UNUTARSTRANAČKA ŠUŠKANJA: Ugledna SDP-ovka otkrila koji ljudi trebaju zamijeniti Milanovića!

“Ne namjeravam se više kandidirati za predsjednika SDP-a”, poručio je Zoran Milanović na izvanrednoj konferenciji za medije nakon predizborne noći koja je rezultirala debaklom po njegovu stranku i Narodnu koaliciju. Da je to dobar potez vjeruje niz članova Partije, a u razgovoru za naš portal svoje viđenje cijele priče iznijela je ugledna članica te stranke, voditeljica i […]

“Ne namjeravam se više kandidirati za predsjednika SDP-a”, poručio je Zoran Milanović na izvanrednoj konferenciji za medije nakon predizborne noći koja je rezultirala debaklom po njegovu stranku i Narodnu koaliciju. Da je to dobar potez vjeruje niz članova Partije, a u razgovoru za naš portal svoje viđenje cijele priče iznijela je ugledna članica te stranke, voditeljica i urednica Ana Brbora Hum. Premda u središnjici stranke sinoć nije bila, zaključuje da rezultati izbora svakako nisu dobri po njezinu stranku.

– Milanović se sigurno loše osjeća, to je moj dojam iz onoga što sam vidjela iz medija.SDP treba promijeniti politiku, jer stranci uz promjenu Milanovića treba dodatno osvježenje. Trebalo bi osvježiti i promijeniti sve te ljude koji su tamo 20-ak, 30-ak godina. Ovo sve do sada je bilo de mode, kada su u pitanju imena. Zadnji put na izbore je išao Komadina, ja cijenim Glavaševića koji nema dovoljno iskustva, ali participiran je u javnosti dosta dobro. Do sada smo imali i Piculu. On je nešto slično HDZ-ovom Plenkoviću. Prije bih ja tražila u stranci čovjeka od Lalovca nadalje. Treba nam jedan moderniji tip, pun energije i snage. Treba nam netko tko nas može osvježiti jer nijedna osoba iz SDP-a koja je sada ušla u Sabor nije nova, većina njih je tako više od deset godina, što kod razočaranih ljudi ne prolazi. Potrebno je osvježiti kadar. Nisu dobili nijednu osobu s preferencijalnim glasovima, što znači da nisu ponudili nijednu novu osobu. Nedostaje nam ljudi koji su se isprofilirali u javnosti, jedna antiintelektualna klima. Morali su napraviti neku koaliciju u startu, sada su uzeli HSU, HSS i HNS, iako smatram da HNS – pa oni sami da idu, ne bi ostvarili značajan rezultat. Oni preživljavaju na nama. Stranka se s novim vodstvom takvih treba riješiti, vidite kako je Plenković to napravio, kompletno drugu situaciju – kaže naša sugovornica koja se posebno osvrnula na lik i djelo svojega sada već bivšeg šefa Milanovića s kojim je, kako priznaje, bilo teško surađivati.

– Ja sam bila u dva mandata u Glavnom odboru, ne možete reći baš neko svoje mišljenje, možete, ali nećete naići na plodno tlo. Ne vole čuti niti dobronamjernu kritiku. Nitko ništa ne govori protiv. Sjećate se da sam ja jedna jedina glasala protiv one liste za Europski parlament, premda je puno njih dijelilo moj stav, samo ja sam dignula ruku – zaključila je Brobora Hum, dodajući da je razočarana što SDP nikada nije iskoristio njezin potencijal i popularnost.

Kada je i kako počeo Milanovićev uspon na stranački vrh?

Nakon neuspjeha na parlamentarnim izborima Zoran Milanović, šef SDP-a na konferenciji za novinare kazao je kako se više ne planira kandidirati za šefa stranke.

Kada je i kako počeo Milanovićev uspon na stranački vrh? 

Kada je u travnju 2007. godine preminuo tadašnji čelnik stranke Ivica Račan, u SDP-u su tek nešto više od pola godine prije izbora morali organizirati izvanredne unutarstranačke izbore, a Milanović je objavio kandidaturu za predsjednika.

Početkom lipnja 2007. izabran je za predsjednika SDP-a, a poziciju je potvrdio i na redovnim stranačkim izborima u svibnju 2008. godine. Na čelno mjesto stranke biran je i 2012. godine, kada je također bio jedini kandidat za predsjednika SDP-a. Na čelno mjesto u stranci biran je i 2. travnja 2016. godine kada na unutarstranačkim izborima pobjeđuje protukandidata Zlatka Komadinu.

S SDP-om je na parlamentarnim izborima u studenom 2007. doživio poraz pa je iduće četiri godine bio na čelu oporbe kao predsjednik SDP-a, ali i saborski zastupnik.

Četiri godine kasnije s Kukuriku koalicijom osvojio je 80 mandata u parlamentu i postao hrvatski premijer. Na parlamentarnim izborima 2015. godine, kada iz koalicije izlazi IDS, koji se odlučuje na samostalan izlazak na izbore, SDP s partnerima za svega nekoliko mandata gubi vlast u Hrvatskoj, te Zoran Milanović ponovno postaje čelnik oporbe.

Sada je priznao da je izgubio još jedan mandat u Banskim dvorima.

Odrastanje Zorana Milanovića

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović rođen je 30. listopada 1966. u Zagrebu. Oženjen je i otac dvojice sinova, Ante Jakova i Marka.

Baka Marija Matasić tajno ga je, bez znanja njegovih roditelja, odnijela na krštenje u crkvu sv. Petra i Pavla. Krsno mu je ime Marijan. Obitelj Stipe Milanovića, Zoranova oca, do 1970. živjela je na Knežiji nakon čega su dobili novi stan i preselili se u Nalješkovićevu ulicu 39 na Trnju. Gina (Đurđica) Milanović, majka Zorana Milanovića, bila je nastavnica engleskog i njemačkog jezika, a otac Stipe ekonomist.

Zoran Milanović odrastao je u četvrti u kojoj su živjeli brojni oficiri JNA, komunistički dužnosnici i društveni radnici. Kao dječak Milanović je vrlo rano dobio nadimak Basta koji je nosio sve do fakulteta.

Odrastao je na zagrebačkom Trnju, a po završetku osnovne škole 1981. godine upisao je srednju školu – Centar za upravu i pravosuđe (CUP). Četiri godine kasnije upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, no sveučilišnu nastavu počeo je pohađati godinu kasnije zbog služenja vojnog roka.

Bio je uspješan student i dobitnik rektorove nagrade.

Nakon završetka fakulteta zaposlio se na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a od 1993. godine radi u Ministarstvu vanjskih poslova. Godinu iza, kao pripadnik OESS-a otišao je u mirovnu misiju u Azerbajdžan.

Zoran Milanović imenovan je 1996. savjetnikom u hrvatskoj misiji u EU-u i NATO-u u Bruxellesu, gdje je 1998. završio poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava te stekao titulu magistra.

Krajem 1999. godine sa suprugom Sanjom Musić vratio se u Zagreb i učlanio u SDP….

(izvor dnevno.hr)

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close