VLČ. PAVLE PRIMORAC: Patnja kao smisao

„U mraku mi živimo. Golemo razočaranje nama je urođeno – i baš zato cvjetaju tolike mnoge bajke po šumama Skandinavije – sjetni ugarci neutažive vatre u našim srcima. Mnogi se pretvore u čuvare ognjišta svoga srca – u obamrlosti svojih sanjarija oni prislanjaju uho da bi slušali pucketanje dok ono dogorijeva.“ (Rascvjetale koprive, Harry Martinson). […]

U mraku mi živimo. Golemo razočaranje nama je urođeno – i baš zato cvjetaju tolike mnoge bajke po šumama Skandinavije – sjetni ugarci neutažive vatre u našim srcima. Mnogi se pretvore u čuvare ognjišta svoga srca – u obamrlosti svojih sanjarija oni prislanjaju uho da bi slušali pucketanje dok ono dogorijeva.“ (Rascvjetale koprive, Harry Martinson).

Od trenutaka postojanja čovjeka i funkcioniranja njegove savjesti, uvijek je u ljudskom srcu odzvanjalo pitanje da li je spojivo živjeti ljubav i patnju? Da li je spojivo u patnji kojoj često puta ne možemo izbjeći gledati smisao i kroz taj smisao pronaći ljubav? Odgovor, naravno, ovisi i o našem svjetonazoru, ali u većini slučajeva o našem poimanju patnje, kao i o našem životnom iskustvu. U čovjekovom bivstvovanju postoje različiti oblici patnje od one psihičke, do fizičke, pa i one duhovne koja se sastoji u unutarnjim kušnjama koje život nosi. Patnja se može često puta odnositi na bolest koju trpimo, koja traje, gdje se ne vidi velika šansa da će ta patnja proći. Bolest bože biti teška fizička, ali i u mnogim situacijama i teška psihička bolest. Patnju prolaze ne samo oni koji su bolesni, nego često puta i bliski članovi obitelji bolesnika koji se moraju za njih brinuti. Naravno, patnja je prisutna u našemu životu i u onom trenutku kada oplakujemo voljenu osobu koja je napustila ovozemaljski život. To jedan normalni oblik patnje kojega moramo proći.

Današnji svijet u kojem živimo sve više pokušava i nastoji izbjeći patnju, pokušava je na sve moguće načine anulirati. I to je dobro. Odlično je da medicina napreduje do te mjere da su njezine mogućnosti velike i da može puno pomoći da čovjek ublaži svoju patnju, da je izbjegne što god je više moguće i da na temelju toga može normalno funkcionirati. S druge strane, sve više se javljaju razmišljanja hedonističke i sebične naravi koje na sve moguće načine žele izbjeći patnju. Kao razlog izbjegavanja patnje današnji čovjek hedonističkoga opredjeljenja koji niječe duhovnu dimenziju postojanja ljudske antropologije služi se u mnogim slučajevima humanističkim sofizmima kako bi bilo dobro čovjeku skratiti muke da se ne pati. Međutim, da li je doista rješenje u takvom načinu gledanja čovjeka?

Svijet koji niječe duhovnu dimenziju čovjeka u patnji gleda mrak, besmisao, kaos i beznađe. No, s druge strane kršćanstvo je prisutno na ovome svijetu kako bi čovjeku pokazalo da patnja ima smisla. Čovjek patnik je osoba koja je itekako vrijedna ljubavi, pažnje, pomoći i naše skrbi i brige. Jedan Bogočovjek je hodao ovom zemljom i ljudima koji pate donio je nadu, snagu i utjehu. To je Isus Krist. Gotovo čitav svijet čuo je za njega. Od njegovih suvremenika mnogi su ga shvatili i razumjeli prihvaćajući svoje životne križeve na isti način kako je on to prihvatio i tako izvršio misterij otkupljenja od grijeha i patnje, a tako i uskrsnuo. Isto tako, mnogi Kristovi suvremenici nisu ga shvatili, niti razumjeli njegove postulate ljubavi, mira, praštanja, pomoći i brige onima koji na bilo koji način trpe ili pate. Mnogi od tih ljudi žive i danas i svojim „humanističkim“ rječnikom i prezirom prema Isusovom nauku koji se snažno održava danas u nauku Njegove Crkve neprestano i danas toga istoga Isusa Krista razapinju.

Da li treba reći majci koja voli svoje dijete oboljelo od Downovog sindroma da to svoje isto dijete ubije, eutanazira i da mu jednostavno prekrati muke? Da li reći roditeljima čija djeca boluju od teške distrofije mišića i koji će sigurno cijeli život provesti u kolicima da tu svoju djecu također eutanaziraju? A to mogu biti, a često puta i jesu divni ljudi koji svojim trpljenjem, svojom osobnošću, svojom vjerom mogu oplemeniti svijet i učiniti nešto posebno u sredini u kojoj žive. Kada patimo zbog toga što smo saznali da bolujemo od karcinoma ili da smo HIV pozitivni ili da imamo neku drugu kroničnu ili smrtonosnu bolest, da li to znači da život za nas završava? Da trebamo gubiti nadu? Ako neka osoba pati od depresije, shizofrenije izazvane životnim problemima i traumama, da li toj osobi jednostavno trebamo savjetovati da izvrši samoubojstvo i tako riješi svoje probleme? Umjesto da prema njoj pokažemo konkretnu ljubav, onu istu ljubav koju je prema ljudima imao i ima Bogočovjek i Prorok Isus Krist?

Iza mene stoji deset godina pakla depresije iz koje sam se izvukao snagom Božje milosti i umijećem medicine i tolikih divnih liječnika. Sada – ovu kolumnu pišem iz bolesničke sobe sa dijagnozom upale pluća sa dodatnim tumorom na plućima od kojega bolujem već dvije godine. Da li je to razlog da padam u očaj? Da li je to razlog da si oduzimam život? Da li je to razlog da padam pod utjecaj antikršćanskih sofista koji bi mi savjetovali da svoju patnju prekinem samoubojstvom. Nikada u životu nisam osudio one ljude koji su u slabosti počinili to tragično djelo ili u mnogim slučajevima u svojim patnjama pali u trenutak slabosti i misao da umru. Sve je to dio ljudske slabosti.

Postoje dvije stvari koje, dokle god trpim, ali dokle god i živim neću zaboraviti! Prva je ta da kao kršćanin znam da je Isus Krist moj Spasitelj i da je on mojem životu i mojoj patnji dao smisao. Imam iskustvo da me je osobna patnja kroz koju sam prolazio i prolazim u mnogim slučajevima života učinila više empatičnim i pomogla mi da sa više ljubavi i zauzetosti vršim ono poslanje koje mi je Bog povjerio. Druga stvar koju znam jest da na ovome svijetu postoje osobe koje volim i koje mene vole. I svaki put kada mi je teško svoju patnju prinosim Bogu za njih, za njihove želje i nakane, kao i to da ih Bog blagoslovi u njihovom ovozemaljskom postojanju. E, tu stvar me je naučio Isus, ali i još netko. Jedan naš suvremenik koji se zove sv. Ivan Pavao II. Pun ljubavi taj čovjek je nosio svoju patnju dao joj je smisao i nama poručuje da je našoj patnji, muci i poteškoći samo Bog dostatan. S tom ljubavlju u srcu završavam ovu kolumnu i šaljem vam svoj blagoslov iz svoje bolesničke sobe.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close