U UKRAJINI SVE GORE Donjeck i Lugansk proglasili neovisnost

„Mi ne priznajemo jučerašnje tzv. referendume. Oni su ilegalni, nelegitimni i neverodostojni”, rekao je Rompuy novinarima u Kijevu, dodavši da je EU spremna poduzeti „dodatne dalekosežne korake” ukoliko Rusija ne uspije u pomaganju rješenju konflikta”.   Ukrajinska vojska minobacačkom paljbom napala je istočni grad Slavyansk sa brda Korochun, a izvještaja o žrtvama za sada nema. […]

„Mi ne priznajemo jučerašnje tzv. referendume. Oni su ilegalni, nelegitimni i neverodostojni”, rekao je Rompuy novinarima u Kijevu, dodavši da je EU spremna poduzeti „dodatne dalekosežne korake” ukoliko Rusija ne uspije u pomaganju rješenju konflikta”.

 

Ukrajinska vojska minobacačkom paljbom napala je istočni grad Slavyansk sa brda Korochun, a izvještaja o žrtvama za sada nema. Minobacačka paljba započela je oko pet sati ujutro po lokalnom vremenu, a eksplozije su se čule u intervalu od po jedne minute. Nacionalna garda granatirala je kontrolne punktove, no izvještaji govore da su granate pogodile i stambene kuće.
Samoproglašena „Luganska Narodna Republika”, čiju su neovisnost podržali na referendumu i žitelji te regije, obratiti će se Ujedinjenim narodima i međunarodnoj zajednici s molbom za međunarodno priznanje.

Destabilizacija Ukrajine

Vršitelj dužnosti predsjednika Ukrajine Oleksandr Turchynov osudio je referendum o neovisnosti Donjecke oblasti i Luganska, djelovima istočne Ukrajine, nazvavši ga nelegalnom farsom, inspiriranom od Rusije, da bi se destabilizirala Ukrajina i srušila rukovodstvo u Kijevu, dodavši kako su izbori, na kojima su „pro-ruski pobunjenici” proglasili većinsko glasovanje za raskid sa Kijevom, nema nikakve legalne konzekvence za Ukrajinu.

„Ovaj proces inspiriralo je rukovodstvo Ruske Federacije i destruktivno je prema ekonomiji Donjecke i Luganske regije, te prijeti dobrobiti i životu građana, a cilj je destabilizacija situacije u Ukrajini i remećenje predsjedničkih izbora zakazanih za 25. svibnja, kao i podrivanje ukrajinskih vlasti”, rekao je Turchynov. Rusija je izdala priopćenje kako poštuje rezultate referenduma u dvije regije na istoku Ukrajine, te da očekuje njihovu primjenu mirnim putem.

Crna lista „nepoželjnih”

Šefovi diplomacija zemalja članica Europske unije okupiti će se u Bruxellesu na dvodnevnom sastanku Savjeta za vanjske poslove, s glavnom temom priprema za predstojeći završni summit prvog polugodišta, koje će se održati krajem lipnja, no očekuje se da će ukrajinska kriza i dalje dominirati debatama. Iako se ne očekuju drastični potezi, „crna lista” Europske unije s imenima ruskih diplomata kojima je zabranjeno izdavati vize i dozvole za raspolaganje novcem u europskim bankama, proširena je za još nekoliko imena i dvije tvrtke. Savjet ju je do danas, nadopunjavao više puta, no jučer je odlučeno o još 13-torici osoba plus dvije ruske tvrtke. Zabrana je data između ostalih i prvom zamjeniku načelnika ruskog Glavnog stožera Vjenčeslavu Volodinu te zapovjedniku ruskih zračno-desantnih jedinica Vladimiru Šamanovu, kao i tvrtkama na Krimu – PJSC Černomorneftegaz i Feodosija.

Nelegalni i nelegitimni izbori

Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Astohn, izjavila je, uoči početka sastanka šefova diplomacije zemalja članica Europske unije, da su predsjednički izbori ključni za daljnji razvoj događaja u Ukrajini.

