TURSKA TV SNIMA SERIJAL O ALIJI IZETBEGOVIĆU Umjesto dijaloga produbljavanje postojećih tenzija

Ministarstvo prometa Kantona Sarajevo priopćilo je da će u idućih mjesec dana u nekoliko sarajevskih ulica promet biti blokiran zbog snimanja televizijskog serijalala Alija. Kako se u navodi u priopćenju, u centru Sarajeva slijede povremeni prekidi prometa sve do 11. rujna. Serijal o prvom predsjedniku BiH Aliji Izetbegoviću radi turska produkcijska kuća Sancak Medya za […]

Ministarstvo prometa Kantona Sarajevo priopćilo je da će u idućih mjesec dana u nekoliko sarajevskih ulica promet biti blokiran zbog snimanja televizijskog serijalala Alija. Kako se u navodi u priopćenju, u centru Sarajeva slijede povremeni prekidi prometa sve do 11. rujna.

Serijal o prvom predsjedniku BiH Aliji Izetbegoviću radi turska produkcijska kuća Sancak Medya za Tursku državnu televiziju (TRT).

Planirano je da snimanje traje 75 dana. Serijal Alija snimati će se u Sarajevu, Mostaru, Tarčinu, Blagaju, Konjicu i Počitelju, a imati će šest epizoda i u njoj će biti prikazani dijelovi iz života Izetbegovića, od rane mladosti 1944. godine, pa sve do smrti 2003. godine.

Serijal će tematizirati, kako se navodi, bitne epizode iz života Alije Izetbegovića, od njegove rane mladosti, 1944. godine, zatim iz vremena u kojem je postao vođa bošnjačkog naroda, odnosno ratno razdoblje u BiH pa sve do smrti 2003. godine.

Lik Alije Izetbegovića utjelovit će turski glumci Burak Poyraz, u mladosti, i Yurdaer Okur, koji će glumiti Aliju u starijim godinama. Alijinu suprugu Halidu glumit će Gorkem Yeltan, a sina Bakira iskusni turski glumac Berke Uzrek. Redatelj serijala je Ahmed Imamović, scenario je napisao je Ahmet Tezcan.

turski glumac Yurdaer Okur igra Aliju Izetbegovića u serijalu

Samo snimanje serijala u BiH već izaziva različite kontraverze pa su posljedice uglavnom neizvjesne ali za očekivati je kako će, umjesto dijaloga i poticanja iznalaženja zajedničkih rješenja, proizvesti nove i produbljivanje već dovoljno postojećih tenzija ne samo u BiH nego i u regiji.

Uz početak snimanja serijala već je ukazano kao podsjetnik na simboličan događaj nekoliko dana nakon Izetbegovićeve sahrane – na sarajevskom groblju gdje je sahranjen delegacija iz Turske:, odnosno dvojica turskih parlamentaraca posuli su grob zemljom iz turbeta sultana Mehmeda II el Fatiha (Osvajača), objasnivši da je to najveća počast, i da je sultanov grob do sada bio otvaran samo jedanput – za bivšega predsjednika Turske Turguta Ozala.

turski glumac Berke Uzrek u serijalu Alija utjelovljuje Bakira Izetbegovića, sina bošnjačkog lidera i njegovog političkog nasljednika

Izetbegovićev život složena je priča u kpojoj se u mnogočemu odslikava i kompliciranost same Bosne i Hercegovine.

„Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bih se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život.“, jedan je od zapisa Alije Izetbegovića koji značajno ocrtavao njegov mentalni habitus.

Složenu osobnost potvrđuju i početak njegovih osobnih bilješki s najvažnijeg političkog događaja kojemu je bio sudionik – Daytonski mirovni pregovori: „U svome dugom životu radio sam najrazličitije poslove: kao zatvorenik kopao sam zemlju, nosio malter, sjekao šumu, a kasnije, kao slobodan čovjek, rukovodio gradilištem, zastupao na sudu, pisao članke. Ipak, moj najteži posao bili su pregovori. Pregovarati znači odlučivati. A donositi odluke je najteži posao koji je nesretnom ljudskom biću namijenjen. Moj problem je bio u tome što niti sam mogao dobiti dobar mir, niti voditi dobar rat. Pregovori su se vodili u uvjetima ucjene i s mačem nad glavom Bosne.“

Jedan bosanski novinar nazvao je Aliju Izetbegovića duhovito majstorom fragmenata, opisao ga je kao osobu koja bi, najčešće dobro postavila stvari u jednom dijelu rečenice a u drugom dijelu iste rečenice dodala neku ispraznu formulaciju koja bi poništila i dobro postavljeni prvi dio rečenice. Drugim riječima, Izetbegović nije imao mentalni i životni potencijal za ono što mu se u životu dogodilo nakon 1990. godine.

