom faksu, što bi im dalo uzleta kod studenata željnih karijere u MVP-u, ali ne i za funkciju premijera. Njihove pojave trebale bi pratiti ozbiljni i stručni stranački programi razvoja države, utemeljeni na ozbiljnim analizama koje unaprijed anticipiraju i što učiniti ako se neke mjere pokažu lošima te želja da u politici ostvare i nešto više osim zavidne osobne karijere. Možda malo više dojma da žele služiti, a ne samo biti usluženi, više dojma da žele pružiti prilike stručnjacima, a ne samo grabiti što im se pruža, dojma da ih podjednako zanima da se dobro provedu u životu, kao i da građanima osiguraju bolje prilike.

Kako svega toga na daleko nema, ne bi trebalo čuditi ako Orešković osvoji koji saborski mandat sa strankom koju će osnovati negdje na plaži, te da s Mostom ili Živim zidom uđe u vlast, koja će opet rušiti samu sebe… Kao da smo nakon 25 godina tijekom kojih su mnoge klike na vlasti zapravo razarale sve potencijale ove zemlje, što neznanjem, što lopovlukom, što nedostatkom interesa za bilo što drugo osim vlastitog džepa, na kraju morali doći do toga da zmija sama sebe proguta, jer joj nitko drugi ne može stati na kraj. A nama curi vrijeme.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close