VEDRANA MILAS: Odabir podobnih za glavnog šefa DORH-a

Postavši 2002., godine Glavni državni odvjetnik Mladenu Bajiću, kojem je u devedesetima obnašajući dužnost vojnog tužitelja zamjereno, što nije poduzeo ništa kako bi spriječio zločine počinjene u ono vrijeme u splitskoj Lori, nakon tri odrađena mandata, došao je kraj. Nikada se neće saznati da li je možda Bajić nagrađen novim radnim mjestom zbog neprocesuiranja slučaja […]

Mladen-Bajic

Postavši 2002., godine Glavni državni odvjetnik Mladenu Bajiću, kojem je u devedesetima obnašajući dužnost vojnog tužitelja zamjereno, što nije poduzeo ništa kako bi spriječio zločine počinjene u ono vrijeme u splitskoj Lori, nakon tri odrađena mandata, došao je kraj. Nikada se neće saznati da li je možda Bajić nagrađen novim radnim mjestom zbog neprocesuiranja slučaja Lore ili se regrutirao iz redova osoba, koje se lako izgube i odjednom nađu na stranputici.

SDP u to vrijeme, sjedivši u oporbi „derao” ga je zbog neselektivnog činjenja, odnosno nečinjenja, te kako je svojim ponašanjem, doveo u najgoru moguću situaciju Hrvatsku – da kriminalci postanu ugledni građani ove države. Na Bajića se, sjevši u stolicu Glavnog državnog odvjetnika mogla već tada primjeniti uzrečica „gdje ostaje ptičja nožica, tu je i cijela ptica”. A što je „ptičica” zaista napravila u svojih dvanaest godina kao Glavni državni odvjetnik? Tek tri pozitivna slučaja; taksativno nabrajajući – Slučaj Petrač, za rušenje javne sprege i podzemlja i društvenih institucija. Drugi – presuda protiv Branimira Glavaša zbog ratnih zločina počinjenih u Osijeku 1991., godine.

Nepodobni Vladimir Faber
U prikupljanju dokaza veliku ulogu odigrao je tada Vladimir Faber, šef policijske istrage, pokazavši da Hrvatska može procesuirati vlastite ratne zločine, čak i kada su oni počinjeni u uvjetima najgorih sigurnosnih i psiholoških okolnosti, tj. kada se ratovalo u istočnoj Slavoniji. Ta presuda bila je zalet na Tomislava Merčepa, nekadašnjeg Glavaševog dobrog prijatelja i označila je prvi uspješni pravosudni obračun sa lokalnim političkim moćnicima. Treći i najvažniji (mada bi svi slučajevi trebali biti po Poslovniku DORH-a jednako važni), bila je akcija protiv Ive Sanadera, iako mu se predbacivalo, da dok je Sanader bio na vlasti, DORH nije činio ništa kontra njega. Glavni državni odvjetnik navodno je, 2009., sam inzistirao na aferi kamioni za Ministarstvo obrane i procesuiranje tadašnjeg ministra obrane Berislava Rončevića, oslobođenog optužbi u tom slučaju. Da li je to bila samo igra da se nešto radi, također se neće saznati, no pokrenut postupak , zaustavio je Sanader, smjenivši Vladimira Fabera u to vrijeme, sa dužnosti ravnatelja policije.

Sanader kao desert
Niti mjesec dana nije prošlo od Faberove smjene, kada je i sam premijer podnio, do danas nerazjašnjenu ostavku na mjesto predsjednika Vlade i HDZ-a, bacajući svu moć doslovce u krilo svoje vjerne dotadašnje suputnice, Jadranke Kosor. Još par mjeseci nakon njegova odlaska, mislilo se da on, ipak, kao počasni predsjednik HDZ-a „vuče konce” a Kosor njegova marioneta. Bajić je tada već „kopao” po Sanaderu, uz svesrdnu pomoć Damira Mihanovića „fetivog” HDZ-ovca, koji je svjedočio sastanku na kojem je Sanader „preporučio” hrvatskim biznismenima da surađuju s Fimi-Medijom.
U listopadu 2010., godine Bajić je bio toliko siguran u Sanaderovu krivnju da je u jednom društvu naglas najavio njegovo skoro uhićenje. Mjesec dana nakon te njegove izjave, Sanader bježi preko granice, a Bajić, niti ne sanja da će mu ovaj doći kao višnja na šlag na kraju njegove slatke karijere Glavnog državnog odvjetnika. S rezultatom niza optužnica protiv Ive Sanadera, nekih već realiziranim nepravomoćnim presudama, predstavljaju desert za njegov kraj. HDZ se neće tako lako oporaviti od stigme skupine i udruživanja u kriminalnu skupinu. Na odlasku, Bajić je danas, po nekim, sretno ili ne, ali tek pojedincima, simbol borbe protiv korupcije. Premijer Milanović pustio ga je da „odradi” Sanadera. Iako je SDP isprva prihvatilo njegovo zadnje izvješće, odjednom mu se zahvalilo na suradnji i poslavši mu svoje „Zbogom”, bez ikakvog objašnjenja.

