VJEKOSLAV KRSNIK: Tekuća parlamentarna kriza je proizvod potrošenog političkog sustava

Ako se sadašnja parlamentarna kriza koja se ogleda upitnim kvorumom da bi Hrvatski sabor mogao normalno funkcionirati, odnosno donositi zakone, stavi u širi politički kontekst funkcioniranja države, onda se nameće logično pitanje je li postojeći politički sustav potrošen, pa treba tražiti nova suvremenija rješenja primjerena demokratskoj praksi i hrvatskoj državnopravnoj tradiciji. U razmatranju ovog unutranjepolitičkog […]

Ako se sadašnja parlamentarna kriza koja se ogleda upitnim kvorumom da bi Hrvatski sabor mogao normalno funkcionirati, odnosno donositi zakone, stavi u širi politički kontekst funkcioniranja države, onda se nameće logično pitanje je li postojeći politički sustav potrošen, pa treba tražiti nova suvremenija rješenja primjerena demokratskoj praksi i hrvatskoj državnopravnoj tradiciji.

U razmatranju ovog unutranjepolitičkog problema valja poći od činjenice da je Hrvatska dosad imala praktički dva Ustava. Prvi tzv. „Božićni Ustav“ usvojen je u okolnostima kad Hrvatska još nije bila priznata kao međunarodno pravni subjekt, a bila je suočena  s velikosprskom agresijom i s međunarodnom zajednicom koja je, uz časne iznimke, pretežito težila očuvanju Jugoslavije. Takav Ustav je u to doba bio potreban, pa čak i s preambulom koja se pozivala na ZAVNOH, da bi se pariralo optužbama iz svijeta o slijednici NDH. Moderna hrvatska država je međutim stvorena u krvi Domovinskim obrambenim ratom kad su se Hrvati prvi put nakon 1.102 godine borili za vlastite nacionalne i državne interese. U tom Ustavu kojega su nazivali „polupredsjedničkim“ predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman imao je velike ovlasti. To je u takvim okolnostima bila i shvatljivo, čak štoviše potrebno, jer je sudbina hrvatske državnosti s nametnutim ratom bila upitna. U toj borbi za osamostaljenje u nekim elementima narodna volja išla je čak ispred predsjednika države. Dovoljno je podsjetiti da su vojarne i skladišta oružja okupatorske JNA osvajali lokalni krizni stožeri unatoč zabrane predsjednika Tuđmana za takve akcije. Kad je velikosrpska agresija konačno „Olujom“ doživjela vojni i politički poraz u mirnodopskom periodu u takvom „polupredsjedničkom sustavu“  predsjednik Tuđman nije iskoristio ovlasti da provede lustraciju  i da se obračuna s kriminalnom privatizacijom i pretvorbom, a niti je poduzeo korake da se Ustav prilagodi promijenjenim društvenim i političkim uvjetima.

Nakon njegove smrti to nije učinio ni tandem Mesić-Račan koji su se u promjeni Ustava sukobili oko ovlasti predsjednika Republike i premijera. Tadašnjim ustavnim promjenama koje je forsirao Ivica Račan Hrvatska je dobila praktički novi Ustav kao hibridni parlamentarni model u kojemu čelnik vladajuće stranke ili koalicije ima praktički ovlasti kancelara. Kako je to izgledalo moglo se vidjeti na primjeru samog Ivice Račana, potom Ive Sanadera, a zatim Jadranke Kosor, te konačno Zorana Milanovića. Tihomir Orešković ima samo ograničenu kancelarsku vlast, jer uz legalnost nema potreban legitimitet. Najočitije se to, međutim, pokazalo u slučaju Ive Sanadera koji je tek pod vanjskim pritiskom morao dati ostavku, budući da ga se zbog nametnutog autokratskog vladanja nije moglo smijeniti u redovnoj parlamentarnoj proceduri. Ekonomskom politikom tih stranačkih autokrata s kancelarskim ovlastima zemlja je dospjela u dužničko ropstvo, a mladi ljudi zbog nezaposlenosti moraju iseljavati. U tom Račanovom Ustavu predsjedniku države ostavljen je jedino nadzor nad vojskom, obavještajnim službama i suodlučivanje u vanjskoj politici. Treba podsjetiti da je na posljednjim predsjedničkim izborima Ivo Josipović izišao s prijedlogom novog Ustava koji bi njemu kao predsjedniku dao veće ovlasti, što se srećom nije dogodilo, jer je tijesno izgubio od nove predsjednice. Ona je pak s nekoliko poteza, od kojih je najsvježiji spor oko smjene dosadašnjeg čelnika obavještajne službe SOA, dovela u pitanje dvojbenost postojećeg Ustava.

Očito je dakle da je hrvatska politika suočena s izazovom temeljite promjene političkog ustrojstva, jer je postojeći sustav jednostavno potrošen. To se posljednjih godina iskazuje osnivanjem novih stranaka i političkih opcija, a kulminacija tog trenda je upravo pojava MOST-a nezavisnih lista i sadašnja kriza upravljanja državom na tankoj saborskoj većini. Nažalost ne postoji institucionalna snaga koja bi u postojećim okolnostima mogla pokrenuti postupak promjene Ustava, jer to pravo isključivo imaju jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike i Vlada. To je pravo osporeno biračima, iako bi ga oni trebali imati u skladu s člankom 1. Ustava koji kaže da „vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih građana“. Već po toj definiciji u novom Ustavu trebalo bi osnažiti instituciju referenduma koja je raznim Šeksovim manipulacijama obesnažena.

Novi Ustav trebao bi konačno vratiti državnopravnu snagu narodu, odnosno Saboru kao najvišem narodnom predstavništvu. Prije toga trebalo bi održati referendum o pitanju jesu li građani za predsjednički ili parlamentarni ustroj državne vlasti. Sadašnja struktura vlasti ne odgovara raspoloženju i zahtjevima biračkog tijela, je je Hrvatski sabor danas potpuno marginaliziran, budući da djeluje kao udruga postojećih partija koje se međusobno dogovaraju o državnoj politici štiteći svoje interese, a ne interese općeg dobra. Postoji  niz drugih instituta koje bi trebalo preispitati i usvojiti u novom Ustavu, kao što su politički sustav koji bi trebao ograničiti broj stranaka, regionalno ustrojstvo države, vodeći računa o povijesnom naslijeđu, uvođenje drugog doma s obzirom na regionalnu raznovrsnost, kraći mandat predsjednika Republike koji ne mora trajati pet godina, njegove ovlasti i odgovornosti (protokolarne ili predsjedničke), veći značaj referenduma, izbor narodnih zastupnika većinskim a ne razmjernim modelom, izravno biranje najviših dužnosnika na svim razinama vlasti, broj zastupnika u Saboru, ukidanje privilegija zastupnika, itd. Naravno, to su samo neke od tema koje bi se postavile pred javnost prije nego što bi nacrt novog Ustava bio predstavljen. U svakom slučaju što se prije u političkoj eliti, ako je toga svjesna, shvati da je postojeći politički sustav potrošen, to će biti manje ovakvih kriza kakvih smo svjedoci u posljednje vrijeme.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close