UOČI KONSTITUIRANJA 12. HRVATSKOG SABORA I VLADE: Kako je staloženi Plenković stišao zaigranog Petrova

Dočekasmo napokon i petak 14. listopada, dan u kojemu će, m,jesec dana nakon izvanrednih izbora biti ustrojen hrvatski parlament. Koji će, sudeći prema naglascima s dogovora HDZ-a i najjačeg mu partnera MOST-a u formiranju vladajuće većine, biti obilježen suočavanjem budućeg predsjednika prve polovice mandata Bože Petrova s bolnom istinom kako je Sabor, iako je Hrvatska […]

Dočekasmo napokon i petak 14. listopada, dan u kojemu će, m,jesec dana nakon izvanrednih izbora biti ustrojen hrvatski parlament. Koji će, sudeći prema naglascima s dogovora HDZ-a i najjačeg mu partnera MOST-a u formiranju vladajuće većine, biti obilježen suočavanjem budućeg predsjednika prve polovice mandata Bože Petrova s bolnom istinom kako je Sabor, iako je Hrvatska formalno parlamentarna država, samo produžena ruka Banskih dvora i debatni klub. Pa je, samim tim, i njegova uloga, lišena stvarne moći za kojom je toliko žudio, znatno više protokolarna negoli odlučujuća osim o dnevnome redu sjednica. Koji opet ovisi o dogovoru partnera, u kojemu je, poradi jasnog odnosa snaga u korist HDZ-a, presudna riječ “starijeg brata”.

Prvo prizemljenje Petrov je već doživio kad su mu stari saborski lisci (Vladimir Šeks&co) održali “kraći kurs” o jedinom mogućem dnevnom redu konstituirajućeg zasjedanja u nešto više ipak svečarskom, negoli radnom tonu. Pri čemu valja naglasiti da ni to neće biti u nimalo idiličnome ozračju, jer se posljednjih dana neočekivano zaoštrila bitka za jednog ili dva opozicijska potpredsjednika Sabora (dva su sigurno HDZ-ova, možda i treći) – jedan je zajamčen SDP-u, dok su na mogućeg drugog, našto je računala “Jedina opcija”, točnije rečeno raspolučeni Živi zid, sad oko bacili i iz HNS-a. Tek nešto manje tenzije mogu se očekivati pri izboru čelnika 29 odbora, saborskih radnih tijela, iako je i to dogovoreno po već ustaljenom ključu – 16 HDZ-u, 13 opoziciji. Nije, naime isključeno da će neko od predsjedničkih mjesta zahtjevati i onih pet HSS-ovih jednokratnih bjegunaca (za potporu Plenkoviću) iz Narodne koalicije, koji će od prvoga dana u Saboru biti “najljuća oporba”!?

Uloga Lota u “sedam zapovijedi MOST-a”

Rutinski bi trebao biti odrađen završni dio prve sjednice novog saziva, u kojem se donose propisi koji omogućavaju rad Sabora i formiranje Vlade. Kao što mu se i proljetos događalo da pobrka čak i osnovne postulate funkcioniranja države, sad je., brzajući, Petrov to ponovio sa Saborom pa za prvu sjednicu najavio neke od zakona iz famoznoga popisa sedam uvjeta za partnerstvo s HDZ-om. Kad su ga iuvjerili da to ipak nije moguće, radnom je proglasio subotu, iako baš nijedan od tih uvjeta-zakona ni po čemu nije baš tolika hića, iako nije uobičajeno da se zakoni usvajaju bez prethodne rasprave, u ovom slučaju neizvedive jer nitko izim predlagača nije ih ni vidio. K svemu većina od “sedam MOST-ovih zapovijedi” pada već na neizvedivosti, recimo obećanja o izuzimanju prvog stana/kuće iz ovrhe, zamjene ZERP-a isključivim gospodarskim pojasom. Za većinu inih nerazumna je hitnost (tri umjesto jednog preferencijalnog glasa na izborima, izostavljanje kriminalaca s izbornih lista, snižavanje HRTV pretplate za 20 kuna, ukidanje poreza na tvrtku …). Prijetio je Petrov i utjerivanjem zastupnika u red, tj. redovitost na sjednicama pa ga sveo na nerazumnih 500 kuna kazne i to ne s plaće nego naknada, samo za petak i glasanje o zakonima, što je nebuloza par excellence. Jer i danas Sabor funkcionira na principu tzv. demokratskoga centralizma iz bivše SFRJ (onda CK, danas Predsjedništvo partije zapovijedi, zastupnici samo dižu ruke), valjda je ipak važnije da su na radnom mjestu u danima rasprave. MOST kao da je svih 7 “conditio sine qua non” uvjeta izvlačio poput sedmice na državnom Lotu, pa što dohvate.
Tako su Petrov i mostovci olakšali posao mandataru Vlade Andreju Plenkoviću, došli mu kao naručeni, jer je daleko veće brige imao i još uvijek ima s krajnjim desnim krilom u vlastitoj stranci. A oko čega, neko oko kadrovskih pitanja, jer je njihovu miljeniku Zlatku Hasanbegoviću Ministarstvo kulture toliko priraslo srcu da su osnovali stožer za obranu njegova lika, djela i fotelje. A na mandataru je da dokaže kako mu kultura ipak nije Hasanbegova slama. Kad je čuo da je s Plenkovićem EU parlament napustio i Ivo Stier, praktički već nominiran za inoministra, uzjogunio se aktualni u odlasku Miro Kovač, nazvavši to budalaštinom, jer je baš on bogomdan za to!? Više mediji i javnost, nego sam Milijan Brkić, pitali su nije li njegov izostanak iz kadrovske križaljke znak da nije u prvoj Plenkovićevoj postavi pa je obnoć osvanuo kao kandidat za potpredsjednika Sabora.