Novi politički par
Vlada je očekivala kako će se DORH suprotstaviti njemačkoj o izručenju Josipa Perkovića i ono zaista i je u prvi mah tako reagiralo, no sve se činilo pro forme i mlako. U Vladi su smatrali kako DORH i Bajić trebaju štititi hrvatske zakone i ne izručiti Perkovića, a Bajić radi suprotno. Odjednom, Bajić i Milanović našli su se na suprotnim stranama, u vrlo zamršenim i nejasnim odnosima. Bajić nije dobio četvrti mandat, a spekulacije o njegovom nasljedniku počele su kada mu se sadašnji premijer zahvalio na dosadašnjoj suradnji. Podosta imena našlo se o mogućem nasljedniku; prvo Dinko Cvitan, pa Branko Šerić, Orsat Miljenić, a obzirom da s Bajićem radi oko 75 posto žena, spekulira se i o ženama. Tako su se na listi našle, Vesna Alaburić, Tamara Laptoš, Ika Šarić, Jadranka Sloković, no Sloković „visi o tankoj niti”; iako vrlo sposobna, Sloković misli srušiti niz optužnica DORH-a protiv Sanadera, a taj će joj posao trajati još najmanje dvije godine.
Osnovni uvjet je da na čelo DORH-a dođe netko iz samog odvjetništva tj. iz redova Bajićevih zamjenika. Andrea Šurina Marton, jedna je od 20 sadašnjih zamjenica glavnog državnog odvjetnika, doživljava ju se kao SDP-ov kadar, a i prije nešto više od tri mjeseca imenovana je Bajićevom zamjenicom. Ona, po svim procjenama zadovoljava i koaliciju, te bi mogla uskočiti na Bajićevu stolicu. Kako se u izboru novog Glavnog državnog odvjetnika pita i predsjednika Josipovića, novi lider morati će imati hrabrosti zagristi i u ono od čega je Bajić uporno okretao glavu; Slučaj „Patria”, u kojem bi bio procesuiran i bivši predsjednik države Stipe Mesić; afera Kamensko, HAC, Pliva, Hypo banka, Daimler, Đakovština, Jadrankamen i još mnogo toga. No kako bilo da bilo, bude li žena, biti će to treći politički par; Sanader-Kosor, Čačić-Pusić, Bajić-???

Odabir na funkciju
No kako se bira Glavni državni odvjetnik, županijski, općinski, članovi Državnoodvjetničkih Vijeća itd?
Na prijedlog Vlade RH, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora, imenuje ga Hrvatski sabor, na četverogodišnji mandat, a po njegovom isteku ,može biti ponovno imenovan na istu dužnost.
Županijskoga državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva RH i ministra pravosuđa, a na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika imenuje Državnoodvjetničko vijeće na četverogodišnji mandat.
Općinskoga državnog odvjetnika, na četiri godine, uz prethodno mišljenje Kolegija Županijskoga državnog odvjetništva, i državnog odvjetnika, te ministra pravosuđa imenuje na prijedlog, Glavnoga državnog odvjetnika Državnoodvjetničko vijeće iz redova državnih odvjetnika i zamjenika tog državnog odvjetništva ili drugoga državnog odvjetništva.
U djelokrugu Državnoodvjetničkog vijeća je, između ostalog, i imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika, imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika, vođenje postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika. Državnoodvjetničko vijeće ima jedanaest članova. Sedam članova Vijeća bira se iz reda zamjenika državnih odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskoga sabora i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine dva zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske, dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika i tri zamjenika općinskih državnih odvjetnika. Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine, s time da članom Vijeća nitko ne može biti više od dva puta. Članovi Državnoodvjetničkog vijeća biraju predsjednika između sebe. Djelokrug, ustrojstvo, način izbora članova i način rada Državnoodvjetničkog vijeća uređuju se zakonom, kao i ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadležnost državnog odvjetništva.
Interesantno je da dužnost Glavnog državnog odvjetnika i predsjednika Vrhovnog suda nemaju mandatna ograničenja, dok predsjednici sudova ili suci i predsjednik Ustavnog suda mogu biti najviše dva mandata.
Dakle, preostaje samo spekulirati o mogućem izglednom kandidatu koji je po nekim procjenama „pao” na dvoje ljudi. Ili Dinko Cvitan, Ili Andrea Šurina Marton. Ili neko iznenađenje. No ništa nas ne može iznenaditi…

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close