„U velikom preokretu 1990. godine Alija Izetbegović, penzionirani sarajevski pravnik i bivši politički osuđenik komunističkoga sistema, s društvene margine ući će u samo središte političkoga života, pretvorivši se preko noći iz autsajdera u lidera, te ne samo da počinje sudjelovati u vladajućem diskursu, nego ga počinje i sam presudno oblikovati. On će, doduše, u svojemu osobnom stilu zadržati mnoge marginalističke osobine i navike …“, jedan je od opisa osobnosti Alije Izetbegovića od sarajevskog intelektualca Ivana Lovrenovića.

Alija Izetbegović rođen je 8. kolovoza 1925. godine u Bosanskom Šamcu a umro 19. listopada 2003. godine u Sarajevu.

Rođen u begovskoj obitelji zemljoposjednika, koji su se koji su se pod pritiscima iselili iz Beograda u Bosanski Šamac 1868. godine. 1928. godine obitelj Izetbegović se seli iz Bosanskog Šamca u Sarajevo, gdje Alija Izetbegović završava mušku realnu gimnaziju. Za vrijeme školovanja 1940. godine priključuje se organizaciji Mladi muslimani. Tijekom Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom pomažući izbjeglim i prognanim civilima, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake, te pri popravci džamijskih ruševina.

  1. godine godine uhićen je pod sumnjom da je imao značajnog udjela u utemeljenju islamskog časopisa Mudžahidu kojem su objavljene opće teme o islamu, kao i zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani. Osuđen je na kaznu zatvora od tri godine.

Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više socijalističkih poduzeća.

  1. godine, piše Islamsku deklaraciju – opću raspravu o politici i islamu. Upravo ta studija, napisana 1960-ih, bit će često uzimana kao dokaz o Izetbegovićevoj političkoj naklonjenosti islamskom fundamentalizmu. Njegova knjiga Islamska deklaracija biva zabranjena u Jugoslaviji i mogla se nabaviti samo ilegalnim putem.

Do 1980. godine. godina kada izlazi njegova druga knjiga Islam između Istoka i Zapada, Islamska deklaracija je u Jugoslaviji bila skoro nepoznata. U drugoj knjizi pokušava odrediti položaj bosanskih Muslimana, islama, te razlike između europske i islamske kulture. Zbog Islamske deklaracije, na političkom procesu 1983. godine, optužen je, zajedno sa dvanaest muslimanskih intelektualaca, za planiranje stvaranja islamske države i biva osuđen na 14 godina zatvora.

Nakon političkih promjena u Jugoslaviji, 1988. godine izlazi na slobodu nakon pet godina odsluženog zatvora. Tokom toga vremena, njegovi spisi Bilješke iz zatvora: 1983-88, bivaju uspješno proturene izvan zatvora i kasnije objavljene. Bilješke iz zatvora: 1983-88. su analiza najvećih europskih ideologija 20. stoljeća (komunizam, fašizam, kapitalizam) i njihovu relaciju prema islamu.

Izetbegović je nakon prvih višepartijskih skupštinskih izbora u Bosni i Hercegovini 1990. godine, izabran je za predsjednika Republike Bosne i Hercegovine kao predstavnik Stranke demokratske akcije iz redova bošnjačkog (tada Muslimanskog) naroda, do 1992. godine. Od 1992. do 2000. godine djelovao je kao predsjednik sedmočlanog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Proglasio je, nakon referenduma o nezavisnosti 1992. godine, nezavisnost i otcjepljenje od Jugoslavije.

Uz brojna priznanja koja je primio iz islamskog svijeta (nagrade Kralj Fejsal za služenje islamu, nagrade Mislilac godine Fondacije Ali Osman Hafiz iz Medine, državnog ordena Republike Turske, počasnih doktorata pravnih nauka Marmara sveučilišta u Istanbulu i sveučilišta Rijadu, Ordena nezavisnosti Katara, nagrade Islamska ličnost godine koju dodjelujuju Ujedinjeni Arapski Emirati) dobitnik je i odlikovanja Republike Hrvatske Velered kraljice Jelene te Plakete Hrvatske akademije nauka i umjetnosti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close