U Muzeju grada Zagreba otvorena izložba o počecima kupališta na Jadranu

Gostujuća izložba Hrvatskog muzeja turizma iz Opatije “Hrvatska jadranska kupališna baština”, otvorena u srijedu u Muzeju grada Zagreba, nudi presjek početaka kupališta nastalih na jadranskoj obali, pokazujući bogatu kupališnu kulturu koja je temelj razvoja domaćega turizma. Tematska izložba, po riječima autorice izložbe i ravnateljice Hrvatskog turističkog muzeja iz Opatije Mirjane Kos, pokazuje kupališnu baštinu kakva se na našim prostorima […]

Gostujuća izložba Hrvatskog muzeja turizma iz Opatije “Hrvatska jadranska kupališna baština”, otvorena u srijedu u Muzeju grada Zagreba, nudi presjek početaka kupališta nastalih na jadranskoj obali, pokazujući bogatu kupališnu kulturu koja je temelj razvoja domaćega turizma.

Tematska izložba, po riječima autorice izložbe i ravnateljice Hrvatskog turističkog muzeja iz Opatije Mirjane Kos, pokazuje kupališnu baštinu kakva se na našim prostorima počela razvijati koncem 19. stoljeća. Kroz fotografije i faksimile razglednica izložba pokazuje početke jadranskoga turizma u Hrvatskoj i onodobnu kupališnu kulturu, te kupališnu arhitekturu pažljivo osmišljenu kako bi se ispunile potrebe srednjoeuropske klijentele, ciljane klijentele turizma na prijelazu stoljeća.

Muškarci su bili odvojeni od žena, a za kupanje je postojala posebna odjeća

″To su bili ljudi koji su trebali infrastrukturu za kupanje, te zahtijevali poštivanje moralnih normi i ćudoređa; dakle, kupanje je moralo biti odvojeno – muškarci su bili odvojeni od žena, a za kupanje je postojala posebna odjeća, posebne čarape, posebne cipele″, pojasnila je Kos.

Kupališta su se nalazila na hridima ili neposredno uz more. Kupališne kućice, koje i danas možemo vidjeti na jadranskoj obali, građene su od kamena, betona i drveta, što se vidi i na razglednicama obuhvaćenim izložbom. Oko njih su se s razvojem turizma počeli razvijati mjesta i gradovi, te su morske kupališne građevine koje danas imamo neizostavan dio urbanističke arhitekture naših turističkih mjesta.

Brojne su zanimljivosti vezane uz početke kulture kupanja u nas, rekla je Kos, pa tako žene nisu smjele u šeširima nositi igle kad su išle u more, a u hlačama su imale ugrađene utege kako im morska struja ne bi dizala odjeću. Većina njih nije ni znala plivati, pa su kupališta bila opremljena konopcima za koje su se kupači držali dok su se namakali u moru.

Kupališta opremljena kabinama, organizirani kupališni red

Sva su kupališta bila opremljena kabinama, imala su organizirane službe spašavanja, kupališni red. ″Dakle, bitna je bila kultura kupanja, ne samo kupališna arhitektura, koja je predstavljala lice grada s mora″, kazala je Kos. ″Nažalost, riječ je o baštini koja je gotovo u potpunosti nestala, budući da su kupališta uglavnom bila građena od drva, te je od stotinjak kupališta do danas sačuvano njih tek još pet-šest″, dodala je.

Kao kuriozitet je navela kupalište na Susku, gdje su kabine bile iskopane u pješčanim dinama što je, kako je reklo, danas manje poznato. Kao jedno od još uvijek postojećih kupališta čiji se nekadašnji izgled može vidjeti i na izložbi izdvaja se ono na Stoji u Puli, a Kos je još istaknula i kupališta u Senju, Svetom Jurju i Karlobagu.

Kao danas još uvijek funkcionalno i u tom smislu najreprezentativnije kupalište izdvojila je Jadriju u Šibeniku, a specifično je i kupalište Banj u Starom Gradu na Hvaru koje je, kako je napomenula, jedino građeno od pravog, bračkog kamena, dok su ostala građena od drva – posljednje je 1989. u požaru nestalo kupalište Angiolina u Opatiji, ujedno i posljednje drveno Austro-Ugarsko kupalište.

Koordinatorica gostovanja Vesna Leiner, muzejska savjetnica pedagoginja, voditeljica Pedagoško – andragoškog odjela MGZ-a, istaknula je kako je gostovanje HMT-a u Zagrebu dio višegodišnje suradnje s Muzejom grada Zagreba, započete već s osnutkom toga jedinstvenog muzeja u Opatiji 2007. godine. Na temelju te suradnje Grad Zagreb je prije desetak godina potpisao s Opatijom i Povelju o suradnji na kulturnom planu, naglasila je Leiner.

″Zagreb je uz Opatiju bio jako vezan u prošlosti pa i sad. Nekad je to bila najbliža destinacija, kao što je i sada. Mi to želimo na neki način i održati″, kazala je. Dodala je kako joj je drago što je izložba realizirana unatoč pandemiji, jer u Zagrebu i u ovim okolnostima ipak ima turista, koje bi ova izložba mogla zaintrigirati da posjete i našu obalu.

Temi izložbe prilagođena su i tematska vodstva stalnim postavom Muzeja grada Zagreba pod nazivom “Stara zagrebačka kupališta”, koja će se od 11. do 16. kolovoza održavati u terminima utorak – subota u 11 i u 15 sati, te nedjelja u 10 i u 12:30 sati, a moći će im se besplatno priključiti svi koji kupe redovitu ulaznicu.

Izložba ostaje otvorena do 13. rujna.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close