U ponedjeljak počinju pregovori Vlade i sindikata javnih i državnih službi

U ponedjeljak, 21. ožujka, počinju pregovori između Vlade i predstavnika sindikata javnih i državnih službi o izmjenama kolektivnih ugovora i povećanju plaća za šest posto. Pregovarački odbori Vlade i sindikata javnih službi, u kojima je zaposleno oko 180.000 ljudi, i državnih službi, gdje radi oko 63.000 djelatnika, pregovarat će o povećanju osnovice za plaće za […]

U ponedjeljak, 21. ožujka, počinju pregovori između Vlade i predstavnika sindikata javnih i državnih službi o izmjenama kolektivnih ugovora i povećanju plaća za šest posto.

Pregovarački odbori Vlade i sindikata javnih službi, u kojima je zaposleno oko 180.000 ljudi, i državnih službi, gdje radi oko 63.000 djelatnika, pregovarat će o povećanju osnovice za plaće za šest posto, slijedom rasta BDP-a u dva uzastopna tromjesječja za dva i više posto, sukladno sporazumu iz 2009. godine, koji je praktički stupio na snagu od 1. siječnja.

U proračunu nema sredstava za povišice

Vlada ne spori da sindikati imaju pravo na tu povišicu, ali za ispunjenje tih obaveza potrebno je oko 1,8 milijardi kuna na godišnjoj razini, a tih sredstava nema u novom državnom proračunu, niti su predviđena u projekcijama proračuna za 2017. i 2018.

Sindikati su najavili da neće odustati od tih šest posto, nego su spremni braniti svoja prava svim legalnim sredstvima, a mogu pristati tek na kraću odgodu primjene sporazuma, ako to Vladini pregovarači dobro argumentiraju.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić tvrdi da vladajući imaju još dvije obveze za povećanje plaća, jedna je usklađivanje pariteta u javnim službama i gospodarstvu na pretkriznu razinu (radi se o usklađivanju plaća VSS početnika u javnim službama s prosječnom plaćom u “privredi”, a zatim dovesti taj paritet u odnos iz 2008. godine), a drugi je dostizanje dogovorene relativne ciljane razine cijene rada.

Osim osnovice treba isplatiti i dodatke, regrese i božićnice

Stoga Ribić upozorava da su Vladine obveze prema javnim i državnim službenicima znatno više od 1,8 milijardi kuna. Poručuje da su sindikati spremni na kompromis, ali to ne znači odustajanje ili prolongiranje ispunjenja njihovih zahtjeva unedogled.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša očekuje od Vladinih pregovarača prijedloge za rješavanje problema povećanja osnovice za šest posto, a bez toga ne može razgovarati o mogućoj odgodi primjene sporazuma.

Pleša upozorava da Vlada treba osigurati i sredstava za dodatke zaposlenima u državnim službama od 4, 8 i 10 posto, kako bi se s isplatom tih prava nastavilo i nakon prva dva mjeseca ove godine. Podsjetio je kako je Ustavni sud lani donio odluku da se nakon dvije godine uskrate od 1. siječnja ti dodaci moraju isplaćivati, osim ako se sa sindikatima drugačije ne dogovori.

Osim toga, budući da više ne vrijedi Zakon o uskrati, Pleša podsjeća da bi njihovi članovi trebali ove godine dobiti i regres i božićnicu u ukupnom neoporezivom iznosu od 2500 kuna.

Petrov se nada kompromisu

Vlada je u srijedu imenovala pregovaračke odbore za pregovore sa sindikatima o izmjenama kolektivnih ugovora za javne i državne službe i osnovici za plaće, a na njihovu je čelu potpredsjednik Vlade Božo Petrov.

Petrov je izrazio nadu u postizanje kompromisnog dogovora jer s Vladine strane postoji dobra volja, a nada se da će isto tako biti i na sindikalnoj strani, odnosno da su svi svjesni “situacije u kojoj se nalazimo”.

U Vladin pregovarački odbor za kolektivne pregovore sa sindikatima javnih službi imenovani su i ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić, ministar financija Zdravko Marić, ministar zdravlja Dario Nakić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić i ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

U Vladin odbor za kolektivne pregovore s državnim službenicima i namještenicima imenovani su i ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić, ministar financija Zdravko Marić, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje i ministar obrane Josip Buljević.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close