„Izbori su od suštinske važnosti, jer će građanima Ukrajine omogućiti da se izjasne o svojoj budućnosti”, rekla je Ashton, britanska laburistica, najavivši da će biti riječi i o referendumima u Donjecku i Lugansku, koje EU smatra nelegalnim i nelegitimnim.

Žrtve referenduma obični građani

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je odaziv na jučerašnjem referendumu održanom u Donjeckoj i Luganskoj regiji na istoku Ukrajine, bio visok bez obzira na pokušaje da se glasovanje onemogući angažiranjem ekstremista-ultraradikala i vojske, korištenjem teške artiljerije protiv civila u kojem je bilo žrtava.

Lavrov je na press konferenciji rekao da Moskva polazi od toga da će „praktična realizacija rezultata glasovanja proteći na civiliziran način, bez ikakovih recidiva nasilja, uz pomoć dijaloga između Kijeva i Donjecke i Luganske regije”, prenose ruske agencije.

Šef ruske diplomacije ponovio je da je u Ukrajini potrebno organizirati nacionalni dijalog na osnovu prijedloga koje je iznio predsjedavajući OEBS-a, švicarski predsjednik Didijer Burkhalter, iako je izrazio sumnju da bi se to moglo dogoditi u skorašnje vrijeme.

„Nisam siguran da će se u tome uspjeti u skorije vrijeme, ali smatram neophodnim pokretanje nacionalnog dijaloga na osnovu prijedloga predsedavajućeg OEBS”, izjavio je Lavrov, dodajući da je to potrebno učiniti „paralelno sa istragama počinjenih zločina”.

Mapa puta Washington i Kijev

Ministar vanjskih poslova Rusije rekao je da se Burkhalterova „mapa puta” ne objavljuje zbog pozicija Washingtona i Kijeva, no da Moskva vjeruje da ju je potrebno objaviti što prije.

„Nažalost, neko u Wasingtonu i Kijevu protivi se priključenju ukrajinskih regija u dijalog i baš zbog toga, između ostalog, usprkos našoj spremnosti, „mapa puta” koju je pripremio predsedavajući OEBS-a, se ne objavljuje”, rekao je Lavrov, navodeći kako to potvrđuje da Kijev i dalje ne shvaća potrebu razgovora sa „svojim narodom”.

Samoproglašenje narodne republike

Samoproglašena „Luganska Narodna Republika”, čiju su neovisnost podržali žitelji regije na referendumu, obratit će se UN-u i Međunarodnoj zajednici sa molbom za međunarodno priznanje, izjavio je danas i glasnogovornik „vojske jugoistoka” Vasiliy Nikitin, prenosi RIA-e Novosti.
„Pripremamo obraćanje UN i Međunarodnoj zajednici o priznanju”, rekao je Nikitin, najavivši da će na mitingu biti proglašeni službeni rezultati referenduma i daljnje postupanje „LNR”-a. I „narodni gubernator” Valerij Bolotov danas je na mitingu izjavio da je “Luganska Narodna Republika” (LNR) proglasila nezavisnost od Ukrajine. „Izabrali smo vlastiti put neovisnosti od samovolje i krvavog diktata kijevske hunte, fašizma i nacionalizma, put slobode, put vladavine zakona”, rekao je Bolotov.

Rusija je danas pozvala ukrajinsku prijelaznu vladu da održi nacionalnu debatu o budućoj strukturi države, nakon što su separatisti u dvije istočne regije proglasili pobjedu na referendumu o samoupravi.

