VELIKA ZDRAVSTVENA DILEMA? HOĆE LI HRVATSKA DOPUSTITI EUTANAZIJU?

Belgijska zlatna paraolimpijka, Marieke Vervoort umrla je nakon eutanazije u 40. godini života, a njena je priča dirnula i potresla cijelu zemlju. Marieke je osvojila zlato i srebro u Londonu 2012. na Paraolimpijadi te još dve medalje u Riju 2016, a imala je neizlječivu degenerativnu bolest mišića. Vervoort se dugo pripremala za eutanaziju, još je […]

Belgijska zlatna paraolimpijka, Marieke Vervoort umrla je nakon eutanazije u 40. godini života, a njena je priča dirnula i potresla cijelu zemlju. Marieke je osvojila zlato i srebro u Londonu 2012. na Paraolimpijadi te još dve medalje u Riju 2016, a imala je neizlječivu degenerativnu bolest mišića. Vervoort se dugo pripremala za eutanaziju, još je 2008. je završila sa svim zakonodavnim zahtjevima i prikupila je potrebnu dokumentaciju.

Unatoč njenoj snazi i natjecateljskom duhu, Vervoortovoj je neurodegenerativna bolest izazivala konstantnu bol, napade, paralizu u njenim nogama i bila je jedva sposobna spavati.

Na pitanje o činjenici da je potpisala pristanak za eutanaziju poslije Paraolimpijade u Riju, Marieke je rekla za BBC: “Ljudima pruža osjećaj odmora. Znam kada je dosta za mene.”

Nije iznenađenje, da je doktor koji obavlja eutanaziju Wim Distelmans, koji je ujedno i vodeći publicist za eutanaziju u Belgiji te šef vladine jedinice za praćenje eutanazije.

„Samo njena obitelj, liječnici, njen psiholog i neke medicinske sestre koje su dugo bile uz nju, bili su prisutni. Bilo je vrlo vedro i mirno“, kazao je Distelmans. Umrla je sa čašom šampanjca u ruci.

S jedne strane su oni koji, kad govore o eutanaziji, ukazuju na argument dostojanstvene smrti kao slobode izbora. S druge strane su oni, koji taj čin smatraju kršenjem etičkih, pravnih, vjerskih i medicinskih kodeksa. Ako se uvaže svi argumenti za i protiv, ako je osoba svjesna svog čina, ako su patnja i bol toliko veliki i nezaustavljivi, da ne pomaže terapija niti zdravstvena njega, postavlja se pitanje tko ima pravo pustiti ljude da pate?

Podsjećajući da sama riječ eutanazija ima dvije grčke sastavnice koje znače: eu – lijepo, dobro, lako; thanatos – smrt, eutanazija znači dobru smrt.

Centar za eutanaziju u Den Haagu navodi, da je u 2019. primio 3122 zahtjeva, najviše od 2012. godine, otkako postoji ta ustanova te “mnogo veći broj od predviđenog”. Od pristiglih zahtjeva, navode, prihvaćeno je njih oko 900.

“Svakog radnog dana, 13 osoba dolazi k nama s molbom ‘Pomognite mi, ne mogu više ovako”, navodi ravnatelj klinike Steven Pleiter.

Broj zahtjeva bio je stabilan 2017. i 2018., a snažan porast dogodio se u 2019., kaže se, ali ne navodeći razloge rasta. Prema zadnjim službenim raspoloživim podacima koje je objavilo nizozemsko ministarstvo zdravstva, 6126 osoba podvrgnulo se eutanaziji u Nizozemskoj 2018. od čega 12 posto na teret klinike. Većina njih su pacijenti oboljeli od raka.
Nizozemska je prva zemlja koja je legalizirala eutanaziju 2002., a ubrzo je slijedila Belgija. Eutanaziju prema nizozemskom zakonu može zatražiti svaka osoba starija od 12 godina. Djeca sve do dobi od 16 godina moraju zatražiti dopuštenje svojih roditelja ili skrbnika.

Najmanje dva liječnika moraju potvrditi da nema drugog razumnog rješenja za pacijenta i da je njegova patnja neizdrživa i bez ikakve nade u poboljšanje.
Konačna odluka o eutanaziji rezultat je složenog postupka koji uključuje iscrpne razgovore s pacijentom, analizu medicinske dokumentacije i provjeru postupka sa zakonom.

U Kanadi, zakon je na snazi od 2016., pacijent mora biti u teškom i nepopravljivom stanju koje uzrokuje nepodnošljivu patnju.

