USPJEŠNI HRVATSKI GOSPODARSTVENICI ILI POSLOVNI PROFITERI?!

Tek se u ovo doba otkrilo da je HBOR od 2006 do kraja 2016 i dobrim dijelom Kovačeva mandata, dao odnosno odobrio društvima iz Agrokor grupe,  25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna od čega je otplaćeno samo njih devet. Eh, da i druge tako “krene” posao. Todorić je u međuvremenu postao građanin Londona […]

Tek se u ovo doba otkrilo da je HBOR od 2006 do kraja 2016 i dobrim dijelom Kovačeva mandata, dao odnosno odobrio društvima iz Agrokor grupe,  25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna od čega je otplaćeno samo njih devet. Eh, da i druge tako “krene” posao. Todorić je u međuvremenu postao građanin Londona

U sjeni optužbi kojima se u javnosti donedavno nedodirljivog Ivicu Todorića proziva čak i za gospodarsku veleizdaju Hrvatske, vrijedno je podsjetiti se i drugih moćnika koji su svojevremeno bili prozivani za mnoga (ne)djela na teret poreznih obveznika i nanošenje velike i dugoročne štete za hrvatsko društvo.

No, iako je većina njih bila na udaru ‘’nadležnih institucija’’, neki čak i na udaru utjerivača, još i sada njihovi slučajevi’ nemaju pravosudni epilog, a propitivanje njihove odgovornosti kao potencijalnih ‘’gospodarskih veleizdajnika’’ u potpunosti je zasjenjeno padom najvećeg hrvatskog ‘’kapitalca’’.

Među onima koji, kako tvrde mnogi cinici, zaslužuju visoko ako ne i najviše mjesto na mogućem popisu, uvjetno rečeno, gospodarskih veleizdajnika je Ivica Mudrinić, bivši šef HRT-a i HT-a uz čije se ime, odmah nakon dolaska iz Kanade početkom 90-ih, veže niz afera i skandala koje još i sada, dvadesetak godina poslije, nemaju svoj sudski pravorijek.

Mudrinić, Šušak…

Kako se u medijima navodilo, Mudrinićev dolazak u Hrvatsku početkom 90-ih na poziv tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška bio je simbolički – obojica su stigla praktično bez ikakve imovine da bi vrlo brzo stekli moć, novac i pozicije za donošenje dubioznih odluka u dugom vremenskom razdoblju.

Kao što je Objektiv već 2013. pisao u zapaženom tekstu ‘’Svi Mudrinićevi grijesi’’, već na samom početku tranzicije u  Hrvatskoj početkom devedesetih Mudrinić ubrzo postaje jedan od savjetnika predsjednika Franje Tuđmana i ‘’“dodjeljuje” mu se na korištenje stan od 109 kvadrata u Ilici pored Britanskog trga.

Kako se kasnije ispostavilo, Mudriniću je nakon toga kao pomoćniku ministarstva pomorstva, prometa i veza, kupljen posve novi peterosobni stan  od  203 četvorna metra u vrijednosti tadašnjih 38,2 milijuna hrvatskih dinara, odnosno, oko 570 tisuća ondašnjih njemačkih maraka na što se Mudrinić od naleta kritika, branio izjavom da nije bila oštećena država nego njegova obitelj. Tada je i dodao kako je  sa državom trampio sve svoje patente koji vrijede više od tog stana, No, ispostavilo se, barem prema tvrdnjama čelnika Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, da Ivica Mudrinić od 1992. pa do 2013 nije bio nositelj niti jednog patenta u Hrvatskoj, nije u istom razdoblju podnio prijavu patenata za RH, niti je kao izumitelj naveden u prijavi patenata ili priznatom patentu drugog prijavitelja odnosno nositelja.

“Patenti”

No, s druge strane, činjenica jest da postoji patent kojem je Ivica Mudrinić koautor, ali ne i vlasnik. To je patent iz područja kodiranja TV signala. Protiv priznavanja tog patenta pokrenut je postupak od jednog drugog nositelja patentnih prava koji tvrdi da patent kojem je Mudrinića koautor nije inovacija nego plagijat njegovog patenta. Kako se kasnije ispostavilo, taj postupak za osporavanje patenta nije nikada bio okončan jer niti jedna od strana nije ulagala sredstva u daljnu pravnu bitku.