Ubijeno više od 300 nedužnih ljudi

Kijevska „ubilačka hunta” do sada je već pobila više od 300 nedužnih građana Ukrajine, naznačio je svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Januković, pozvavši kijevske vlasti da povuku vojsku i naoružanje iz regije Donjeck, Lugansk, Odesse i drugih, te da obustave nasilje i teror nad vlastitim narodom.
„Apeliram na vas da stanete. Cijeli svijet vidio je koliko je ljudi izašlo na referendum! I vi možete ignorirati rezultate, ali niti vi niti Europa niti neke druge zemlje ne možete priznati da nema terorista i da vi sami vodite rat protiv vlastitog naroda”. Narod svakoga dana vidi što radite sa svojom zemljom. Već se prešli svaku granicu s koje nema povratka” rekao je Januković, prenosi agencija Itar Tass.
„Apsolutna većina područja Donbass izašla je na referendum da da svoj glas bilo kakvoj vrsti državnosti”, rekao je Janukovič, istakavši kako je strpljenje ukrajinskog naroda na rubu. Prema Janukoviču, narod je glasao protiv situacije u kojoj se vlastiti narod naziva teroristima i da se prestane nezakonito ubijati.
„Mogu priznati neke od mojih strateških pogrešaka sada, ali sam duboko uvjeren, da ni moć, ni karijera, ni financijski uspjeh ne mogu koštati i jedan ljudski život”, kazao je Januković.

Zabrana prelijetanja

Ukoliko se nastavi praksa zabrane letova ruskim avionima do Simferopola preko ukrajinskog zračnog prostora, Rusija će odgovoriti, iako do sada nije poduzela nikakve mjere, ali će to učiniti nakon incidenta kada je Ukrajina zabranila prelet zrakoplovu u kojem je bio zamjenik premijera Rusije Dmitri Rogozin, na letu od Kišinjeva do Moskve i natrag 10. svibnja.

Gasprom ukida plin

Uza sve navedeno ruski državni energetski gigant Gasprom upozorio je jučer Ukrajinu da bi joj Rusija mogla prekinuti dostavu prirodnog plina 3. lipnja, što bi lančanom reakcijom ugrozilo isporuku u još 18 europskih zemalja. Izvršni direktor Gasproma Alexey Miller, izjavio je danas, kako Ukrajina mora unaprijed platiti lipanjsku isporuku, zbog zaostalih dugova, dodavši kako će ne podmiri li svoje dugove u protivnom 3. lipnja primiti nula kubičnih metara plina”.

Dvije međusobne tužbe

Europska unija je danas pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (STO) optužila Rusiju da ništa ne čini kako bi se ublažile trgovinske tenzije, dok su SAD navele da Moskva primjenjuje nove trgovinske restrikcije.

Iako su Rusija i EU pokrenule po dvije međusobne tužbe u posljednjih godinu dana u okviru „STO”, Bruxelles sada tvrdi da potezi Moskve premašuju one zbog kojih je EU podnijela tužbu protiv Rusije.
„Postoji realna zabrinutost oko niza pitanja. Radi se o tome da jedna od važnih članica STO nema stav koji se očekuje”, rekao je veleposlanik EU pri STO Angelos Pangratis.

EU Savjet osuđuje separatizam

Predsjednik Europskog savjeta Herman Van Rompuy osudio je danas separatističko glasanje na jugoistoku Ukrajine kao ilegalno i dodao da je Bruxelles spreman poduzeti dalekosežne korake prema Rusiji ukoliko ona ne uspije da deeskalizira krizu.

„Mi ne priznajemo jučerašnje tzv. referendume. Oni su ilegalni, nelegitimni i neverodostojni”, rekao je Rompuy novinarima u Kijevu, dodavši da je EU spremna poduzeti „dodatne dalekosežne korake” ukoliko Rusija ne uspije u pomaganju rješenju konflikta”.

Kanada uvela sankcije protiv šest ukrajinskih i šest ruskih predstavnika

Kanada je jučer također uvela sankcije protiv još 12 ruskih i ukrajinskih predstavnika, nakon jučerašnjeg referenduma na istoku Ukrajine, na kojem su građani Donjecke i Luganske oblasti velikom većinom glasova izglasali nezavisnost od Ukrajine.

„Danas objavljujemo uvođenje sankcija protiv dodatnih šest ruskih i isto toliko ukrajinskih pojedinaca koji su doprinjeli ruskom kršenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine”, izjavio je kanadski premijer Stephen Harper.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close