VELIKO TRGOVIŠTE NA MARKOVU TRGU ODSAD RADI “NON – STOP”: Koliko će nas koštati fotelje “sistemski bitnih” Z. Marića i G. Jandrokovića?

Veliko trgovište na Markovu trgu, proteklih dana prometnije i od “Super Konzuma”, privremeno je zatvoreno. HDZ, tj. premijer Andrej Plenković, netom se ekspresno riješio četvorice MOST-ovih ministara, bezočnom je trgovinom spasio svoju i glavu ministra financija Zdravka Marića, umjesto Bože Petrova za prvoga sabornika dobio držača kišobrana svih šefova stranke nakon Tuđmana – Gordana Jandrokovića. […]

Veliko trgovište na Markovu trgu, proteklih dana prometnije i od “Super Konzuma”, privremeno je zatvoreno. HDZ, tj. premijer Andrej Plenković, netom se ekspresno riješio četvorice MOST-ovih ministara, bezočnom je trgovinom spasio svoju i glavu ministra financija Zdravka Marića, umjesto Bože Petrova za prvoga sabornika dobio držača kišobrana svih šefova stranke nakon Tuđmana – Gordana Jandrokovića. To je rezultat trgovine, kakvu, brzinom i obujmom, na političkoj sceni nismo vidjeli u 25 godina hrvatske državnosti. Cijena? Koga briga, stoka sitnog zuba, hrvatski birači i hrvatski porezni obveznici, osvjedočili smo se toliko puta dosad, plaćaju bez suvišnih pitanja, nekmoli ozbiljnijih prosvjeda.

Glasnovićev potpis vrijedan milijarde kuna

Ipak, pošto glas prevage novog predsjednika Sabora? Ovisi u kojoj će mjeri premijer Andrej Plenković uistinu i realizirati onih pet uvjeta što mu ih je postavio vlasnik tog glasa, “nezavisni” zastupnik navodne BiH dijaspore (kad će se odlučiti – jesu li dijaspora ili konstitutivni narod u BiH) Željko Glasnović. Samo prvi, izjednačavanje prava HVO s HV, košta 1,3 milijarde kuna godišnje, izračunao je negdašnji SDP-ov ministar branitelja Predrag Matić. Plus navodni zaostaci.

Nešto jeftinije, Plenković je prošao dan prije u spašavanju glave ministra financija Zdravku Mariću, s (ne)očekivanom podrškom odbjegloga SDP-ovca Tomislava Sauche. Njegova je računica jasna – spriječivši, makar privremeno, treće izvanredne izbore u godinu i pol, zadržao je nadu u zastupničku plaću idućih 3,5 godine. Ostaje otvorenom cijena ruku manjinaca, napose trojke predvođene Miloradom Pupovcem. Ako materijalno i jest gotovo zanemariva, politički bi mogla biti i te kako visoka. Koliko? Znat će se već na lokalnim izborima, ponajprije u Zagrebu, gdje HDZ-ovu Dragi Prgometu ionako nevelike izglede dobrano ruši Bruna Esih, nezavisna saborska zastupnica sa stranačke liste, koju, s druge pozicije na kandidaturi za gradsku Skupštinu podržava i Zlatko Hasanbegović. Jesu li se dovoljno iskupili glasovima koji su u Saboru Plenkovića održali na životu, odlučit će središnjica presudom neslužbenom lideru tvrde stranačke desnice.

Šta će nam ministri, kad imamo državne tajnike

Rezultati nadglasavanja, pogotovu onaj prvog dana, kad je bilo neriješeno, zbog Glasnovićeva izlaska, pa drugoga kad je skupo prodao potpis, razvodni kazuju što nas čeka – zbrajanje glasova i trgovina prije svakog glasanja u Saboru. Prvo već kad se bude izjašnjavalo o novoj ministarskoj četvorci, koju sad vrlo upitnoga legitimiteta, “glume” dojučerašnji državni tajnici. Sve to da bi se, kako nas dušebrižnički uvjeravaju inače bezdušni rasipnici iz Banskih dvora i s Trga žrtava fašizma (sjedište HDZ-a), ali i neki iz navodne opozicije, izbjegli troškovi novih izbora, koji “ionako ne bi bitnije promijenili odnos snaga”. Kolikogod pritom možda i bili u pravu, jer, nažalost, jebeš izbore kad nemaš boljeg izbora, izbori su ipak bili legitimnije rješenje nego preslagivanje.

