U ZEMLJI MRŽNJE: Najviše mrze onoga tko ne umije mrziti’

Kažu ljudi da je povijest učiteljica života. Veću glupost od te nisam, zapravo, nikada čula, a sama sam po struci povjesničarka. Jer, da je tako, ljudi ne bi činili gadosti jedni drugima, krali, varali, otimali, pljačkali, ponižavali one koji nemaju, a divili se mediokritetima. Sve je to već ionako viđeno u povijesti; nema toga što […]

Kažu ljudi da je povijest učiteljica života. Veću glupost od te nisam, zapravo, nikada čula, a sama sam po struci povjesničarka. Jer, da je tako, ljudi ne bi činili gadosti jedni drugima, krali, varali, otimali, pljačkali, ponižavali one koji nemaju, a divili se mediokritetima. Sve je to već ionako viđeno u povijesti; nema toga što se već nije dogodilo, negdje, nekada, u nekom stoljeću, u nekom kutku svijeta. I baš ništa iz svih užasa ta čudna vrsta zvana ljudi nije ništa ni shvatila, ni razumjela, a kamoli naučila.

Kuda god se okrenemo- strava i užas. Crne vijesti na svim televizijama, grozote u novinama, jeza na internetskim portalima. Dan za danom, lošu vijest sustiže još gora i tako se vrtimo u začaranom krugu. Ljudi su željni dobrog glasa, trunke nade i optimizma, neki znak da će možda ipak biti bolje, da neće izgubiti svoj posao, svoje kuće, stanove, automobile, da će njihova djeca sutra ipak imati kakvu-takvu sigurnost, koju su oni izgubili posljednje desetljeće. Cinici kažu da će svijet ionako propasti pa je potpuno svejedno hoće li se život preko noći pretvoriti u pravu noćnu moru. Zbunjeni su čak i optimisti, jer teško je širiti pozitivne vibracije u ovakvom crnjaku u kojem živimo. Vidovnjaci bi rekli da nam je, eto, tako grah pao, a i da su razni uroci na djelu. Fanatični vjernici hodaju uokolo i propovijedaju kako je Sotona zavladao Zemljom, a jedino se molitvom možemo othrvati njegovom strašnom usudu. Doista, svjedoci smo preteškog vremena u kojem živimo, u državi koja se još uvijek bori kako bi opravdala status moderne, europske države, prije svega demokratske. Svi smo, manje-više nespokojni, a život nam se promijenio u trenu. Od relativno bezbrižnog-koliko on uopće može takav biti u tranzicijskoj državi- do nekog novog, nimalo ružičastog, u kojem smo svakodnevno zagušeni lošim vijestima. Ne samo lošim, gotovo katastrofičnim, kao da smo u vremenskoj kapsuli preskočili normalan život i sletjeli u carstvo nemira, nesigurnosti, pogrešnih odluka, potpuno neizvjesne budućnosti. Kinezi kažu “dao Bog da živiš u zanimljivim vremenima”; da, ovo doista jesu takva vremena, ali vjerojatno bi većina ljudi radije preskočila ta “zanimljiva” vremena i živjela u jednom pristojnom, sigurnom i uređenom društvu. Nažalost, u Hrvatskoj je uglavnom sve suprotno…

U čemu smo, dovraga do sada bili?!

Recesija već šestu godinu zaredom, milijuni otkaza u svijetu, desetine tisuća u Hrvatskoj, veliki pad životnog standarda, štednja i stezanje remena na svakom koraku, prijetnja novom vojskom nezaposlenih, sve to kao mač nad glavom visi nad današnjim čovječanstvom. MMF nam periodično utjeruje strah u kosti, ne razumijemo više jesmo li prošli krizu ili u nju tek ulazimo; ako posljednjih godina nismo u recesiji, već nam tek sada govore kako najgore tek slijedi- u čemu smo, dovraga, onda bili do sada? Kada se tom užasu pridruži još i pakao Prirode, u obliku zastrašujućih potresa, poplava, tsunamija, moguće nuklearne opasnosti, nedostatka pitke vode, zagađenog okoliša, padova aviona, međunarodnih sukoba, sve to više je nego dovoljno da običnog čovjeka zaboli glava od straha i panike. Svijet je poludio, kažu svi. Ali, nije, svijet ne može poludjeti, to mogu samo ljudi, a upravo oni čine svijet kakav danas poznajemo. Za gotovo sve što se događa, odgovornost snosimo mi, čak i za dio prirodnih katastrofa. Nismo li za većinu njih upravo mi “zaslužni”, godinama se odnoseći prema Zemlji kao da imamo neko rezervno sklonište? Taj smo svijet oko sebe doživljavali kao nešto “zdravo za gotovo”, ne razmišljajući o posljedicama svoje bahatosti, drskosti, bjesomučnog iscrpljivanja prirodnih resursa, a sve u vječnoj i silnoj trci za profitom. Jer, upravo je taj “nesretni” profit ono što pokreće cijelu Kuglu Zemaljsku; danas gledamo rezultate svoje pohlepe, ogromne razlike između bogatog i siromašnog, bijednog svijeta, čudimo se i nije nam jasno kako se sav taj kaos oko nas dogodio. Kako? Jednostavno. Mi, ljudi, sami smo ga stvorili. Sada nam preostaje samo da pokušamo popraviti štetu koju smo počinili, vođeni vlastitom gramzivošću. Kako? Tko to zna uopće? Možda je ovo doista kraj svijeta kojega smo poznavali, a od novoga još uvijek strahujemo.