Plenković nadmašio sva očekivanja

‘Ko će komu nego svoj svomu, iako ima razloga nadati se da će mandatar i taj vrući unutarstranački krumpir ohladiti bez većih posljedica. Kao što je, korak po korak, taktički bez ijedne greške, u zgusnutim rokovima briljantno odradio sređivanje HDZ-a, pripremu parlamentarnih izbora, potom i koalicijsko-partnersku postizbornu kombinatoriku koja mu je osigurala čak 91 glas potpore. Potpisi svih manjinaca, Bandićeva kluba i HSS-a osigurali su mu fakat bezbrižne pregovore s MOST-om, jer nije ovisio o njihovih 13 i jednoj dokupljenoj ruci (Petrov najavljuje 15 i više, ali ne otkriva prebjege). Gotovo da se teško sjetiti ijedne njegove slabe točke u burnsa dva mjeseca u kojima je odnio dvije velike pobjede, postao predsjednikom HDZ-a, a sad će i Vlade. Možda tek povremena zbunjenost u prvom predizbornom TV-srazu s agresivnim rivalom Zoranom Milanovićem, ali tko to više i pamti, kad ga je potom nadigrao kao da nije on, već SDP-ov grobar debitant na najvišoj političkoj sceni u Hrvata. Još kad su Petrova stišali rezultati izbora, prije kojih je opetovao ničim potkrijepljenu nadmenost s prošlih izbora (Milanović ne može biti premijer, Plenković se treba dokazati) novi lider HDZ-a već je bio na konju. Pa ipak mu je Petrov novim gafom dodatno olakšao već dobivenu bitku – uhvativši se prve saborske fotelje kao utopljenik slamke, dokazao je na nije veliki Petrov, nego ipak “mali Božo”. I omogućio Plenkoviću da lakše diše u Banskim dvorima, u kojima bi mu, da je potpredsjednik Vlade, kao Oreškoviću i Karamarku proljetos, zavrat puhao i kad treba, još više kad ne treba.

Je li onda i komu više čudno što je Plenković, kao malo koji od jedanaest predšasnika u fotelji premijera, već zaradio gotovo aklamacijsku podršku na inače razjedinjenoj javnoj sceni. Urođenom lukavošću, stekao ju je svojedobno i Ivo Sanader pa potom bio jednim od većih razočarenja, jer mu je osobni džep bio važniji od državnog proračuna. Zato, ostavimo i u slučaju Andreja Plenkovića makar i najmanju dozu rezerviranosti, bar dok u prvih stotinu dana poštede konkretnim potezima ne potvrdi da je sveopću potporu uistinu i zavrijedio. To će mu, samo ako se odhrva HDZ-ovim jastrebovima, biti utoliko lakše što iza sebe, za razliku od Sanadera, kojem su prebrzo zaboravljeni i sramna rola na splitskoj Rivi i sumnjiv trijumf na stranačkim izborima, nema nijedne ozbiljnije mrlje.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close