VJERA KAO DAR

Kršćanstvo vjeru u osobu Isusa Krista, njegovo evanđelje i Crkvu smatra kao veliki dar čovjeku koji prosvijetljen snagom Duha Svetoga vjeruje u nadnaravnost i transcendentno porijeklo svih tih stvarnosti koji su stupovi kršćanke vjeroispovijesti. Da bismo razumjeli vjerske istine, samu osobu Isusa Krista, narav evanđelja i Crkve, moramo u svojem srcu imati snagu Duha koji […]

Kršćanstvo vjeru u osobu Isusa Krista, njegovo evanđelje i Crkvu smatra kao veliki dar čovjeku koji prosvijetljen snagom Duha Svetoga vjeruje u nadnaravnost i transcendentno porijeklo svih tih stvarnosti koji su stupovi kršćanke vjeroispovijesti. Da bismo razumjeli vjerske istine, samu osobu Isusa Krista, narav evanđelja i Crkve, moramo u svojem srcu imati snagu Duha koji će nam dati istinsko razumijevanje tih otajstvenih dinamičnosti od kojih je satkan i sadržan naš duhovni život. Drugim riječima, ako ja u molitvi, svakodnevnoj ili nedjeljnoj sv. misi, svakodnevnom čitanju evanđelja živim Isusa Krista, susrećem se sa njegovom osobom, upoznajem narav Crkve, netko tko nije moj istomišljenik može imati drugačije stavove o svemu tome, ali ja ga kao kršćanin koji bolje poznajem te vjerske istine njega ne moram smatrati kompetentnim da govori o tim istinama vjere, što ne znači da sa njime ne trebam uspostaviti kvalitetan dijalog. To se nikako ne isključuje.

Znači ako vjeru prihvaćam kao dar prihvaćat ću i Isusa Krista kao svojega Boga, Prijatelja, i osobnog Spasitelja koji je kao Druga božanska osoba postao čovjekom, utjelovio se u krilu Blažene Djevice Marije i onoga koji ima konkretan utjecaj na moj život. Taj Isus Krist daje mi snage da budem bolji čovjek, bolji kršćanin, da imam više empatije prema drugim ljudima bez obzira na vjeroispovijest i svjetonazor. Dakle bili oni kršćani ili ne. Kao kršćanin koji ispovijeda vjeru u Isusa Krista spreman sam na dijalog sa onima koji je razmišljaju kao ja, ali ću kada god to bude potrebno nepokolebljivo braniti vjeru u Isusa. Netko može Isusa tumačiti racionalno, smatrati ga tek jednim vjerskim reformatorom, buntovnikom, osobom koja je puno napravila u ovome svijetu, ali da niječu njegovu božansku narav. Netko ga može poistovjećivati sa Budom, Muhamedom, Dalai Lamom i drugim utemeljiteljima religija i vjerskim vođama. No, ja to kao kršćanin ne mogu dopustiti i energično ću braniti Kristovo božanstvo na temelju kvalitetnih teoloških argumenata.

Nadalje, netko može i evanđelju davati jednu običnu racionalističku interpretaciju, smatrati ga običnom književnom vrstom. No, za mene, kao i za svakoga kršćanina koji kvalitetno živi svoju vjeru evanđelje je Božja Riječ izrečena iz Kristovih usta i ima snagu oblikovati ljudski život u miru, radosti i ljubavi. Jer evanđelje daje nadnaravnu snagu Kristovim riječima, a središte evanđeoske istine je Isusova muka, smrt i uskrsnuće koje je promijenilo i otkupilo od zla i grijeha čitav svijet. I svatko tko želi može se okoristiti o to vazmeno otajstvo i primiti Isusa u svoj život, te doživjeti istinski mir.

Slično je i sa Crkvom. Netko može Crkvu tumačiti kao ljudsku organizaciju koja živi i postoji, već 2000 godina, no za mene je Crkva, kako kaže sv. Pavao „Tijelo Kristovo“ (Kol 1,18). U njoj je Krist pohranio sva ona sredstva koja su meni kao kršćaninu bitna za spasenje. To je Biblija kao Božja riječ, to su sakramenti, to je Duh Sveti, to su toliki sveci i duhovni velikani koji dokazuju i pokazuju svetost te zajednice – Crkve.

Kao kršćanin sam spreman svim svojim bićem voditi ekumenski i međureligijski dijalog, kao i dijalog sa onima koji ne vjeruju i uljudno prihvatiti i uzeti u obzir njihove argumente, ali moja vjera u Krista i dalje ostaje nepokolebljiva. Dijalog sa drugima i drugačijima nikako ne smije biti alternativa misionarskom poslanju Crkve. No, s druge strane papa Franjo je jednom prigodom izvanredno rekao da se Krista, evanđelje i Crkvu ne naviješta prijetnjama, fundamentalizmom i religioznim ekskluzivizmom, nego se treba raditi na tome da svojim riječima, ponašanjem i životom dođemo do srca onih kojima naviještamo evanđelje. Najlakše je nekome prijetiti paklom, vaditi biblijske citate iz konteksta, te odmah svrstavati one koji nisu kršćani među Božje neprijatelje. Ali nije tako. Papa veli da je Krist svoj život dao za sve ljude, za svakoga čovjeka i da taj Isus svakoga čovjeka voli.

Pa zar i sam Isus ne kaže da onome kome je mnogo dano, više će se od njega iskati, a onome kome je manje dano, manje će se od njega iskati? Onaj tko je dobio milost, i to veliku milost vjerovati u Isusa Krista, služiti mu, živjeti njegovo evanđelje – bit će strože suđen ako se ogluši na Božju riječ i proigra one milosti koje mu je Bog dao. Jer, nemamo nikakvo pravo pozivati se na Božje milosrđe, čak štoviše anarhistički to milosrđe shvaćati kako bismo tražili i opravdavali razloge za moralno zlo koje u životu činimo. Bog to neće tolerirati. Niti jedno moralno zlo, Bog ne tolerira, ako se čovjek u pravom smislu riječi za njega istinski ne pokaje. A svi u svojem srcu imamo ugrađen moralni zakon, kako je to lijepo izrekao Emmanuel Kant. A taj moralni zakon utkan je u čovjeka snagom transcendencije – nadnaravnoga.

Samo nas ljubav može spasiti. Ljubav prema bližnjemu. A bližnji je svaki čovjek. Bez obzira na naciju, svjetonazorsko ili religiozno opredjeljenje, na boju kože i bilo koju drugu različitost. Ako kao kršćani Kristovim očima gledamo čovjeka, nećemo sebi davati za pravo da sudimo drugoga i da ga a priori „bacamo“ u pakao. Suditi može samo Bog, jer on najbolje poznaje ljudsko srce i ono što se u njemu nalazi. Dokle god sudimo i osuđujemo druge, te se smatramo boljim od drugih, vrlo lako nam se može dogoditi da i mi budemo osuđeni. Jer smatrati se boljim od drugoga, osuđivati ga jest oholost. Postoji ona poznata izreka – „Ne sudi drugoga zato što griješi – drugačije od tebe.“ I u tome ima puno istine.

Što bi kršćanin trebao činiti? Nepokolebljivo naviještati Krista ali sa vjerom koja je „ljubavlju djelotvorna“ (Gal 5,6).

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close