Orepićevim ulaskom u Agrokor, MOST se urušio sam od sebe!

Pođimo, naime, od uzroka strke i frke do koje je došlo, ubrzane Plenkovićevom željom da se na “slučaju Agrokor” napokon riješi kamenčića koji ga u cipeli žulja još od prvoga dana koalicije, no dobro partnerstva s MOST-om. Počelo je s već zaboravljenih sedam nazovireformskih uvjeta, koje je lako srušio, jer su bili ili nedomišljeni ili proceduralno odgodivi, da je ustrebalo i do kraja mandata. Ali kad su mu sad već bivši ministri, osokoljeni tužbom kontra Todorića i učestalim optužbama za kriminal u “Agrokoru”, saborskog i stranačkog čelnika Bože Petrova te zastupnika Nikole Grmoje i Mire Bulja, otkazali poslušnost u izjašnjavanju o Z. Mariću, Plenković ih je potezom pera otpisao. Jasan signal prekida suradnje potom je i Petrova nagnao na ostavku, e da bi izbjegao pad preglasavanjem u Saboru. No, ostaje zabilježeno da je o ustavnopravna struka podijeljena je li pritom preskočena i jedna bitna stepenica – ako, naime, ministri prije preuzimanja dužnosti moraju dobiti podršku Sabora, logično je upitati se kako taj isti glas zastupnika nije nužan kad ih se razrješava dužnosti, mimo njihove volje.

Simptomatično za ovaj cirkus na Markovu trgu, sve zbog glava i beriva nekolicine iz tzv. političke elite, dok istodobno desetine pa i stotine tisuća onih koji su ih birali i koji ih plaćaju ne znaju hoće li sutra imati za koricu kruha, je da se dogodio drugi puta u samo godinu dana rad sukoba istih partnera. Lani je, također poradi sukoba interesa, doduše osobnoga, pao Tomislav Karamarko (Tihomir Orešković je samo kolateralna žrtva), sad se Plenković, kojem je u sukobu interesa ministar Z. Marić, igrom brojki i slova pokazao vještijim igračem. Mnogi će, ne baš bez razloga, reći i vještijim nasilnikom. Je li, naime, baš i samo čista slučajnost što se za odsijecanje čak četiri ministra, koje je, uzgred rečeno, sam isprovocirao, odlučio desetak dana nakon što je Vlaho Orepić u Agrokor poslao policiju? Ili se, tim potezom, MOST urušio sam od sebe?

Koga Plenković spašava?

“Slučaj Agrokor”, naime, što dalje to je sve zamršeniji, sve više je novih kostura iz toga ormara u kojemu je Todorić samo jedna, čini se ne i najvažnija noga, a Plenković je na njega uložio sve i jednu kartu, založio, čini se, i državu. Pod izlikom spasa te iste države, njezina gospodarstva i radnih mjesta, jer, Bože moj, radi se o “sistemski važnoj kompaniji”. I sistemski važnom ministru Zdravku Mariću, pod kojega je također podmetnuo leđa, makar i zadnjem ekonomskom nevježi bilo opravdano sumnjivo da je taj nezamjenjivi ministar bio izvršni direktor razvojne strategije Agrokora i za akvizicije Mercatora, sante leda koja je potopila Todorićev “Titanic”. O ministru koji je, “slučajno”, godinu dana prije njegova potopa prešao u Banske dvore na najmanje triput nižu plaću. Ministru koji se samo izuzeo kod odlučivanja o sumnjivu HBOR-ovu kreditu od 380 milijuna kuna, iako je morao znati da Agrokor ne ispunjava uvjete i, valjda, spriječiti ga, jer je vrlo izgledno da će to pasti na teret poreznih obveznika. Baš kao i tisuće radnika na Biro, kad počne neizbježni stečaj. Na koncu, ne i najmanje važno, država si je natovarila brigu o poslovanju i vraćanju silnih milijardi kuna duga “sistemski važne kompanije”, čiji je vlasnik, makar i formalno, preko tvrtke u Nizozemskoj, još uvijek Ivica Todorić. Iza kojega, valjda je to jasno nakon što su i oni proteklih dana viđeni u Banskim dvorima, stoje i političari i tehnomenadžeri iz prvog ešalona Tuđmanovih savjetnika. Koga se onda uistinu spašava? I zarad koga smo svjedočili vašarištu na Markovu trgu?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close