Ukida se najviša stopa poreza!?

Odluka o ukidanju najviše porezne stope trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2017. Hrvatska Vlada u tajnosti priprema svoju najozbiljniju reformu. Realiziraju li se planovi premijera Tihomira Oreškovića i ministra financija Zdravka Marića, već od prvog dana sljedeće godine u Hrvatskoj se neće plaćati najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto. Kako doznaje Jutarnji list od […]

Odluka o ukidanju najviše porezne stope trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2017.

Hrvatska Vlada u tajnosti priprema svoju najozbiljniju reformu. Realiziraju li se planovi premijera Tihomira Oreškovića i ministra financija Zdravka Marića, već od prvog dana sljedeće godine u Hrvatskoj se neće plaćati najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto. Kako doznaje Jutarnji list od izvora bliskih vrhu Vlade, to je suština izmjena poreznog sustava, čija je priprema otpočela prije više od mjesec dana.

 

Dvogodišnji moratorij

Radi se o mjeri koja nije navedena niti u Nacionalnom planu reformi, a u svojim dosadašnjim istupima i premijer i ministar financija inzistirali su da ove godine neće biti promjena u poreznom sustavu. Ipak, čini se da se radilo o svojevrsnoj  riječima. Ako se informacije o poreznoj reformi pokažu točnima, ona bi trebala biti definirana i izglasana u Saboru već do kraja lipnja, da bi nakon šestomjesečnog razdoblja za prilagodbu stupila na snagu 1. siječnja 2017.

U tom slučaju, već u veljači hrvatski građani s mjesečnim dohotkom većim od 13.200  dobili bi osjetno veće plaće. Kako objašnjava naš sugovornik, radi se o jednoj od glavnih mjera kojom Orešković namjerava realizirati svoju “politiku optimizma”.

Ukidanje najviše porezne stope koja zapravo penalizira srednji sloj imat će upravo takav rezultat, te će u konačnici djelovati pozitivno i na makroekonomske kretanja jer će potaknuti potrošnju. Ipak, uz ekonomske aspekte, odluku Vlade da krene u intervenciju u poreznom sustavu iz više razloga valja promatrati kao odluku koja će imati ozbiljne političke posljedice. Promjene poreza na dohodak, naime, tradicionalno su potezi Vlade koji izazivaju velik interes javnosti, ali koji se – osnovano ili ne – koriste i kao svojevrsna mjerila vezana uz ideološku orijentaciju vladajuće opcije.

U tom kontekstu, ukidanje najviše stope od 40 posto moglo bi izazvati izazvati burnu raspravu, ali i kritike lijevo orijentiranog dijela građana. Ta mjera, bez ikakvih drugih promjena u poreznom sustavu, faktički bi značila da će najviša stopa za oporezivanje rada u Hrvatskoj biti 25 posto, koja će se primjenjivati na sve dohotke veće od 2.200 .

Pojednostavljeno rečeno, to bi značilo da bi se ista stopa poreza primjenjivala na građane s primanjima upola nižima od državnog prosjeka i na one s astronomskim primanjima, većima od 30 tisuća kuna mjesečno. Nadalje, sa samo dvije stope poreza na dohodak Hrvatska bi se ozbiljno približila konceptu “flat tax” neprogresivnog poreznog sustava, kakav uglavnom zagovaraju proponenti ultraliberalnih ekonomskih politika.

 

Lalovčeva mjera

Neočekivanog saveznika u provedbi ove reforme poreznog sustava premijer i njegovi suradnici mogli bi naći na oporbenoj strani sabornice. Naime, sličnu mjeru vrlo otvoreno je zagovarao i bivši ministar financija Boris Lalovac. Lalovac je početkom 2015. proveo zadnju reformu poreza na dohodak kad je razina za primjenu najviše stope od 40 posto podignuta sa 8800 na današnjih 13.200 kuna, a neoporezivi osobni odbitak povećan sa 2.200 na 2.600 kuna. Već tada bivši je ministar predlagao potpuno ukidanje najviše stope poreza.

Istraživanje Hrvatske narodne banke o poreznom opterećenju plaća u Hrvatskoj vrlo jasno ukazuje kako je teret (tzv. porezni klin) za male i srednje plaće vrlo sličan usporedivim europskim državama, dok je u segmentu visokih plaća znatno veći nego u, primjerice, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj ili Estoniji. Ta činjenica izravan je udarac na hrvatsku konkurentnost i mogućnost privlačenja investicija u visokotehnološkim i kompleksnim industrijama, ali i poticaj odljevu , visokoobrazovanih osoba.

Koji bi bili kratkoročni financijski efekti takve reforme uglavnom se samo spekulira, no na temelje rada ekonomista Milana Deskara Škrbića iz  banke i Hrvoja Šimovića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pravi rizik ukidanja najviše stope poreza na dohodak krije se na sasvim drugoj strani – u činjenici da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave, a ne centralne države.

 

Bolne posljedice

Prema njihovu proračunu, zaposlenih koji spadaju u najviši porezni razred ima tek 2,6 posto, ali pridonose sa 33,7 posto u ukupnim prihodima od prireza i poreza na dohodak. Analizirajući moguće posljedice ukidanja stope poreza od 40 posto, Deskar Škrbić i Šimović izračunali su – na temelju podataka iz 2014. – da bi se u tom scenariju prihodi općina, gradova i županija smanjili za 1,25 milijardi kuna, što je oko 10 posto poreznih prihoda koje prikupljaju i oko 5 posto ukupnih prihoda. (jutarnji.hr)

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close