Connect with us

Upišite traženi pojam

Zagreb, 09.02.2023. - Nastavak 15. sjednice Hrvatskog sabora. Na fotografiji Božo Petrov, Nikola Grmoja. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Politika

U ‘minusu’ četiri od 24 parlamentarne stranke: Znate li koliko su dobile iz državnog proračuna u 2022. godini?

Od 24 stranke parlamentarne stranke, njih četiri u nadolazećem će razdoblju morati naći način kako će pokriti financijske minuse, a to su: SDP, Fokus, HNS i Damir Bajs NL. I to unatoč tome što iz proračuna svake godine dobivaju veliku količinu novca na temelju broja zastupnika/ca.

Kako su ove stranke u problemima pokazuju godišnji financijski izvještaji za 2022. SDP je prošlu godinu zaključio s viškom prihoda od 2, 7 milijuna kuna, no manjak od 10, 7 milijuna kuna, koji je ‘vukao’ iz prethodnog razdoblja, znači da u slijedećem mora naći rješenje za manjak od oko osam milijuna kuna.

To će se, navodi SDP, pokriti iz viška prihoda narednih godina. Stranka radi na restrukturiranju poslovanja, odgovornom politikom prema prihvaćanju budućih obveza, unutarnjom kontrolom, kontrolom troškova i brigom o potraživanjima Financijski plan za 2023. trebao bi rezultirati viškom prihoda od 1, 5 milijuna tj. 194.571 eura.

HNS je prošlu godinu završio s viškom prihoda od 206 tisuća kuna, no zbog manjka iz prethodnog razdoblja, u budućem mora ‘pokriti’ manjak od 1, 6 milijuna kuna.

Fokusova je financijska pozicija komotnija, ‘pokriti’ mora manjak od 242 tisuće kuna. Prošlu je godinu zaključio s viškom prihoda od gotovo 400 tisuća kuna, no prenio je manjak od 640 tisuća kuna.

U sličnoj je poziciji i stranka Damir Bajs NL. Iako je 2022. zaključio s viškom od 102 tisuće kuna, zbog prenesenog manjka u nadolazećem razdoblju čeka ga manjak od 129 tisuća kuna.

Najveća stranka, HDZ, i lani je stabilno poslovala. Prihodi su joj iznosili 43, 4 milijuna kuna, rashodi 32, 5 milijuna, a višak prihoda 10, 8 milijuna kuna. Kad se tome doda preneseni višak, stranka u nadolazeće razdoblje ide s ‘plusom’ od 28, 5 milijuna kuna.

Prošla je godina, u financijskom pogledu, bila dobra i za stranke ljevice i desnice tj. za Možemo, NL, Centar, ali i za Domovinski pokret, Hrvatske suvereniste, Hasanbegovićev Blok za Hrvatsku itd.

Dvije se stranke, Socijaldemokrati i Pravedna Hrvatska, po izostanku prihoda, razlikuju od svih drugih.

Slična se situacija dogodila i stranci Pravedna Hrvatska Milana Vrkljana, koji je svojedobno sa kolegicom Karolinom Vidović Krišto (OiP) napustio Domovinski pokret na čijoj je listi izabran.

Njegova stranka nije imala nikakvih prihoda, a kako je naveo u pisanoj Izjavi, u 2022., nisu imali programskih aktivnosti, i s tim povezanih financijskih transakcija.

Naime u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2022. godini u iznosu od 54.861.183,00 kuna.

Zanimljivo je kako se toliko stranaka našlo u financijskom kaosu kad novac dobivaju i iz državnog proračuna, ne samo od simpatizera.

Koliko stranke dobivaju iz proračuna?

Sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Raspoređuju se tako da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.

Prema kriterijima ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za rad u 2022. godine raspoređuju se sredstva:

1. Hrvatska demokratska zajednica (46 zastupnika i 16 zastupnica) dobiva 22.409.577,64 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske (19 zastupnika i 15 zastupnica) dobiva 12.508.490,66 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore (8 zastupnika i 3 zastupnice) dobiva 3.981.575,90 kuna
4. Most (7 zastupnik i 1 zastupnica) dobiva 2.854.049,98 kuna
5. Možemo – politička platforma (3 zastupnika i 2 zastupnice) dobiva 1.832.229,62 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka (1 zastupnik i 2 zastupnice) dobiva 1.127.525,92 kuna
7. Istarski demokratski sabor (2 zastupnika i 1 zastupnica) dobiva 1.092.290,73 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka (2 zastupnika) dobiva 704.703,70 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka (2 zastupnika) dobiva 704.703,70 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka (2 zastupnika) dobiva 704.703,70 kuna
11. Nova ljevica (1 zastupnica) dobiva 387.587,03 kuna
12. Radnička fronta (1 zastupnica) dobiva 387.587,03 kuna
13. Građansko-liberalni savez (1 zastupnica) dobiva 387.587,03 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom (1 zastupnica) dobiva 387.587,03 kuna
15. Centar (1 zastupnica) dobiva 387.587,03 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti (1 zastupnica) dobiva 387.587,03 kuna
17. Hrvatski suverenisti (1 zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku (1 zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka (1 zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika (1 zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
21. Blok za Hrvatsku (1 zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
22. Fokus (1 zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
23. Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati (1 zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (1 zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
25. Ermina Lekaj-Prljaska (nezavisna zastupnica) dobiva 387.587,03 kuna
26. Robert Jankovics (nezavisni zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
27. Furio Radin (nezavisni zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
28. Vladimir Bilek (nezavisni zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna
29. Veljko Kajtazi (nezavisni zastupnik) dobiva 352.351,85 kuna

Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika tromjesečno u jednakim iznosima, i to:

1. Hrvatska demokratska zajednica (45 zastupnika i 17 zastupnica) dobiva 5.602.394,41 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske (19 zastupnika i 15 zastupnica) dobiva 3.127.122,67 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore (8 zastupnika i 3 zastupnice) dobiva 995.393,98 kuna
4. Most (7 zastupnika i 1 zastupnica) dobiva 713.512,50 kuna
5. Možemo – politička platforma (3 zastupnika i 2 zastupnice) dobiva 458.057,40 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka (1 zastupnik i 2 zastupnice) dobiva 281.881,48 kuna
7. Istarski demokratski sabor (2 zastupnika i 1 zastupnica) dobiva 273.072,68 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka (2 zastupnika) dobiva 176.175,92 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka (2 zastupnika) dobiva 176.175,92 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka (2 zastupnika) dobiva 176.175,92 kuna
11. Nova ljevica (1 zastupnica) dobiva 96.896,76 kuna
12. Radnička fronta (1 zastupnica) dobiva 96.896,76 kuna
13. Građansko-liberalni savez (1 zastupnica) dobiva 96.896,76 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom (1 zastupnica) dobiva 96.896,76 kuna
15. Centar (1 zastupnica) dobiva 96.896,76 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti (1 zastupnica) dobiva 96.896,76 kuna
17. Hrvatski suverenisti (1 zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku (1 zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka (1 zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika (1 zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
21. Blok za Hrvatsku (1 zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
22. Fokus (1 zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
23. Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati (1 zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (1 zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
25. Ermina Lekaj-Prljaskaj (nezavisna zastupnica) dobiva 96.896,76 kuna
26. Robert Jankovics (nezavisni zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
27. Furio Radin (nezavisni zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
28. Vladimir Bilek (nezavisni zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna
29. Veljko Kajtazi (nezavisni zastupnik) dobiva 88.087,96 kuna.

Udruga U ime obitelji: ‘Financiranje političkih stranaka iz proračuna ne sprječava korupciju’

Udruga U ime obitelji predlaže potpuno ukidanje financiranja aktivnosti političkih stranaka i izborne promidžbe iz svih javnih izvora – državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave”, naglasili su iz UiO tijekom javne rasprave o Prijedlogu zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

U vrijeme javne rasprave, udruga U ime obitelji iznijela je prijedlog, koji je Ministarstvo uprave odbilo. Štoviše, vladajući su svojim zakonom omogućili dodatno financiranje političkih stranaka iz proračuna.

“Mislimo da model financiranja političkih stranaka javnim novcem nije dobar za hrvatsku demokraciju i politiku jer političke stranke čini manje odgovornima biračima te pretvara predstavničku demokraciju u sredstvo stranačke zarade.

Zbog krnje opcije preferencijskog glasovanja, s cenzusom od 10%, birači imaju malo utjecaja na to tko ulazi i predstavlja ih u Saboru, već glavnu riječ vodi predsjednik stranke, koji sastavlja liste. Zato su izabrani zastupnici više odgovorni predsjedniku stranke, da ih ponovno stavi na listu nakon 4 godine, nego biračima – njihov ulazak u Sabor i ostanak na radnom mjestu ovisi primarno o mjestu na listi, koju određuje predsjednik, a ne o glasovima i volji birača, kazao je u travnju 2019. godine za Narod.hr Ivan Munjin, tada član Upravnog odbora udruge U ime obitelji.

Ako to povežemo s financiranjem političkih stranaka, ključno je pitanje zašto bi se iz državnog i lokalnog proračuna automatizmom izdvajala financijska sredstva za političke stranke na temelju osvojenih mandata na izborima ako stranke i njihovi zastupnici nisu odgovorni svojim biračima nakon izbora?

Zato je prijedlog U ime obitelji da stranke izravno traže od građana financijsku potporu za svoje djelovanje, da se financiraju isključivo donacijama, a da se sve financiranje javnim novcem postupno u potpunosti ukine, po primjeru Italije. Tako će stranke biti više odgovorne biračima, vodit će računa o tome što njihovi birači misle i neće ih se sjetiti samo od izbora do izbora, svake 4 godine, jer će o volji birača ovisiti njihova egzistencija.

Povezane vijesti

Vijesti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručili su danas ugovore za izgradnju i opremanje 18...

Politika

Tri člana Uprave Hrvatske Lutrije prošle su godine pokrenuli spor na Upravnom sudu tražeći da se ukine odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa...

Politika

U FRANCUSKOJ bazi ratnog zrakoplovstva sutra će biti obavljena primopredaja Hrvatskoj prvog višenamjenskog borbenog zrakoplova Rafale, najavio je ministar obrane Mario Banožić, dodajući da...

Top Tema

Gostujući u emisiji ”Znanjem do spoznaja” iznimno slušanog i cijenjenog Radija Marija, u inspirativnom i iskrenom razgovoru ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman osvrnuo...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori