VLADINA GOSPODARSKA POLITIKA: Građani spremaju novac u jastuke, madrace i čarape…

„Procijenjena financijska imovina građana Republike Hrvatske krajem srpnja dosegla je iznos od 330,4 milijardi kuna, što je 2,1% više od procijenjenog iznosa bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu. U 2007., posljednjoj pretkriznoj godini, predstavljala je tek 85,7% BDP-a, da bi se u sljedećih šest kriznih godina nominalno povećala za 47,1 milijardu kuna ili za 17,3%“, […]

„Procijenjena financijska imovina građana Republike Hrvatske krajem srpnja dosegla je iznos od 330,4 milijardi kuna, što je 2,1% više od procijenjenog iznosa bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu. U 2007., posljednjoj pretkriznoj godini, predstavljala je tek 85,7% BDP-a, da bi se u sljedećih šest kriznih godina nominalno povećala za 47,1 milijardu kuna ili za 17,3%“, navodi se u najnovijoj analizi najveće bankarske grupacije u Hrvatskoj Zagrebačke banke pod nazivom “Trendovi ulaganja građana u Hrvatskoj”.

U prvih sedam mjeseci ove godine, navodi se dalje u analizi, ukupna financijska imovina građana dodatno je povećana za 10,6 milijardi kuna, čemu su najviše pridonijeli porasti imovine u mirovinskim fondovima (4,25 milijardi), u bankovnim depozitima (2,4 milijarde) te u gotovini (2 milijarde). U ovoj je godini znatno su povećane i procijenjene pričuve životnih osiguranja (za 1 milijardu). Vrijednost ulaganja u dionice i obveznice povećana je tek za 0,7 odnosno 0,15 milijardi kuna te u investicijske fondove za oko 84 milijuna kuna što ukazuje na daljnji nastavak nepovjerenja prema dioničkom kapitalu. Precizno utvrđena struktura financijskih sredstava ukazuje na osnovnu slabost sadašnje Vlade i njenih antikriznih pokušaja koji su i doveli Hrvatsku na samo dno gospodarskih perspektiva među zemljama članicama Europske unije. Nepovjerenje građana i poslovne zajednice te financijskog tržišta u antikrizne pokušaje Vlade prouzročili su daljnji ‘bijeg’ novca od realnih ekonomskih tokova u rezervne ali sigurnije strukture koje za poslijedicu imaju prije svega daljnji pad potrošnje i investicija što dugoročnije uzrokuje negativne gospodarske smjerove.

Neuvjerljivo djeluju tvrdnje čelnih ljudi Vlade da su neku ključni pokazatelji gospodarstva, poput rasta industrijske proizvodnje, uvod u ekonomski oporavak i izlazak iz krize. Pri tome neuvjerljivo zvuče i planovi privlačenja stranih investicija dok je raspoloživi domaći kapital, koji očito nije mali i bio bi dostatan za pozitivni ekonomski zaokret u Hrvatskoj, sklonjen u banke ili ‘u čarape’.

To potvrđuju i podaci iz analize Zagrebačke banke prema kojima u strukturi financijske imovine i dalje izrazito dominiraju bankovni depoziti i gotovina (s udjelima od 55,3% odnosno 11,2%), dok svi ostali oblici ulaganja sudjeluju s tek jednom trećinom. Među njima se i po u udjelu (19,7%) i po dinamici rasta (+7,0%) ističe imovina građana u mirovinskim fondovima (obveznim i dobrovoljnim), unatoč ovogodišnjem izdvajanju prikupljene imovine zaposlenika s beneficiranim radnim stažem i prestanku daljnjih uplata doprinosa po toj osnovi. Sve značajniji udio u financijskoj imovini građana zauzimaju matematičke pričuve životnih osiguranja (4,5%), dok su ulaganja u izlistane dionice na tržištu kapitala (4,7%) i investicijske fondove (2,2%) bilježila i mnogo bolje rezultate u vremenu prije gospodarske krize, kako u pogledu udjela, tako i tržišne vrijednosti ulaganja. Euforija koja je obilježavala ulaganja u vrijednosnice kotirajuće na tržištu kapitala do 2007. zamijenjena je dugotrajnim nepovjerenjem u njihovu isplativost nakon ispuhavanja cjenovnog balona po izbijanju svjetske financijske krize.

Struktura financijske imovine u Hrvatskoj ukazuje i da postojeći trendovi kratkoročno idu u korist banaka koje imaju nešto nepovoljniju strukturu plasmana izraženu kroz nagli porast ‘loših’ kredita. U postojećoj situaciji banke zbog povećanog priljeva štednje mogu prolongirati rješavanje loših plasmana koji će ipak morati doći na naplatu. Bez značajnije promjene trenda u usmjeravanju financijske imovine u Hrvatskoj ne može biti skorog preokreta u gospodarstvu.

graf1

graf2

Grafovi: Zagrebačka banka

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close