Uslijedila je prva afera iz vremena kada je Mudrinić bio ministar pomorstva, pomorstva prometa i veza. Naime, kako se kasnije ispostavilo iz iskaza HT-ova “zviždača’’ Mislava Šutala,  to ministarstvo je na službenom memorandumu s grbom Republike Hrvatske, ovjereno službenim pečatom ministarstva, izda(va)lo dozvole za postavljanje radijskih postaja na teritoriju Republike Bosne i Hercegovine. Dozvole su izdane javnom poduzeću iz Republike Hrvatske koje po Zakonu radi na teritoriju Republike Hrvatske i čija je djelatnost po Zakonu od državnog interesa. Dozvole su sadržavale, između ostalih, i  podatke o nazivu lokacije radijske postaje, podatke o zemljopisnoj dužini i širini i podatke o nadmorskoj visini objekta.

‘’Da nema nikakve zabune da je ministarstvo jedne države izdavalo dozvole na teritoriju druge države, jasno je iz naziva radijskih postaja kao i iz nadmorske visine objekta radijske postaje jer svima nam je poznato da u Hrvatskoj ne postoje planine visoke preko 2000 metara. Ovakvi postupci kojima se htjelo podilaziti mentoru na čiji se poziv potpisnik dozvola vratio iz Kanade, nažalost, mogu se i štetno protumačiti”, podsjećao je tu  na aferu Mislav Šutalo.

Uslijedila je Mudrinićeva epizoda na HRT-u – 1995. Tuđman ga miče iz vlade, a tada još saborski zastupnik Stjepan Mesić izjavljuje da bi Mudrinić  “u svakoj normalnoj zemlji sjedio u zatvoru”. Mudrinić se vraća u igru, kako se šuškalo, upravo ukazom Šuška kada je 1996. postavljen na čelo HRT-a gdje se njegovo ime vezalo uz aferu Erotel – postavljanje odašiljača za emitiranje programa HRT-a u susjednoj BiH, ali mnoge nezgrapnosti i menadžerska nesnalaženja u provođenju protuđmanovske politike.

Prodaja Hrvatskog telekoma Nijemcima

Iz ovog razdoblja poznata je afera kada je na HRT-u bila ‘’remiksirana’’ božićna poruka nadbiskupa Bozanića u kojoj je on jako kritizirao vlast, a u emitiranoj poruci je ispalo da ju hvali, kao i Mudrinićevo objašnjenje da je došlo do pogreške u montaži zbog nove opreme – pa su tehničari pogriješili. Mudrinić je nakon takvih ‘’nezgrapnosti’’ bio uskoro smijenjen i s te pozicije. No, već u ljeto 1998. tada već bolesni  bolesni Tuđman povjerovao je Borislavu Škegru i Mudriniću u njihov plan privatizacije HT-a, odakle se Mudrinić više neće micati do 2013.  i gdje je, prema tvrdnjama mnogih, napravio ponajveću štetu – veleizdaju hrvatskih gospodarskih interesa – prije svega obustavom planova o uvođenju širokopojasnog interneta prije prodaje HT-a Deutsche Telekomu, ali i ostale sporne poslove – naročito predaju (prodaju)  cijele telekomunikacijske infrastrukture Nijemcima, ali i preseljenje kompanije u Horvatinčićev HOTO toranj.

“Novi čelnik HT-a odmah 2000. godine obustavlja sve planove o uvođenju širokopojasnog interneta. Naime, još je u ljeto 1999. godine neposredno pred prodaju HT-a Deutsche Telekomu bio raspisan međunarodni natječaj za kupnju telekomunikacijske opreme za potrebe uvođenja širokopojasnog interneta. Projekt vrijedan milijardu kuna je obustavljen, novac se izvlačio iz HT-a u Njemačku na sve moguće načine pa i kroz izmišljene intelektualne usluge” isticao je Šutalo koji je sve svoje dokaze proslijedio DORH-u i USKOK-u tvrdeći da je Mudrinić  oštetio HT za više od dvije milijarde kuna. ‘’Nadležne institucije’’ o svemu tome, naravno, nikada nisu dale svoj sud.

Mišetić

No, s druge strane, i nakon odrađenog Mudrinićeva ‘’mandata’’ u HT-u, čini se da u toj tvrtki ima još mjesta za ljude koji bi, prema mnogima, mogli ili trebali odgovarati za dosadašnje sporno poslovanje u državnim tvrtkama od posebnog javnog interesa. Konkretno, postavlja se pitanje koga u Nadzornom odboru HT-a sada predstavlja Ivan (Ivica) Mišetić, bivši direktor Croatia Airlinesa koji je, slično kao i Mudrinić, već imao povijest spornog – paralelnog vođenja tvrtke u vlasništvu RH, ali istovremeno i radeći za strance – opet za Nijemce…

Ostale detalje pročitajte u tiskanom izdanju lista Objektivno…

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close