“Španjolska je učinila odlučan korak u korist priznanja prava na dostojnu smrt”, napisao je na Twitteru premijer Pedro Sanchez, koji je u siječnju oformio novu koalicijsku vladu s radikalnom ljevicom Podemos. Ovo je treći puta od 2018. da – uz veliko protivljenje Katoličke crkve i desničara – socijalisti predaju taj prijedlog zakona. Dva prethodna pokušaja nisu uspjela jer je Zastupnički dom bio raspušten prije izbora.

Tekst predviđa da osoba koja boluje od teške neizlječive bolesti može primiti pomoć da umre ukoliko je to tražila, kako bi se izbjegla nepodnošljiva patnja. Molba mora biti napisana i ponovljena 15 dana kasnije, trebaju je prihvatiti dva liječnika i razmotriti povjerenstvo. Pravo na priziv savjesti je predviđeno za zdravstvene profesionalne djelatnike koji odbijaju sudjelovati u eutanaziji.

U Italiji je jedna sudska odluka, kojom se zapravo dekriminalizira potpomognuto samoubojstvo govori o dubokim promjenama u talijanskom društvu unatoč pokušajima Katoličke crkve da i dalje utječe na etičke rasprave.
Zatraživši, ipak, od parlamenta da donese zakon o tom pitanju, Ustavni sud je odlučio da se potpomognuto samoubojstvo može proglasiti zakonitim, ako se steknu ova tri uvjeta: bolest koja prouzrokuje nepodnošljivu patnju i koja se ne može liječiti, pristanak bolesnika i kontrola državnih vlasti.

Eutanazija je ozakonjena u Švicarskoj od 1940-ih, pod uvjetom da u njoj asistira neko tko se ne može okoristiti smrću, a mnogo je onih iz inozemstva koji dolaze u Švicarsku po pravo koje u svojim zemljama nemaju.

“Ubojstvo iz milosrđa” također je dozvoljeno u Nizozemskoj, Luksemburgu i Belgiji te nekim američkim saveznim državama, ali nelegalno je u mnogim zemljama, što prisiljava terminalno bolesne osobe da putuju u inozemstvo, kako bi okončale muke bez straha da će njihovi bližnji ili liječnici biti progonjeni. Neurološka stanja poput paralize, Parkinsona ili multiple skleroze u gotovo pola slučajeva bila su razlog eutanazije, pokazalo je jedno istraživanje.

Sudovi u Britaniji i Francuskoj te Evropski sud za ljudska prava mjesecima su se prošle godine bavili slučajevima vezanima uz to osjetljivo pitanje.

Porast broja stranaca koji u Švicarsku dolaze na eutanaziju, dovela je do žučljivih rasprava u toj zemlji. Birači u Zürichu, prije osam su se godina izjašnjavali o prijedlogu zabrane “samoubilačkog turizma”, ali su ga odbili. Godinu dana kasnije nacionalni parlament glasao je protiv prijedloga zakona kojim se trebao otežati postupak eutanazije.

Analiza 611 slučajeva između 2008. i 2012. godine, primjerice, pokazala je da su na eutanaziju u Švicarskoj doputovali bolesnici iz 31 zemlje, a njihova prosječna dob bila je 69 godina.
Gotovo polovina je bila iz Njemačke, a 20 posto iz Britanije dok se bilježio i ubrzani porast broja ljudi iz Francuske i Italije.

Belgija je 2003. legalizirala eutanaziju čime je, nakon Nizozemske 2002., postala druga zemlja u svijetu koja je to učinila. Potom su, nekoliko godina kasnije, belgijske vlasti proširile odluku o eutanaziji i na terminalno bolesnu djecu u stanju nepodnošljive patnje.
Belgijski akt o eutanaziji dozvoljava prakticirati ‘’ubijanje iz milosti’’ samo kod odraslih osoba i emancipirane djece, a koji nesnosno pate i koji mogu dati pristanak.

U 17 godina kako je eutanazija legalizirana, iz godine u godinu povećava se broj slučajeva:

godine 2007. – eutanazirano je 2.000 Nizozemaca,
godine 2017. eutanazirano je 6.600 Nizozemaca, s tim da je još toliko zahtjeva i odbijeno
2018. godine – po prvi put opao broj eutaniziranih i to za 9 posto.

Priličan je broj država u kojima je, uz Nizozemsku, eutanazija legalizirana:

Belgija, Kanada, Luksemburg, američke savezne države Kalifornija, Oregon, Washington, Kolorado i Montana, australska država Victorija, Švicarska, Kolumbija.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close