Zašto umiru dobri, a ostaju loši?

Kažu ljudi da je povijest učiteljica života. Veću glupost od te nisam, zapravo, nikada čula, a sama sam po struci povjesničarka. Jer, da je tako, ljudi, ta opaka i bešćutna bića kakva zasigurno ne postoje ni jednom paralelnom Svemiru, ne bi nikada činili strašne stvari koje čine. Naučili bi konačno da su ratovi strahota, a ubijanje svetogrđe koje je teško ičime opravdati. Valjda bi konačno shvatili i gomilu drugih odvratnih stvari koje čine jedni drugima, a sve pod opravdanjima kako je, eto, baš tako trebalo biti. Bili su prinuđeni, morali su, netko ih je natjerao, neka viša sila. Ili sila nečista, potpuno je svejedno. Ne bi činili gadosti jedni drugima, krali, varali, otimali, pljačkali, ponižavali one koji nemaju, a divili se mediokritetima. Sve je to već ionako viđeno u povijesti; nema toga što se već nije dogodilo, negdje, nekada, u nekom stoljeću, u nekom kutku svijeta. I baš ništa iz svih užasa ta čudna vrsta zvana ljudi nije ništa ni shvatila, ni razumjela, a kamoli naučila.

Zašto umiru dobri ljudi, a ostaju uglavnom oni loši, kvarni, podmitljivi, nečasni? Zašto takvi preživljavaju dok čiste duše najčešće prerano odlaze? Većinom oni za koje svi koji su ih poznavali kažu: bio je dobar/dobra, mrava nije zgazio/la u životu, kakva šteta… Pa, pobogu, kakva je to božanska pravda? Kažu da Bog sebi uzima one koje voli, valjda da bi njemu bilo ugodno. A nama ostavlja ljudsko dno, neka se mi izborimo s njihovom zloćom. I neka nam uništavaju živote, zdravlje, ljubavi i karijere. Ako je i od Boga, previše je, kažem u teškim trenucima. Onda shvatim da u životu, zapravo, ništa nije slučajno, a stvari, situacije i ljudi dolaze nam baš onako kako trebaju, jer sve su to životne lekcije. Ako te netko udari, okreni i drugi obraz, kaže Biblija; okreneš ga sto puta, a šamaraju te i dalje. Pa se zapitaš: jesam li ja to budala koja zaslužuje takvu sudbinu? Ili samo slijedim put poštenja i svako će se dobro ipak na kraju dobrim vratiti? Teška su to pitanja; možda je najbolje da ih čovjek uopće ne postavlja sam sebi, da odustane od zacrtanih planova i živi dan za danom, jer, planovi u pravilu propadaju ili se izjalove u nekom trenutku, a u ovoj državi tako moraš živjeti, baš od danas do sutra, ali nabasaš i na neku dobru stvar ili upoznaš dobre ljude koji ti vrate vjeru da ljudi nisu baš tako okrutna bića.

Svakoga se dana sjetim veličanstvene izjave mog najdražeg pisca Ive Andrića, koji je još davno rekao: “Dođu, tako, vremena, kada pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati!”. Ne promatramo li upravo to posljednjih 20 godina? Samo se imena mijenjaju. ”U zemlji mržnje najviše mrze onoga tko ne umije mrziti!”, kazao je davno Andrić. Osim što je bio jedan od najvećih književnika s ovih nesretnih balkanskih ili kako ih već želite nazvati, Andrićeve su misli besmrtne i gotovo proročanske. Ipak, u duši sam optimist, iako se to mnogima tako ne čini i zato ću uvijek djetinje vjerovati i u njegovu predivnu misao kako se “Zvjezdanog neba i ljudskog srca nikad se čovjek neće moći nagledati.”

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close